ZADATAKA IZ MATEMATIKE 2

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "ZADATAKA IZ MATEMATIKE 2"

Transcript

1 Mr VENE T BOGOSLAVOV ZBIRKA REŠENIH ZADATAKA IZ MATEMATIKE 5 ispravljeno izdanje ZAVOD ZA UDŽBENIKE BEOGRAD

2 Redaktor i recenzent DOBRILO TOŠIĆ Urednik MILOLJUB ALBIJANIĆ Odgovorni urednik MILORAD MARJANOVIĆ Za izdavača MILOLJUB ALBIJANIĆ direktor i glavni urednik Ministar prosvete Republike Srbije, svojim rešenjem broj /008-06, od godine, odobrio je ovu ZBIRKU REŠENIH ZADATAKA IZ MATEMATIKE za izdavanje i upotrebu u drugom razredu gimnazija CIP- Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd 706 : 5075)076) BOGOSLAVOV, Vene T, 9- Zbirka rešenih zadataka iz matematike / Vene Bogoslavov - 5 ispravljeno izd - Beograd: Zavod za udžbenike, 0 Beograd: Cicero) str : graf prikazi, tabele; 0 cm Tiraž Str 4: Predgovor/ Dobrilo Tošić, Miloljub Albiijanic - Beleška o autoru: str Bibliografija ISBN COBISSSR-ID c ZAVOD ZA UDŽBENIKE, Beograd 008 0) Ovo delo se ne sme umnožavati i na bilo koji način reprodukovati, u celini niti u delovima, bez pismenog odobrenja izdavača

3 S ljubavlju snahi Sonji i sinu Draganu

4 PREDGOVOR Ovo je trideset peto izdanje Prvo izdanje je publikovano januara 97 godine Do sada je ukupan tiraž bio blizu primeraka, što je svojevrsan rekord!! Većina autora u svakom novom izdanju dodaju nove sadržaje To je slučaj i sa ovom knjigom Broj zadataka se stalno povećavao, pri čemu je zanemarivana provera ili poboljšavanje postojećih zadataka Zbog toga je proizašla potreba da se knjiga sistematski i detaljno pregleda Na inicijativu Zavoda ovo izdanje je kardinalno ispravljeno Ovog mukotrpnog i dugotrajnog posla prihvatio se prvo potpisani Svaki zadatak je detaljno rešen i mnogi rezultati su provereni na računaru Pri tome je primećen i otklonjen veliki broj štamparskih i još veći broj stvarnih grešaka Naravno, teško je ispraviti sve greške, pogotovo kada ih ima mnogo Kao uteha, često se kaže da nisu dobre one knjige u kojima nema grešaka Do navedene inicijative je došlo i zbog saznanja da ova značajna knjiga ima veliku odgovornost i ulogu u procesu matematičkog obrazovanja u Srbiji, s obzirom da se decenijama preporučuje velikom broju učenika Interesantno je da većina učenika srednjih škola gradivo iz matematike savlad - uju isključivom upotrebom zbirki zadataka Dakle, matematika se uči rešavanjem zadataka Mnogi nisu nikada otvorili udžbenik, ili za njega nisu čuli da postoji Izgleda da je i nastavnicima lakše da tako rade, zaboravljajući da je dobra teorija najbolja praksa To je dovelo do toga da se prosek nivoa znanja matematike svake godine smanjuje U zadnjih nekoliko godina osvojeno je dosta medalja na matematičkim olimpijadama svake godine sve više i više Med - utim, sredina je sve slabija i slabija To se najbolje vidi kada se pogledaju tekstovi zadataka iz matematike sa prijemnih ispita na fakultetima Ova knjiga sadrži pored jednostavnih i veliki broj težih ali lepih zadataka Upravo je to bio razlog da se otklone greške i mnogi nedostaci Nadamo se da će ovako osvežena knjiga doživeti još dosta izdanja Beograd, maja 0 Dobrilo Tošic Miloljub Albijanić

5 S A D R Ž A J I GLAVA Rešenja) STEPENOVANJE I KORENOVANJE 9 90) Stepen čiji je izložilac ceo broj 9 90) Koren; stepen čiji je izložilac racionalan broj Osnovne operacije sa stepenima i korenima6 9) Kompleksni brojevi i osnovne operacije sa njima 50 07) II GLAVA KVADRATNA JEDNAČINA I KVADRATNA FUNKCIJA 54 09) Kvadratna jednačina 54 09) Vietove formule Rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce 6 4) Neke jednačine koje se svode na kvadratne 6 9) Bikvadratna jednačina 70 9) Binomne jednačine 74 ) Trinomne jednačine 74 ) 4 Simetrične recipročne) jednačine 75 ) 4 Kvadratna funkcija 77 6) 5 Kvadratna nejednačina Znak kvadratnog trinoma 8 4) 6 Sistem od jedne linearne i jedne ili dve kvadratne jednačine sa dve nepoznate 87 40) 7 Iracionalne jednačine i nejednačine 95 50) III GLAVA EKSPONENCIJALNA I LOGARITAMSKA FUNKCIJA 00 56) Eksponencijalna funkcija 00 56) Eksponencijalne jednačine i nejednačine0 59) Logaritamska funkcija Osnovna pravila logaritmovanja Dekadni logaritmi 05 65) 4 Logaritamske jednačine i nejednačine 4 7) 5 Sistem logaritamskih jednačina sa dve nepoznate 7 78) IV GLAVA 4 TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE 9 79) 4 Definicije trigonometrijskih funkcija ma kog ugla 9 79) 4 Svod - enje trigonometrijskih funkcija ma kog ugla na trigonometrijske funkcije oštrog ugla4 86) 4 Adicione formule 8 87) 4 Trigonometrijske funkcije zbira i razlike uglova8 87)

6 6 Sadržaj 4 Trigonometrijske funkcije dvostrukih uglova 0 88) 4 Trigonometrijske funkcije poluglova 89) 44 Transformacija zbira i razlike trigonometrijskih funkcija u proizvod i obrnuto 9) 45 Kombinovani zadaci iz adicionih formula4 9) 44 Trigonometrijske jednačine 47 ) 45 Trigonometrijske nejednačine 57 55) 46 Grafici trigonometrijskih funkcija 6 6) 47 Sinusna i kosinusna teorema sa primenama 69 78) V GLAVA 5 RAZNI ZADACI 76 88) LITERATURA 404 BELEŠKA O AUTORU 406

7 IZ DREVNE ISTORIJE ALGEBRE Isečak iz Ahmesovog papirusa Ova stara knjiga čuva se sada u Britanskom muzeju u Londonu U XVII veku pre naše ere egipatski sveštenik Ahmes, po ugledu na neki još stariji rukopis, napisao je pomenuti papirus u kome je sakupio uglavnom sva dotadašnja znanja iz geometrije i algebre Papirus sadrži osamdeset zadataka iz algebre, svaki sa sopstvenim rešenjem Mnogi od tih zadataka bili su Odredi broj Ovako je glasio jedan Ahmesov zadatak: Gomila, njene dve trećine, jedna polovina i tri sedmine, sabrane zajedno daju Odrediti gomilu Neki su bili očigledno samo za zabavu, na primer: Ima 7 kuća, u svakoj kući ima po sedam mačaka, svaka mačka ubija sedam miševa, svaki miš pojede po sedam klasova pšenice Svaki klas pšenice će dati 7 hektara zrna Koliko je žita spaseno? Većina zadataka je vezana za svakodnevni život za hleb, pivo, hranjenje stoke, itd)

8

9 ZADACI I GLAVA STEPENOVANJE I KORENOVANJE Stepen čiji je izložilac ceo broj Ako je a R a 0 i n N, onda: a 0 def = ; n def a = a n Ako su a, b R a 0 b 0) i m, n N, onda: a m a n = a m+m ; a m : a n = a m n ; a m ) n = a mn ; a ) n 4 ab) n = a n b n ; 5 a n = b b n Izračunati: ) a) ; b) a b) 0 + 0, 0 a b); 9 ) ) c) ; d) ) ) 4 Izračunati: a) 0, 4 + 0, 0 + 0, , , ; b) x + y) 0 + 0, 5 + 0, 5) + 0, 00 0 ) 4 x + y 0) Izračunati: ) a) 4 ; b) 4 0, 4 5 ; c) 4 ) 0 ) d) ) ; e) ) ; f) 5 ) ) ; 5 ) ) +

10 0 Stepenovanje i korenovanje 4 Izračunati: a) 0, 5 + 0, 5 + 0, 5 + 0, ; b) ) + ) + ) ; ) c) ) ; d) 0, 5, 75 0, 75, 5 ; e) 0, 0, 4) ) + ) 5 Uprostiti izraz: a) A = ) ) 75 4) 0 5 ) ; b) A = + ) , 5 6 Izračunati broj v ako je: v = 0, , ) 4 ) ) 5 7 Ako je a = 5, b = 0, izračunati a b 4 8 Masa atoma vodonika iznosi, g Koliko nula ima ovaj decimalan broj ako se računa i nula ispred decimalnog zareza? 9 Date izraze transformisati u identično jednake izraze u kojima ne figurišu stepeni sa negativnim izložiocima: a) x 4 ; b) a b ; c) 9x 8 x 8 ; d) 4a b c a 5 b c 0 Osloboditi se razlomaka: a b ; a b ; x a n b m ; ab a + b) ; a b) a b) ; 7 a b) ; a xx y) Uprostiti izraze 4): a) 7x y x 4 y ; b) a ab 4 a b ; c) x 5 + x x x ; ) y ) x ) ) a a d) : ; e) : x y b b ) x + ; x

11 Stepen čiji je izložilac ceo broj a) 50 x + 0 x + 8 x ) 5 x x ); b) 5 x + 0 x + 6 x ) 5 x 4 x ); a + b c) a + cbc + ) b abc + a + c ; d) ab a b a a b + b x + x ) x x ) a) ; b) x 4 5y x 5y x yy + 5x ) ; c) a 4 9b a b b + a ) a b ; d) a + b a a + b + b ) ab 5x ) 5 ) y ) 4 a) : 0x y ; y 5x ) a 9a ) ) b b 7 b) 4b : 4 a ; x ) ) 9x ) c) 5y : 5y x 6 y 5 ; ) a 4 ) 4a ) d) ab : b a 5 b 5 Uprostiti izraz A = ab a b ) 4 ab ) a b a b ) a, i izračunati njegovu b vrednost za a = 0, b = 0 6 Ako je A = a b a b, B = a a b dokazati da je A = B b ) a + b a b ) a + b ), 7 a) Proizvod 0, 0, 008 napisati u obliku A 0 5, gde je A konstanta koju treba odrediti b) Proizvod 0, 04 0, 006 napisati u obliku B 0 6, gde je B konstanta koju treba odrediti

12 Stepenovanje i korenovanje 8 Ako je 0 x = , odrediti x 9* Dokazati da je vrednost izraza ) a) b a ) ) ) a b) a + b), b pozitivna za svako ab 0 i a ±b 0* Dokazati da sledeći izrazi: a) a x a x ) a x ) + a x a x + ) ; b) + a x ) a x ) a x, ) a x a x ax a x c) a x + a x a x : a x a x ne zavise od a i x ako je a x * Utvrditi istinitosnu vrednost implikacije a a) a 0 a x x a x ) a x + a x : ax a x ) + a x = ax + a x ; a b) a 0 a n n + a n ) a n + a n an a n a n + a n + = ) a n ; + a c) a 0 a x x a x ) ) a x a x a x ) a x + a x + a x + ) a x + a x + ) = ; + d) a 0 a x ) + a x a x a x + a a x x + 4a x = 4 + a x a x ax a x + * a) x 0 x) ) x x n + y n ) ; b) x x n y n ; a + a b ) c) a a b : b n a b) + b n a + b) ) ; d) a x + a x ) ) a x a x ) )

13 Stepen čiji je izložilac ceo broj x * Izračunati: a) + x + a + x) b) a + x) 4 Dokazati da je: b + a ab + ba x x a + x ) ax ) ) za x = ; a ), za x = a ) ) a + b ) + b a Uprostiti izraze 5 7): x x 5 x + x + x x ) + x + x a + a 6 a + a a ) a a a + a : + + a xy + ) 7 xy x y x y ) x y + xy : + a b = b a, b 0) : x + x x y + xy + x y Dokazati da vrednost izraza ne zavisi od a, b, c i x 8 5): a x + b x 8 a x + c x b x c x + ) b x a x b x c x + a x + c x : a x + b x + a x + b x a x b x c x + a x + c x ) b x c x a x ) a x a x + )a x ) a x + 6) ) n ) a x n 0* a x ) n+ b x : a x b x ) n+ b x * a x a x 6 a x 4 * a x a x a x a x + a x + * 5 x 6 5 x + a x + a x 5 x + 5 x 5 x 8 5 x + 5 x x + 5 x + 5 x x + 4

14 4 Stepenovanje i korenovanje ) a x a x a x a x 4* + a x + a x + + a x a x x + 4 x 6 x ) 5* x x x x x x + 4 x x 4 x 6 Predstaviti kao stepen osnove 5 izraz 7 Predstaviti kao stepen osnove izraz ) ) 4 m 0, 5 m 0, 5 m 5, m Z 5 n 0, n+ 5 n 0, 04, n Z 8 Uporediti po veličini algebarske izraze ) )) 0 y A = 4 0, 5 y 7 i ) ) 5x ) ) 5x B = 7 :, x, y Z Uprostiti izraze 9 4): x + x 9* x x x x ) x + x : 40* 4* n n + 6 n n n n 4 a x + x x x + x + x + x x x ) a x a x 8 a x + a x + 4 a x + a x + a x + 4a x + 4 a x + : n 4 n 4* 5 x 5 x 5 x 5 x 4 5 x 5 x ) )

15 Stepen čiji je izložilac ceo broj 5 4 Dokazati da je za svako x Z \ {0} vrednost izraza neparan broj x x + x 44 Za koje je vrednosti x jednakost identitet? x 4 4x + x 4x x + ) x, a + b)b a b)a a + b)a = x + ab 0), + a b)b 45 Izračunati x = a + a i y = a + a, ako je a + a = 5 a 0) 46 Vrednost izraza a n A = a n + a n + a n ) ) a n a n + + a n a n je ceo broj ako je a ± i n prirodni broj Dokazati Izvršite naznačene operacije 47 57) 7 x 47 7 x 7 x + 7 x + 7 x + 7 x + 7 x + 7 x + 48 x + + x + + x x x x 49 4 x x : 4 x 4 x + 4 x 4 x n n 5 x y x + y + y x y 5a x + 5 a a a x + 5 a x + + a x a x + 5 t + t t 5 x + 5 x + 5 x t t t + t t +

16 6 Stepenovanje i korenovanje 54 y + y )x y x 4 ) y 4 + y x y x + y + y 4 ) y + 55 x x + ) + x + ) x + ) + x + ) x + ) + x + ) x + 4) + x + 4) x + 5) 56 x 0 x + 5 x + x ) : x x + y z x y x + y ) z 4x y x + 5 x x + x Koren; stepen čiji je izložilac racionalan broj Osnovne operacije sa stepenima i korenima Definicija Neka je a pozitivan realan broj i n prirodni broj Pozitivno rešenje jednačine ) x n = a po x naziva se n-ti koren broja a, u oznaci x = n a Iz ove definicije proizilazi da je ) n a) n = a Definicija Ako je a bilo koji realan broj, onda a = a ) Definicija Ako je a 0, a m, n prirodni brojevi, onda 4) a m n = n a m

17 Koren; stepen čiji je izložilac racionalan broj 7 Neka su a, b pozitivni realni brojevi, a m, n, p prirodni brojevi Tada je: n ab = n a n b; n a : n b = n a : b; n a) m = n a m ; 4 n m a = mn a; 5 n a m = np a mp Izračunati 58 67): 58 a) 6; b) 9 ; c) 8 00 ; d) 0, 49; e), 5 59 a) ; b) 8; c) 4 6; d) 6 64; e) 60 a) ) ; b) 5) ; c) 6) ; d) 5 6 a) a 8; b) 4 8a ; c) 5a b ; d) 5a 9ab 6 a) x 8a 5 y ; b) a 7a x y ; c) 4ay a 5 x y 4 6 a) 7a 5 x 6 ; b) ax a x 4 ; c) 80x y 4 z 5 64 a) 7x x 8 ; b) 5x a a 50x 9a 65 a) 4 + 4a ; b) 75 a 8 9 a 5 a ) + 66 a + + ) a 67 a) ; b) ; 4 c) ; d) Za koje vrednosti realnog broja x imaju realnu vrednost koreni: a) x; b) x 4; c) 4 x ; d) x + ; e) x + 4? 69 Za koje vrednosti promenjive x važe jednakosti: a) x ) = x ; b) x 5) = 5 x; c) x ) = x; d) x 4) = x + 4?

18 8 Stepenovanje i korenovanje Odrediti vrednosti izraza i rezultat grafički prikazati u ravni xoa x R) 70 7) 70 a) A = x 5) + x + 5) ; b) A = x ) x ; c) A = a 6a a ; d) A = x + x 4x A = x + 6x + 9 x + x 6x A = x + 4x + 4 x x + + x x + 6 Primenom definicije korena n a) n = a pod uslovom da postoji n a) izračunati 7 74): 7 a) 5 + ) 5 ); b) 5 + ) 5 ); c) 5 + 9) 5 9); d) 6 6) 6 + 6) 74 a) x) + + x) za x ; b) 4x + 5 x) 4x x); c) x x 5) x + x 5); x > 5 Dati su izrazi A i B Dokazati da izrazi A i B imaju jednake vrednosti 75 80): 75 A = a a a)a + a) a i B = 9 + a 76 A = b ) ) a a b b i a B = ab a b a + b + ) : a b a + b) ab 9 77 A = x + ) x ) x i B = x + ) x x x ) 7x a n+ 78 A = n x an+ an+ + + n xn x n i B = n a n x n a x n + a x n )

19 Koren; stepen čiji je izložilac racionalan broj 9 79 A = 80 A = ) i B = 7 4 ) 5 + ) 8 i B = + 4 ) 75 Izraze ispred korena uneti pod koren i uprostiti ih 8 8): x 8 y y ) x y x x 4 x y + y a ) a + ab + b b a + ab + b a a + b ) 8 a a + a a a + a a + a a 84 Ako je A = x a a x n a ) n i B = x a a n a n x + a) n x a) n, tada je A = B Dokazati 85 Ako je A = a b ab n b n b a n b a n i B = a b n a 4 b n+ a n+ + a n b a 4 + ) b, tada je A B = 0 Dokazati Racionalisati imenioce razlomaka 86 09): 6 a) ; b) ; c) 4 6 ; d) a) 8 ; b) 88 a) ; b) 9 ; c) 8 ; d) ; c) 89 a) 8 90 a) 5 9 ; b) ; b) ; c) 6

20 0 Stepenovanje i korenovanje 9 a) 9 a) 94 a) 96 a) 9 ; b) 5 6 ; c) 6 ; b) ; c) 4 9 a) 0 ; b) 5 5 ; c) a) 5 ab a b ; b) a b 4 a b ; c) 4a a b ; 97 a) a b b a ab ; b) a ) a + 6 a + 98 a) 99 a) 00 a) 0 a) + ; b) ; c) 5) ; b) 0 4 ; b) ; c) ; b) d) 6a b 5 a6 b 5 + ) + ; b) + 0 a) ; b) 5 + ) 5 0 a) ; b) a) 05 a) ) ; b) ) 4a ) a ; b) a ax a + x 06 a) a + + a + ) a + ; b) 07 a) a + a + a + ; b) 08 a) a a a + a ; b) 09 a) 4 ; b) a a + a a + + x + m + x m x + m x m + ; c) ; c) ; b) 5 5

21 Koren; stepen čiji je izložilac racionalan broj 0 Dokazati jednakosti: a) 7 4 = ; b) = 4; c) = ; d) = + ; e) + = Skratiti razlomke: 0 0 a) ; b) ; c) + x 8 x + x ; d) a + b + ab a b + b a ; e) a b + b a a + b Obaviti naznačene operacije a) 6 4; b) 5 0; c) x n+ x n ; d) 48 : 6; e) a b : ab; f) a b : a b Ako je A = a a i B = 4 a a a, tada je A = B Dokazati 4 Ako je A = 6 a 5 x 4 5 a 4 x 0 a i B = 0 ax a x 5 ax 0 a 7, tada je A B = 0 Dokazati 5 Ako je a b 5a a a 4 b 8 A = b 4 5a 6 b i B = 8 b b 7 4 a 4 5b, tada je A = B Dokazati a b a 5b a 9b 6 Ako je A = b 4 9a b i B = 4 4a b 4 0a, tada je A = B Dokazati 7 Ako je ax y P = b 6 b a 5 xy i Q = tada je P Q = Dokazati a a b b b ab x 4 a x,

22 Stepenovanje i korenovanje 8 Ako je M = ) i N = ), tada je MN = 5 Dokazati b a 5 a 9 Ako je M = 5 a 4 b 6 a b i 4a b b a b N = b a a + b 4, tada je M N = 0 Dokazati a a 0 Ako je P = a + m a ) a + m m Q = a m 6 a + m m 0) Dati su izrazi L = ab ab + xy a i K = ax by recipročne Dokazati by + x b y Izvršiti naznačene operacije ) a m + m ) a : a m m ) a a + m, tada je P = Q = za m a, a m ax by a b x y ab + xy ) b ax + y a x a) 5, 5x y 5 0, xy 7 5 6x y 5 4x y ; i xy xy ab ), njihove vrednosti su b) y x a x y 4 x x a 6 x y a x a 4 x y 4x 0 x a x 9 y x ; a 7 b c 5 a 8 c 5 x a x 4 c) 9 x 8 y 5 : 9 b 6 y 5 ; d) b 7 b 7 x x c x 6 a x : c 6 x a 4 a) ; b) a ab 8 ab 4 a 7 b 7 a > 0, b > 0); c) a 4 a a 4 8a; d) 4 x 4x 4 x 8 4x 7

23 Koren; stepen čiji je izložilac racionalan broj 4 a) 5 a b 8 5 a a 5 b ab; b) 4 6 a 5 8 a a 9 a; c) x x x x x x x x x x 5 a) + ; b) ; c) 5 + 5; d) a + a b a a b 6 a) x x x 8 + x; b) m + x + m x m + x m x; c) ; d) a) x x a) x x a 8xx a) x x a x 0, x a); b) 4 + x + x x 5 + x 4 x x x 4 x > ) Obaviti sledeće operacije ): 8 a) 48 : 6; b) 5 : ; c) 8 : 6; d) 5 : 7 9 a) a b : ab a i b istoga znaka); b) a b : a b; c) a b : a + ab + b a 7 b c 5 a 8 c 5 x 0 a) 9 x 8 y 5 : 9 b 6 y 5 ; a x 4 b) b 7 b 7 x x c x 6 a x : c 6 x a 4 a) n n a n+ : a n+ ; b) n a 4n : n a n a) x ) x ) ; x : x b) x x ) ) 4 x : x 7 x x ) x x : x 4 6 x 5 x > 0)

24 4 Stepenovanje i korenovanje 4 Dati su količnici: a a) 5 b : 0 a ab9; b) b : 6 a b 5 ; c) n a n+ b n n : a n+6 b n Dokazati da su njihove vrednosti geometrijske sredine pozitivnih brojeva a i b ) ) a b ab 5 Ako je A = c a b a : c 4c b 5 6 4c 4 i ) ) a b ab bc B = c c 4 6 a b 8b 7 a : c 6c 7, gde su a, b, c pozitivni brojevi, tada je A = B Dokazati a a b) ) 6 Dati su izrazi V = n aa + b) n + b a + b) 4n : a b a 6 a b) i a + b) 4 W = n aa b) a b) 0 5n 4n a a b) 7 a + b) 5 :, dokazati da je V = a + b W, pri čemu je a > b > 0 Uprostiti izraze 7 4): a 6a x + ax 8x 4 7 b a + x) a x : b 8 a 4ax + 4x 6 ab + bx ab + bx a a x) : 4x 4 b : a 9 x + x a : 6 4 a a + a 4 : a + 4 : a x a 40 4 x a a + a a + a a : 6 a a + a 9a 6a + ) 4 : a + x + + x + ) : a + a 7a + 7a + 9a + : 6 x + 4 x + a ) 4 9a + 6a + a

25 Koren; stepen čiji je izložilac racionalan broj 5 44 Ako je A = B = 5 4 5x 4 8y : 5x 4 6 y xy 6 y x tada je AB = Dokazati a ) n + 45 Ako je U = n n a a a V = a + n 46 Ako je 5x x y + 6 y, ) x y 6 : xy x y, 8 + a) n i a + ) n+ a + ) a ), tada je U = V Dokazati a ) n V = W = ax a x a a x tada je V W = 0 Dokazati x + a ax x a i a + x ax a + x ), Izvršiti sabiranje i oduzimanje korena 47 6): 47 a) ; b) ; c) ; d) e) ) ; f) ) 8 4) a) ; 75 b)

26 6 Stepenovanje i korenovanje 50 a) ; b) ; c) ) ) ) ) 55 4a 5 a + 5 9a + 75a 8a 56 9 a a 6 a 7 a + 4 a + 6 a a 4 + a) 6 7a + 4 9a ) 58 a 4 6 7a + 5 a 4 9a 5a b 5 a b 8a 5b) a b a 5b) 59 c + c + c 64a b a + b) 7a 5 b 8a b 5 60 c + c c a 9a a 4a 8a 5a 5a Dati su izrazi A = 49a + 98b + am + bm 4a + 8b 6a + 7b, B = 9am + 8bm 5a + 50b + 6a + b 4am + 8bm Dokazati da je A B = 0 6 Dati su izrazi A = 9a a 6 + a 4 + a + a 4 )a ), B = 6a a a +) a 6 +)+9a a +), pri čemu je a Dokazati da je A = B

27 Koren; stepen čiji je izložilac racionalan broj 7 64 Dati su izrazi A = a )a a 4a + 8) 8a 4 + 6a + 5a + 50, B = a a + a )a + ) 7a a + a + 4a + 4) Dokazati da je A + B = 0 65 Dati su izrazi A = a + ) a 4 a) + a ) a 4 + a) a, 9) B = a a 4 7a aa 6 5a a 5) a + ) Dokazati da se izrazi A i B mogu svesti na isti oblik 66 Dokazati da su vrednosti izraza A = 5 60, B = 5 40 i C = 6 7 prirodni brojevi 67 Dokazati da su izrazi A = 6 5, B = 5 6 i C = 5 0, iracionalni brojevi 68 Dokazati da su izrazi racionalni i jednaki A = 5 0 i B = 5 0 6, Dati su izrazi A, B, C Dokazati da su njihove vrednosti iracionalne i jednake 69 74): A = 5, B = 7 9, C = A = i B = 5 4

28 8 Stepenovanje i korenovanje A = i B = A = ) + ) i B = + 6) 6 ) 7 A = ) + ) + ) ) i B = + ) ) ) + ) 74 A = + 5) 5) 5 + 5) 5) i B = 5 + ) 5 ) ) 5 ) 75 Dati su izrazi A = 5 ) 5+ ) + 5) 5) i B = + ) ) 5 ) ) Dokazati da su vrednosti izraza A i B prirodni brojevi 76 Dati su izrazi A= 5 9 B = Dati su izrazi + 9 ) 5 ) i 4 + ) ) Dokazati da je A B = A = a + b + x + a + b x) a + b + x a + b x) i B = x + a) x a) a + x)a x) + a Dokazati da su njihove vrednosti med - usobno jednaki parni brojevi za svako x Z, x 0 78 Dati su izrazi A = , B = Dokazati da su A i B racionalni i jednaki Uprostiti izraze 79 84): 79 x + y + y x 80 x + y + y x y y x xy x + y x y x x + y x > y > 0) x > y > 0) y

29 Koren; stepen čiji je izložilac racionalan broj 9 a b a 8 a + b + ab + b a a + ab + b + b a b a > b > 0) a b 8 a + ab ab a b b ab a > b > 0) a + b 8 + y x x y x + xy x > y > 0) x y 84 x x y x + y x > 0, y > 0, xy > ) a x + ax 85 Ako je A = a x B = a + ax x xy ) x + y xy + ) xy + + x ) x ) a + a a a + x i a a a, gde je a > x >, tada je A = B a Dokazati am + m a + x 86 Ako je A = a x a x am m a + ax B = a a m tada je A B = 0 Dokazati 87 Dokazati implikacije: a x a + m i a + am a, gde je a > m > 0, a > x > 0, x a) x > 0 ) ) 4 5 9x 6 9 x 4 x + x 4 x x = x; ax b) a > 0 x > 0) a x x a a 6 + a a x 9x = 4 ax; c) x > 0 a > 0) 8x a x x a x x x +6 4 a a + x = x; d) a > b > 0) 8b a b a b a b) a b a a + b 4 a + b b a b + a a + b = a b

30 0 Stepenovanje i korenovanje Korenovati sledeće korene 88 94): 88 a) 8; b) 4 6; c) a) 7 8a ; b 4 6a 4 ; c) 5 8a 90 a) 5 a 4 5 a 0 a ; b) a a 5 a 9 m n a 5 m 6n a 9 6m n a 6n m a 9 a) n a n a m a n m ; b) n a n a x y 0 xy 4 x 5 8 xy 94 Ako je A = 6 a 5 a, B = 6 a a 5 a, C = 5, tada je a4 A = B = C Dokazati 95 Ako je A = xy xy xy xy, B = x xy x y y x, gde je xy > 0, tada je A = B Dokazati a x 96 Ako je M = b y y b x x x a y y i a N = 4 4x b 9y x 4 4ay, tada je M N = 0 Dokazati y bx Uprostiti izraze 97 99): a ay 97 b bx b x a y x a y b 98 a + a a + ) a + ) a + b) 4 a b) a + b 99 : 4 a b a b a + b a b) a + b)

31 Koren; stepen čiji je izložilac racionalan broj 00 Ako je A = a b) a 9b a + b) a 9b i a + b a B = a b : ab + b, tada je A = B = Dokazati a b b ab 0 Ako je S = 4 a b a 4 i T = 4 tada je S T = 0 Dokazati 0 Ako je ab 6 b a a b A = a b a + b a + b a b b : ab a i ab B = a 6 a + b a b b a a + b a b 6 a + b a 5 b a b : a + b) 6, b tada je A = B Dokazati 0 Dati su izrazi a x V = a + ax) a x ax x ) a x i a + x W = axa + x) a x a x + x a a : x x ), a dokazati da se izrazi V i W mogu svesti na isti oblik 04 Ako je b a 4 b a, A = 4 a x a x x n : n a + x a x ax a n i ax x n a x a+x B= n a+x) n a n+ a n+ x+a n x a+x n a x), a x gde je a > x > 0, tada je AB = Dokazati

32 Stepenovanje i korenovanje 05 Ako je a + x A = n a x n a + x a x a n ax : n B = ax n ) + ax n+ + x n+ n a n+ a n+ + a n x), a x a + x x n ax i gde je a > x > 0, tada je A = B Dokazati Izračunati 06 07): 06 a) + ) ; b + ) ; c) 5 + ) ; d) ) ; ) ; ) ; e) + + f) ) g) ) x + x 4 x x 4 07 a) x ); ) b) a + + a + a + a a 0); c) a + b + ab + a + b ) ab a, b 0) Izračunati 08 ): 08 a) ; b) c) a) b) ) ) 5) ; ) ; d) 0,6 6 0,75 +, 44) 0,5 7 ) 4 ) 0,5 4 0,5 9 ) ) 4 ; ;

33 Koren; stepen čiji je izložilac racionalan broj ) ) 0,75 c) 0 ) ; ) ) d) ; ) ) e) a b 0 a) a + b + a b a b ; b) a a + a + a ; a x + c) x + x : + x,5 ; d) a + a a a + a a a) x x ) x x x x 4 x ; x b) m m 4 ) 0 m m m m 4 m m + m ) m + 5 Uporediti brojeve + i + Dat je broj A = 6 + ) ) + Izračunati A i, na osnovu toga, odrediti vrednosti broja A 4 Dati su brojevi a = 4 Izračunati a + b, ab i a + b 5 Dati su brojevi i b = A = i B = Dokazati da su A i B racionalni i jednaki

34 4 Stepenovanje i korenovanje Dokazati 6 8): = 7 a) = 4; b) = 8 a) 4 + 5) 0 6) 4 5 = ; b) 5) + 5) 0 ) = 8; c) ) = ; d) ) ) 4 + = Izračunati 9 0): 8 9 a) ; b) ; c) ; d) ) 6 + ); a) b) + c) ) : ) + 5) ; ; d) Obaviti naznačene operacije ): x + y x y a) x + + xy xy x > 0, y > 0); b) x a + x + y x xy + ) y x +, xy a a + x x ) ax : a x), a > 0, b > 0); a + x

35 Koren; stepen čiji je izložilac racionalan broj 5 a + a c) b a a b a ) a b a + : 4a a b a b b a > b ); ) a + a a d) + a a + a a > 0); a a + ) x y e) x y + xy : x + y ) a a) a a ) a a > 0, a ); a a + a a b) + a + ) ) a a a < 0, a ); a c) d) a + a ) ) a b + a a a a b ) + ab ) : a > 0, b > 0) 0 a + a > 0, a ); Izračunati vrednost izraza 4): a) x x za x = + ; b) 4x 8x + x + za x = + ; c) x + ) + y + ) za x = + ) i y = ) d) x xy y za x = i y = 5 6; e) x x + 6x + 6 za x = x ) 4 a) x x + za x = + i x = ; a a + x b) x + + x za x = ) b b a > 0, b > 0); a a + x + a x c) za x = an a + x a x n n >, a > 0); + a + bx + a bx am d) za x = a + bx a bx b + m m < ); )

36 6 Stepenovanje i korenovanje e) xy x y xy + x y za x = b ) 5 Dokazati implikaciju: a) a b a > 0 b > 0) a b a b + b a + a + b a b b a b) a b a > 0 b > 0) a b) + a + b b a a + b b a + ), y = b + ), a, a b ) a b a + b b a b = ; + ab b a b = 6 Uprostiti izraz: x + x + x x, ako x [, ] 7 Dokazati identitet Lagranžev identitet): a ± a + a b = b a a ± b a > 0, b > 0, b < a ) Koristeći Lagranžeov identitet, uprostiti i izračunati, sa tačnošću od 0,0 izraze: a) + 4 7; b) + ; c) 5 ; d) ; e) + Primena Lagranžeovog identiteta 9 ): 9 a) 8; b) 6 + 0; c) a) + 4 5; b) 6 4 a) 7 + 6; b) Ako je A = 6 +, B = 7 + +, tada je A = B Dokazati

37 Koren; stepen čiji je izložilac racionalan broj 7 4 Ako je M = 9 65, N = , tada je M + N = 0 Dokazati 5 Ako je A = 9 77 i R = 7 5, tada je A B = 0 Dokazati 6 Ako je V = 4 5, W = , tada je V = W Dokazati 7 Ako je A = ) i B = , tada je A = B = Dokazati 8 Ako je tada je A = B = A = , 9 B = , + 5 Dokazati Primenom Lagranžeovog identiteta ili na neki drugi način uprostiti izraze 9 46): 9 a) a + a b ; b) a + b ab + b 40 a) a + b + ab; b) x x y 4 a a a + a + a 4 Ako je A = a + b a + a + ab i B = a + b + b a + ab b ab b ba b), tada je A = B = a Dokazati 4 Ako je A = a + + a + a + a + i B = a x + a x a x a x, tada je A = B = Dokazati

38 8 Stepenovanje i korenovanje 44 Ako je P = xy + ) + x y x + x i Q = x + xy + + xyx + ) x + x +, tada je P = Q Dokazati 45 Dato je V = x + a x a + x a x x a i W = a + x + a x + x + x x x, dokazati da je V = W = a + x 46 Ako je S = T = a + a x + a ) a x a + x a ) x a + a x, tada je S = T = x, x > 0) Dokazati 47 Dokazati da je vrednost izraza x a + x iracionalan broj 48 Razlomak n + ) n + n predstaviti kao razliku dva redukovana razlomka Primenom dobijene jednakosti izračunati n + sumu: S = Ako je ax = by = cz i x + y + z =, onda je i ax + by + cz = a + b + c Dokazati 50 Izračunati vrednost funkcije fx) = x + x, za x = ) 4 5 )

39 Koren; stepen čiji je izložilac racionalan broj 9 5 Izračunati vrednost funkcije y = x + ax + b, ako je x = b b a 7 + b b 4 + a 7 5* Dokazati da je A + B x = A B + A B A + B nula funkcije fx) = x x A + B) A B 5 Data je funkcija Fx) = a b x ax + a b Dokazati da su b ab ab x = i x = nule funkcije a > 0 i b > 0) a b a + b 54 Dokazati da je: x + x a) 4 9x + x x x + x x a a b) a a a + a 4a ) + x = x 5 x ; ) a + = a 5 a 55 Dat je niz brojeva x n definisan rekurzivnom formulom + xn x n = x n Dokazati da je ovaj niz periodičan ako je x = Izračunati vrednosti izraza 56 60): + x 56 y = + + x + x x, za x = 57 x + x + x x, za x = 6 4

40 40 Stepenovanje i korenovanje x + a ) 0,5 + x a ) 0,5 ) m + n ) 0,5 58 x + a ) 0,5 x a ) 0,5, za x = a, mn a > 0, n > m > 0) 59 x ) 0,5 + x + ) 0,5) : x ) 0,5 x + ) 0,5), za x = a + b ) : ab), a > 0 i b > 0 60 x + x ) 0,5 ) : x x ) 0,5 ), za x = a + a ), gde je a realno i različito od nule a 6 Ako je x = ) b b, a > 0 i b > 0, onda je: a Dokazati a + x ) 0,5 : x + + x ) 0,5 ) = a + b Dokazati da su vrednosti sledećih izraza prirodni brojevi 6 74): ) + 5 ) ) ) ) ) ) ) ) 4 5)9 + 5) ) ) )4 + ) 4 ) ) + ) ) 5 + ) + ) 6 +

41 Koren; stepen čiji je izložilac racionalan broj ) ) 4 : 8 6 Upostiti izraze 75 80): ) ) ) ) a + b ) c ab : a + b ) c 4 a b Ako je A = ) 4 5), B = + 5) ) +, 6 + 0, 4), tada su A i B prirodni brojevi i jednaki Dokazati 8 Ako je A = , B = ) 5 : 4 5 5, tada je A = B = 4 5 Dokazati Uprostiti izraze 8 9): a 5 7 a 4 a + 4 6a a 5 6 a a 9 85 a5 6 a a 5 a a 4 a a 8 a a a 4 a

42 4 Stepenovanje i korenovanje a 87 a + a + a + + a + a + a a + a 88 a a a a + a ) b a 89 a a + b + a b) b 90 a + b ) + a a ) b b) ) + ab) 9 a + b ) a ) b ab b + a 9 ab + + ab + ab + ab Dokazati da je 9 99): = = a + a 6 a a a = 6 a < ) 96 4 a 4 b ) + 4 a + 4 b ) a + b : a b) = ) = 0 a b a + b ) = a, b > 0, =

43 Koren; stepen čiji je izložilac racionalan broj 4 Dokazati da je vrednost izraza iracionalan broj 00 04): 00 A = + ) ) * A = * A = * A = * A = Uprostiti izraz 05 07): ) : 5 ) 8 6 Racionalisati imenilac razlomka 08 ): 0 08 a) + 5 ; b)

44 44 Stepenovanje i korenovanje Ako je A = , B =, tada je A B = 0 Dokazati Ako je A = + + 7, B =, tada je A = B 7 Dokazati Ako je M =, N =, dokazati da je M + N = 0 4 Ako je V = , W = je V = W = Dokazati 5* * * 7* * Ako je x + x 4 y + x + y = a Dokazati , tada y + x y 4 = a x, y > 0), tada je * Ako je a b = a b = a b = = a n b n, tada je a + a + a + + a n ) b + b + b + + b n ) Dokazati = a b + a b + a b + + a n b n Uprostiti izraze 4 4): ) ) + n n 4 A = + + n n n + n n n 0 < n < )

45 Koren; stepen čiji je izložilac racionalan broj 45 n) + n n n 4 8n + 4n 5* A = ) 0 < n < ) n n n + a) + a 6 A = a 9 + 8a + 9a a > 0) 7 A = p 0,5 + q 0,5 ) p + q ) + p > 0, q > 0) p 0,5 + q 0,5 ) p 0,5 + q 0,5 ), a + a 8 A = x) : x + 6 ax ) a x x) 4 9 A = x x + 4 y) + 4 x 4 y) ) x + x x x, y > 0) xy x + x) 0 A = 9 + 8x + 9x x x ) 4 0,5 x 8 * A = x 4x x ) x A = x x x 4 x x + x 0,5 a x 4 a 4 x a + 4 ) ax a + 4 ax 4 ax : 4 a 4 x ) ) * A = 0 4 x a + a 4x 4 ) 5 a + 6x a 6x, ako je a x i x ) ) 4* A = 6 5 A = ) A = ) 6

46 46 Stepenovanje i korenovanje 7 A = ) 5 8* A = 9 A = A = * A = ) 4 A = Izračunati vrednost izraza x x + A = x 4x + 8 x + 4x + 8 za x = Svesti na najjednostavniji oblik izraze 44 5): 44 a + + a + a + a a m m + m + am + m 46 + a am a a + ) + m x x + am + m a am 47 + m x + ax a + b a b + + a a b a + b 48 a + + a 49 a + a + b a b + a a b a + b a + a a +

47 Koren; stepen čiji je izložilac racionalan broj 47 a 50 a a ) a + a + a a a a a ) x a) 4 x + a x a ) x a 5 4 x + a x a ) x a x + a 6 4 x a x a x + a ) a m a m + a a 5 5 b b a a + 4a + m) a b b a) m b a 54 Ako je A = ) a + x a x ax x ax, x a x a B = + x a) x a) x a) x a) x+ + a x+ a 4a 4a 4a 4a tada je A B = 0 Dokazati, Uprostiti izraze 55 70): 55 a 4 b a 4 b 4 a 4 b a 4 + b a 4 5 b 4 a + 4 b n n 57 x + y) x y xy x y) + xy

48 48 Stepenovanje i korenovanje a + + a + + a a a a 6 + b b + ) + b + ) b + ) + b + ) b + ) b + 4) b + 5) 5 b b + 5) b + ) b + 4) + y xyz + x + z ) x + y + z : x + y x + y x y + x y x + x + y) y x y x y x + y) 4 4 x + y + z x y y + x + + x y 4 a : 4 y xyz + x + x + z ) y + x y y x xy 4 a a 4 a + ) 4 a 4 a 4 a + )

49 Koren; stepen čiji je izložilac racionalan broj 49 x y x y 68 x + : x + y ) xy xy x y y 4 y + 4 ) 4 x 69 x + 4 ) y 4 xy yx ) a b 70 ab + b b 7 Dokazati da je vrednost izraza a ab b 4 + b a 4 y 4 x 4 xy) , 6 racionalan broj Uprostiti izraze 7 77): ) ) ) + ) ) ) + ) ) ) ) a + b a + b) + a + b) + a + : b) a + b ) 4 a ) b a + a + b a + b) b ) ) ) )

50 50 Stepenovanje i korenovanje Kompleksni brojevi i osnovne operacije sa njima Definicija Skup svih kompleksnih brojeva, u oznaci C, jeste skup ured - enih parova z = x, y) realnih brojeva za koje važe sledeće aksiome: ) Aksioma sabiranja: x, y ) + x, y ) = x + x, y + y ) ) Aksioma množenja: x, y ) x, y ) = x x y y, x y + x y ) Definicija Kompleksan broj 0, 0) naziva se kompleksna nula, a broj, 0) kompleksna jedinica Definicija Kompleksan broj 0, ) naziva se imaginarna jedinica i označava se sa i Stav Svaki kompleksan broj x, y) može se predstaviti na jedinstveni način u obliku x + iy, koji se naziva algebarski oblik kompleksnog broja x, y) Definicija 4 Neka je dat broj z = x + iy x, y R) Broj z = x iy konjugovan je broju z Definicija 5 Modul ili norma kompleksnog broja z = x + iy je realan nenegativan broj x + y i označava se sa z Često se z označava sa r ili ρ, tj z = r = ρ = x + y ) 78 Izračunati: a) ; b) ; c) a a + ab b + b, a > b > 0) Izračunati, tj svesti na oblik x + iy 79 8): 79 a) + i) i); b) 7 + i) 4 + i); c) 8 + 4i) + 7 i) i); d) 7 + i) + 8i) + 9 i)

51 Kompleksni brojevi i osnovne operacije sa njima 5 80 a) 5 + i) + i); b) 6 + i)6 i); c) + i) + i) i) ; d) 5 + i) i) i) 8 a) + i + i ; b) + i + i 5 i ; c) ; d) i i i 8 a) + i i + i + i ; b) + i 4 + i) 4 i) + ; i) + i c) i + i i + i) + i) ; d) + i i 8 a) i, i, i 4, i 5, i 6, i 7, i 8, i 60 ; b) + i i + i + i + i4 + i + i Odrediti module brojeva: a) + 4i; b) 4 i; c) 5 + i; d) 8 + 5i; e) 4 + i; f) 7 i 85 Dat je kompleksan broj z: a) z = + i i ; b) z = i) + i + i Odrediti Re z) i Imz) + i 86 Data je funkcija formulom: Odrediti f + i) i f + i) fz) = z 4iz 7 4i 87 Ako je fz) = + z + z, izračunati fz) i f z) za z = + i 88 Izračunati vrednost kompleksnog izraza: z z z + z a) za z = + i; b) + z z z + za z = + i 89 Rešiti po z jednačinu z = x + iy): a) + i)z = 5 + 4i; b) + i)z + z = 4 + 6i; c) z 5i) + z = 0 65i; d) z + i) + i) + + zi) 4i) = + 7i 90 Rešiti po z jednačinu z = x + iy): a) z + z = 6 i; b) z + 4z = 0 + 8i 9* Dat je kompleksan broj z = i Odrediti kompleksan ) broj z z = x+iy koji zadovoljava konjunkciju Re z z ) = 8 Im = z

52 5 Stepenovanje i korenovanje 9* Dat je kompleksan broj z = + i Odrediti kompleksan broj z = x + iy koji zadovoljava konjunkciju: ) z a) Re = z 5 Im z z ) = ; ) z b) Re z z ) = Im = 5 9 Odrediti realne brojeve x i y iz jednačina: z a) x + xi y = iy i; b) 5x yi + i = 6 ix y; c) x + iy) 7i) = + 4i; d) x + iy) + i) = + i 94 Rastaviti na kompleksne činioce sledeće binome: a) x + ; b) x + 8; c) 4x + 49; d) a + b ; e) a + b 95* Ako je z = ± i, dokazati da je z + z + = 0 i z = 96* Dokazati: + ) i ) a) + = ; + i ) 4 i ) 4 b) + = ; + i ) 4 7 i ) 4 7 c) + = d) + i + i = 6 97 Dokazati da je z = + i) 4 i) 4 realan broj 98 Dokazati da je z = + i)6 i) 6 + i) 6 imaginaran broj i) 6 99 Dokazati da je: a) + i) 4k realan broj ako je k prirodan broj; b) + i) 4k+ imaginaran broj ako je k prirodan broj 400 Odrediti realni i imaginarni deo kompleksnog broja ) n + i + i)n a) z = ; b) z =, ako je n prirodan broj i i) n

53 Kompleksni brojevi i osnovne operacije sa njima 5 40 Ako je z = x + iy i w = a + bi, dokazati da je: a) z w = z w ; b) z = z w w 40 Izračunati + i + + i ) 6 i 40* Dokazati da je + i) 6 + i) 6 = * Ako je z = + i, onda je z + z = 4 Dokazati 405 Odrediti kompleksan broj z = x + iy koji zadovoljava konjunkciju: ) a) z + z z = Re = ) + i ; b) z z z = Re = + i Rešiti po z jednačinu z = x + iy) 406 4): 406 a) z + z = + i; b) z z = + i 407 z + z + + i = z iz + i = z = + ai a a > 0) 40 z = ab ab i, a > 0, b > 0) 4 a) z = + 4i; b) z = i ; c) z = + i 6 4* Odrediti kompleksan broj z ako je z i = z z i = z 4* Odrediti realne brojeve a i b tako da je kompleksni broj x = a + bi koren jednačine x x + + i = 0 44* Ako je z = + i, z = 5 i i z = 4i, dokazati da je z z + z z = 4 45* Dokazati + i ) 9 i ) 9 + =

54 II GLAVA KVADRATNA JEDNAČINA I KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna jednačina Definicija Jednačina oblika ) ax + bx + c = 0, a 0) naziva se kvadratna jednačina, gde su a, b, c realni brojevi a x nepoznata Ako je c = 0, jednačina ) svodi se na oblik nepotpuna kvadratna jednačina) ) ax + bx = 0 Ako je b = 0, onda se jednačina ) svodi na oblik ) ax + c = 0 Rešenja kvadratne jednačine ) x i x data su formulom 4) x, = b ± b 4ac a Definicija Izraz D = b 4ac naziva se diskriminantom kvadratne jednačine ) Priroda rešenja kvadratne jednačine ) zavisi od diskriminante D, i to: ako je D > 0, rešenja x i x su realna i različita; ako je D = 0, rešenja x i x su realna i jednaka; ako je D < 0, rešenja x i x su konjugovano kompleksna Ako kvadratna jednačina ) ima oblik ax +kx+c = 0, b = k), onda su rešenja 5) x, = k ± k ac

55 Kvadratna jednačina 55 Ako kvadratna jednačina ) ima oblik x + kx + c = 0, rešenja su 6) x, = k ± k c 46 Rešiti nepotpunu kvadratnu jednačinu: a) 4x 9 = 0; b) 4x 7 9 = 0; c) 5 6 x = 5 ; d) 0, 04x + 0, 75 = 0; e) 5x + 80 = 0; f) 0, x = 4, 4 47 Rešiti jednačine: a) x 5x = 0; b) x x = 0; c) x x = 0; d) 4 x x = x + x; e) x ) + x + ) = 4x; f) x 5)x 7) x 6)x 8) + 6 = 0 48 Rešiti po x jednačinu a, b, m, n parametri): a) a x + bx = b x + ax; b) mx m x = nx n x; c) y m) + y + n) = m + n ; d) x a) xx a) + a ; e) m z 5) = n z 5); f) x + a) : x b) = b + x) : a x); g) a x)b + x) + ax) + bx) = ab x ) 49 Odrediti skup rešenja jednačine: a) x + 4 x 4 + x 4 x + 4 = ; b) 4 4x + x + x = x x + ; c) 5 x x x 5 x = 00 5 x ; d) x + x + x x + = 6 40 Odrediti skup rešenja jednačina a) x + x + = x + x + ) ; b) x + = ; c) x + x ) x = x + ; 8 4 d) x + + x + + x + x = 0; x e) x + x x + x )x 5) = x 0 x x 5

56 56 Kvadratna jednačina i kvadratna funkcija 4 Rešiti po x jednačinu a, b parametri): a) a + b + y y + a b = y a + b a + b y ; b) b + x a x b x a + x = a b )x a x ; c) x a b + x b a + x + a + b = 0; ab d) x a b a + b = b x ab a + 4 Koristeći ekvivalenciju AB = 0 A = 0 B = 0, odrediti skup rešenja jednačine: a) x)4 x) = 0; b) x ) 9 = 0; c) 4x )x ) = 0; d) x + ) 5 = 0; e) x + 4) + 5 = 0; f) x 5) + 5 = 0 4 Koristeći formulu x, = b ± b 4ac za rešenja kvadratne a jednačine ax + bx + c = 0, rešiti jednačinu: a) x 5x + 6 = 0; b) x x 8 = 0; c) x 5x 5 = 0; d) x 0, x+0, 00 = 0; e) 4x 7x+4 = 0; f) x 9 x+ = 0 9 b b a ± ac ) 44 Koristeći formulu x, = za rešenja kvadratne a jednačine ax + bx + c = 0, rešiti jednačinu: a) x + x = 0; b) x 6x + 58 = 0; c) 9y 6y + 7 = 0; d) z 8z + 4 = 0; e) 0, x, 4x 0, 4 = 0; f) x 4x + 08 = 0 45 a) x 9x + 8 = 0; b) 5x + 7x + 6 = 0 46 a) 6x 5x + = 0; b) 6x 7x 0 = 0 47 a) 5x 4x + 8 = 0; b) 8x + 0x = 0 48 a) x 0x + = 0; b) x + 4x 07 = 0 49 a) x x + = 0; b) x 6 x + 6 = 0 40 a) x 4 5 x + = 0; b) 4x 4 )x = 0

57 Kvadratna jednačina 57 4 Rešiti po x jednačine: a) x + 5 )x = 0; b) x )x + 4 = 0; c) + )x )x + = 0 4 Rešiti po x jednačine a, b realni brojevi): a) x + bx a + 8ab 5b = 0; b) x ax + a + a = 0; c) x + a n x = a n x + a 4n ; d) a b )x a + b )x + ab = 0 4 a) 5x 0mx + 9m 4 = 0; b) x 4ax + 4a b = 0 44 a) x b = ab x); b) x 4mx + 4m = 0 45 a) mn + )x + x mm ) = 0; b) a m )x a + m )x + a m = 0 46 a) x a) = x + ) a; b) xa + b) x ) + ab = 0 47 x + aba + ab + b ) = a x + b x + abx 48 Jednačine amx a m )x am = 0, amx + ) = a x + m x imaju dva jednaka korena a druga dva suprotna Dokazati 49 U jednačinama x 5mx + 4m = 0 i x + mx 4m = 0, prva rešenja su jednaka a druga suprotna Dokazati 440 Date su jednačine x ax+a b = 0 i a b )x ax+ = 0 Dokazati da su rešenja druge jednačine recipročne vrednosti rešenja prve 44 Jednačine x 4amx+4m a b ) = 0 i x bx 4m a b ) = 0, imaju dva jednaka korena a druga dva suprotna Dokazati 44 Jednačine x 4a x a a x 4a = i x +4ax a imaju dva jednaka rešenja a druga dva suprotna Dokazati Jednačine u zadacima ) transformisati u ekvivalentne kvadratne jednačine i zatim odrediti skup njihovih rešenja: 44 a)x ) + x 5) = 4x ) + 0; b) z ) + z 4) = z 5) x )x ) + x )x ) + x )x ) = x + )x + )x + ) x + 4)x + )x + ) = x 5

58 58 Kvadratna jednačina i kvadratna funkcija 446 a) x x 4 = x 4 ; b) y + y ) + = y ) y 9 y y + 5 = 9 y 7 8 y a) x + x + x x 9 = x + x 4 + x + x ; 5x b) x x 5 x + = 4x 5 x x 449 a) x 9 x + 5 x 8 = 5 x x 9 ; x + b) x + x 6 x x 5x + 6 = 6 x 9 xx + 5) 450 x 8x + + x + x + 7 = x x ) + x + 7 x 8x + 45 x 5 x + 7 x x 6) + = x 4 x ) + x x 6) + xx + 5) 45 x 8x + 9 x x + 5 = 4 x + 6 x + 5 x 8x x x 0 x + 7x + 0 = x 4 + x 7x + 0 x x x + x x 8 x x + x = 8 0x a) x + x x + = 0; b) x x + = 0 c) x 8 x + 5 = 0; d) x + x x + + = a) x x + = 4; b) x x + = ; c) x 8x + = x 8x + ; d) x x + x + 5 = 0; e) x + x + + x = 4, 5 x + 6 Jednačine u zadacima ) transformisati u ekvivalentne kvadratne jednačine i zatim odrediti njihov skup rešenja a, b, m, n realni brojevi): a a x + b b x x c x4a + b + c ) = a + b) = 458 x + ab ab ax a + b c 4a + b + c ) = + b + c a c x

59 Kvadratna jednačina a x b x ab a + b = a + b b x ab a + m 46 a + x) a + m a + b + x = b m 46 x 46 a) x + b am a b ) = a a x a + b + x b ) a x m m m b b + m b + x) m m x + x x m = + nx; b) x m + x n = m + n 464 a) x n x m + x m x n = 0 ; b) x + m x n x n x + m = 465 a) a + 4b x + b a 4b 466 a) b) x b = 4b a a x a x) a = a a axa x) ; n + nx n + ) = x x x 4x a 467 a) nx x a x nx + n x = ; ) a x ) a x a + b b) x ax + a = 5 9x ; b) a + 6b x + b a 6b x b = 6 b a 468* Data je jednačina x a+b)x+ ab a+b x) = 0, gde su a i b realni brojevi Dokazati da je jedno rešenje date jednačine aritmetička, a drugo geometrijska sredina brojeva a i b 469* Data je jednačina a + b)x a + b) x abx a b) = 0, gde su a i b realni brojevi Dokazati da je jedno rešenje date jednačine aritmetička, a drugo harmonijska sredina brojeva a i b 470* Ako je fx) = x x + ) x + ) x x + x + x + x, rešiti jednačinu fx) = x

60 60 Kvadratna jednačina i kvadratna funkcija x 0x Ako je fx) = x ), rešiti jednačinu fx) = x) x) { x +, x > 47 Ako je fx) = rešiti jednačinu fx)) x, x < = 4x+ 47 U sledećim jednačinama odrediti parametar m tako da rešenja po x budu jednaka: a) 4x m+)x+m m = 0; b) x m )x m 4) = 0; c) x + m)x + m = 0; d) mx + m + 4)x + m 5 = 0; e) m + )x + m )x + 4m + = 0; f) m )x + m + )x + m = Zavisno od parametra k odrediti prirodu rešenja kvadratne jednačine po x: a) k )x k + )x + k + = 0; b) k )x k + )x + 4 = 0; c) 4k )x + k )x + 7 6k = 0; d) k x k5k + )x 4k + ) = Ako su a, b, c merni brojevi stranica trougla, onda su koreni jednačine b x + b + c a )x + c =0 kompleksni Dokazati 476* Data je jednačina ab c)x +bc a)x+ca b) = 0 Dokazati da su za svako a, b, c, ab c) 0) rešenja date jednačine realna Odrediti ta rešenja 477* Ako je a + b 0, jednačina a + b) x a b)a b )x aba + b ) = 0 ima realna rešenja Dokazati, a zatim rešiti datu jednačinu 478* Date su jednačine ) ) x + x + a = 0, + a)x + x + a) a )x + ) = 0, u kojima je a realan parametar, a x nepoznata Dokazati da su koreni jednačine ) realni i različiti ako su koreni jednačine ) kompleksni i, obrnuto, da su koreni jednačine ) kompleksni ako su koreni jednačine ) realni i različiti

61 Vietove formule Rastavljanje kvadratnog trinoma na činioce 6 479* Ako jednačina ) x + px + q = 0 p, q realni brojevi) ima realna rešenja, onda i jednačine ) ) x + p + a)x + q + ap = 0 a realan broj), x + p + a)x + q + ap = 0 takod - e imaju realna rešenja Dokazati 480* Ako jednačina ) x + px + q = 0 p, q realni brojevi) ima realna rešenja, onda i jednačina x + k + ) px + p + q k ) = 0, k k) gde je k realan broj, takod - e ima realna rešenja Dokazati 48 Ako su a, m, n realni brojevi, dokazati da su koreni jednačine x m + x n = a, realni Vietove formule Rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce Vietove formule jednačine ax + bx + c = 0 a 0) glase ) x + x = b a i x x = c a Činioci trinoma ax + bx + c su: ) ax + bx + c = ax x )x x ) 48 Formirati kvadratnu jednačinu x + px + q = 0 ako su poznata njena rešenja x i x : a) x = 7, x = ; b) x =, x = ;

62 6 Kvadratna jednačina i kvadratna funkcija c) x = 5 +, x = 5 ; d) x = 5 +, x = 5 ; 6 6 e) x = + i, x = i; f) x = + i, x = i; g) x = a a + b, x = b a b 48 a) x = + 5, x = 5 ; b) x = 484 a) x = 4 + 5i, x = 4 5i 5 +, x = 5 ; b) x = + i, x = i ; a) x = a, x = a ; b) x = m, x = 4 m 486 a) x = m a) x = m m, x =, x = m 5 m m + ; b) x = a + ; b) x = a + m a m, x = a m a + m, x = a Ako je dat zbir rešenja s i proizvod p kvadratne jednačine, odrediti njena rešenja ): 488 a) s = 4, p = ; b) s = 4, p = a) s = a) s = 4 +, p = 5 ; b) s = ), p =, p = ; b) s = 5 5, p = a) s = a b, p = a b ; b) s = a b m, p = a b m 49 a) s = a b m, p = a ab m ; b) s = 5a 4, p = a a 6b b 49 s = b m, p = 4b 4bm m ) 494 s = a + b, p = 9 a + 7ab 4b ) 495 s = a + m, p = 4 m + 8am a )

63 Vietove formule Rastavljanje kvadratnog trinoma na činioce s = mm + ) m +, p = 7a 6m 497 s =, p = 6a am + 4m 498 Data je jednačina x x 7 = 0, čija su rešenja x i x Ne rešavajući ovu jednačinu, odrediti numeričke vrednosti izraza: a) x + x ; b) x x ; c) 4x + x x + x x + 4x 499 Ako su x i x rešenja jednačine 5x x = 0, ne rešavajući je odrediti numeričke vrednosti izraza: a) x x x + x x x ; b) x + x x x + + x + x x x + + x x 500 Neka su x i x rešenja jednačine 6x 5x + = 0, ne rešavajući datu jednačinu formirati kvadratnu jednačinu po y, čija su rešenja ) y = x + x, y = x + x 50 Data je jednačina x + 5x 6 = 0 Ne rešavajući ovu jednačinu, formirati kvadratnu jednačinu po y, čija su rešenja y i y povezana sa rešenjima x i x date jednačine pomoću y = x + x, y = x + x 50 Ako su x i x rešenja kvadratne jednačine x x 7 = 0, napisati kvadratnu jednačinu po y čija su rešenja y = x + x, y = x x 50 Napisati kvadratnu jednačinu čija su rešenja četvrti stepeni rešenja jednačine x + px + q = Rešenja x i x kvadratne jednačine zadovoljavaju uslove: a) x + x x x = 0, mx x x + x ) = m ; b) x + x + x x = m, x x mx + x ) = ; Napisati ovu kvadratnu jednačinu i odrediti za koje vrednosti parametra m ta jednačina ima realna rešenja

64 64 Kvadratna jednačina i kvadratna funkcija 505 Ne odred - ujući rešenja x i x date kvadratne jednačine po x, sastaviti kvadratnu jednačinu y + py + q = 0 po y, čija su rešenja y i y : a) x 5x = 0, y = x +, y = x + ; b) x 4x + = 0, y = x + x, y = x x ; c) 4x x + = 0, y = x x, y = x x ; d) x x + 5 = 0, y = x + x, y = x + x 506 Neka su x i x rešenja jednačine x + px + q = 0 Odrediti jednačinu az + bz + c = 0, čija su rešenja z = x + x, z = x + x 507 Neka su x i x koreni jednačine x p + )x + p = 0: a) odrediti jednačinu az + bz + c = 0, čiji su koreni z = x, z = x ; x x b) u tako dobijenoj jednačini odrediti parametar p tako da jedan koren te jednačine bude 4 ; c) za dobijenu vrednost parametra p naći odgovarajuće vrednosti x i x 508 Ako su x i x koreni jednačine x m+)x+m = 0 m realno): a) formirati kvadratnu jednačinu ay + by + c = 0 po y, čija su rešenja y = x, y = x ; b) u dobijenoj jednačini odrediti parametar m tako da jedno njeno rešenje bude dva puta veće od drugog; c) za tako nad - eno m odrediti odgovarajuće vrednosti x i x 509 Neka su x i x koreni jednačine x p + )x + p = 0: a) formirati kvadratnu jednačinu az +bz +c = 0, čiji su koreni x = x, z = x ; b) u dobijenoj jednačini odrediti parametar p tako da jedan njen koren bude četiri puta veći od drugog; c) za dobijenu vrednost parametra p odrediti odgovarajuće vrednosti x i x

65 Vietove formule Rastavljanje kvadratnog trinoma na činioce Proveriti da li su brojevi x = 5 5, x = rešenja jednačine x + x = 0? 5 Ako je a + b + c = 0, odrediti korene jednačine ax + bx + c = 0 5 U jednačini x +mx+8 = 0, odrediti realnu vrednost broja m tako da je zbir recipročnih vrednosti rešenja jednak 4 5 U jednačini x 5x + n = 0, odrediti realan broj n tako da je zbir kvadrata rešenja jednak 54 U jednačini x sx+8 = 0, odrediti vrednost realnog broja s tako da je suma kvadrata rešenja jednaka 0 55 Data je kvadratna jednačina x k + )x + k + = 0, gde je x nepoznata a k realan parametar Odrediti parametar k tako da je suma kvadrata rešenja jednaka 6 56 U jednačini x m 4)x+m 6 = 0, odrediti realan broj m tako da je zbir kvadrata rešenja 57 Data je kvadratna jednačina x m )x+4 m = 0, odrediti realan parametar m iz uslova: a) da su rešenja realna i jednaka; b) da su rešenja suprotni brojevi; c) da su rešenja recipročna; d) da je jedno rešenje jednako nuli 58 Data je kvadratna jednačina m+)x m+)x+9 = 0 Odrediti realan broj m tako: a) da su rešenja realna i jednaka; b) da su rešenja suprotni brojevi; c) da su rešenja recipročna 59 Data je kvadratna jednačina 5x mx + m 4 = 0, odrediti realan broj m iz uslova: a) da su rešenja realna i jednaka; b) da su rešenja suprotni brojevi; c) jedno rešenje je nula; d) jedno rešenje je ; e) suma kvadrata rešenja jednaka je 5 50

66 66 Kvadratna jednačina i kvadratna funkcija 50 Data je kvadratna jednačina 4x a )x + a a = 0 Odrediti realan broj a tako da važi: a) rešenja realna i jednaka; b) rešenja suprotni brojevi; c) jedno rešenje je jednako nuli; d) jedno rešenje je 5 Ne rešavajući datu kvadratnu jednačinu, odrediti m tako da njena rešenja zadovoljavaju uslov: a) x +5x + m 4m + = 0, x x = ; b) m + )x mx + m = 0, x x = ; c) m )x 4m )x + m = 0, x = x ; d) mx m + )x + m 4 = 0, 4x + )4x + ) + = 0; e) m )x m )x + m = 0, x + x = 5 4 ; f) x mx m 5 = 0, x + x x x = 8; g) x mx + m + = 0, x + x = 6; h) m )x mx + m = 0, x + x = 0x x ; i) x + m )x + m = 0, x x + x x + 6 = 0; j) x x + m = 0, x + x = 7; k) mx m + )x + = 0, x x + x x = 4 5 Data je jednačina m )x m + )x + m + = 0 Odrediti parametar m tako da zbir kvadrata njenih rešenja bude jednak 5 5 U jednačini x m )x + m + = 0 odrediti parametar m tako da je zbir kubova rešenja date jednačine jednak zbiru rešenja 54 Neka su x i x rešenja jednačine ax +bx+c = 0 a 0) Izraziti u funkciji koeficijenata a, b, c vrednosti sledećih izraza: a) x + x ; b) + ; c) x + x ; d) x x x + x

67 Vietove formule Rastavljanje kvadratnog trinoma na činioce Za svaku od sledećih jednačina naći vezu izmed - u njenih rešenja koja ne zavise od parametara: a) m )x 4mx m + = 0; b) mx m )x + m + = 0; c) m + )x m + )x + 4 m = 0; d) x a + )x + a + = 0; e) k )x k )x + k = 0; f) 8x 4p )x + pp 4) = 0 56 U jednačini k )x + k 5)x k + ) = 0 odrediti parametar k tako da je: a) x + x > ; b) x + x < ; c) x x + x x < 57 Data je jednačina x m+)x+m+ = 0 Odrediti sve vrednosti realnog parametra m za koje je tačna konjunkcija x + x > x + x < 5, gde su x i x rešenja date jednačine 58 Ako su α i β koreni jednačine x + ax + a + b = 0, dokazati da važi jednakost α + αβ + β + b = 0 59 U jednačinama x ax + b 4 = 0 i y by + a = 0, odrediti 4 realne brojeve a i b tako da koreni jedne od tih jednačina budu jednaki recipročnim vrednostima korena druge jednačine 50 U jednačini x m + )x + m = 0 odrediti realan parametar m tako da razlika kvadrata njenih korena bude 5 Za tako nad - eno m rešiti datu jednačinu 5 Za koje vrednosti parametra m jednačine: a) x m + )x + = 0 i 4x 9m )x + 6 = 0; b) x + mx m = 0 i x mx + m = 0, imaju zajedničko rešenje?

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log = ( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a = x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Kompleksna analiza Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

x n +m = 0. Ovo proširenje ima svoju manu u tome da se odričemo relacije poretka - no ne možemo imati sve...

x n +m = 0. Ovo proširenje ima svoju manu u tome da se odričemo relacije poretka - no ne možemo imati sve... 1 Kompleksni brojevi Kompleksni brojevi Već veoma rano se pokazalo da je skup realnih brojeva preuzak čak i za neke od najosnovnijih jednačina. Primjer toga je x n +m = 0. Pokazat ćemo da postoji logično

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Kragujevcu Tehnički fakultet u Čačku Katedra za matematiku Zbirka zadataka za prijemni ispit iz MATEMATIKE Čačak, 2009.

Univerzitet u Kragujevcu Tehnički fakultet u Čačku Katedra za matematiku Zbirka zadataka za prijemni ispit iz MATEMATIKE Čačak, 2009. Univerzitet u Kragujevcu Tehnički fakultet u Čačku Katedra za matematiku Zbirka zadataka za prijemni ispit iz MATEMATIKE Čačak, 009. Autori: Mr Nada Damljanović Mr Rale Nikolić Recenzenti: Prof. dr Mališa

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum 27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a Testovi iz Analize sa algebrom 4 septembar - oktobar 009 Ponavljanje izvoda iz razreda (f(x) = x x ) Ispitivanje uslova Rolove teoreme Ispitivanje granične vrednosti f-je pomoću Lopitalovog pravila 4 Razvoj

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x. 4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2 ELEMENTARNA MATEMATIKA 1. Osnovni pojmovi o funkcijama Jedan od najvažnijih pojmova u matematici predstavlja pojam funkcije. Definicija 1.1. Neka su X i Y dva neprazna skupa. Funkcija f iz skupa X u skup

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog fajla, obavezno pogledajte fajl ELEMENTARNE FUNKCIJE, jer se na

OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog fajla, obavezno pogledajte fajl ELEMENTARNE FUNKCIJE, jer se na OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Prva tačka u ispitivanju toka unkcije je odredjivanje oblasti deinisanosti, u oznaci Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog ajla, obavezno pogledajte ajl ELEMENTARNE

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske nejednačine

Trigonometrijske nejednačine Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

Kompleksni brojevi. Algebarski oblik kompleksnog broja je. z = x + iy, x, y R, pri čemu je: x = Re z realni deo, y = Im z imaginarni deo.

Kompleksni brojevi. Algebarski oblik kompleksnog broja je. z = x + iy, x, y R, pri čemu je: x = Re z realni deo, y = Im z imaginarni deo. Kompleksni brojevi Algebarski oblik kompleksnog broja je z = x + iy, x, y R, pri čemu je: x = Re z realni deo, y = Im z imaginarni deo Trigonometrijski oblik kompleksnog broja je z = rcos θ + i sin θ,

Διαβάστε περισσότερα

1 Pojam funkcije. f(x)

1 Pojam funkcije. f(x) Pojam funkcije f : X Y gde su X i Y neprazni skupovi (X - domen, Y - kodomen) je funkcija ako ( X)(! Y )f() =, (za svaki element iz domena taqno znamo u koji se element u kodomenu slika). Domen funkcije

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate

Διαβάστε περισσότερα

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1 Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE Fakultet Tehničkih Nauka, Novi Sad PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE 1 Za koje vrednosti parametra p R polinom f x) = x + p + 1)x p ima tačno jedan, i to pozitivan realan koren? U skupu realnih

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije Glava 1 Realne funkcije realne promen ive 1.1 Elementarne funkcije Neka su dati skupovi X i Y. Ukoliko svakom elementu skupa X po nekom pravilu pridruimo neki, potpuno odreeni, element skupa Y kaemo da

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče

Διαβάστε περισσότερα

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE 1 SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE Neka je (V, +,, F ) vektorski prostor konačne dimenzije i neka je f : V V linearno preslikavanje. Definicija. (1) Skalar

Διαβάστε περισσότερα

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ). 0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo

Διαβάστε περισσότερα

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom 6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. p q r F

ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. p q r F ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. Istinitosna tablica p q r F odgovara formuli A) q p r p r). B) q p r p r). V) q p r p r). G) q p r p r). D) q p r p r). N) Ne znam. Date

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg

Διαβάστε περισσότερα

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija 18.02006. Prvi razred A kategorija Dokazati da kruжnica koja sadrжi dva temena i ortocentar trougla ima isti polupreqnik kao i kruжnica opisana oko tog trougla. Na i najve i prirodan broj koji je maƭi

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz Osnova matematike

Zadaci iz Osnova matematike Zadaci iz Osnova matematike 1. Riješiti po istinitosnoj vrijednosti iskaza p, q, r jednačinu τ(p ( q r)) =.. Odrediti sve neekvivalentne iskazne formule F = F (p, q) za koje je iskazna formula p q p F

Διαβάστε περισσότερα

ZANIMLJIVI ZADACI O BROJU 2014 (I)

ZANIMLJIVI ZADACI O BROJU 2014 (I) Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Nišu, Srbija http://www.pmf.ni.ac.rs/mii Matematika i informatika () (014), 9-4 ZANIMLJIVI ZADACI O BROJU 014 (I) Dušan J. Simjanović Prirodno-matematički fakultet

Διαβάστε περισσότερα

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18.

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18. Deljivost 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18. Rešenje: Nazovimo naš izraz sa I.Važi 18 I 2 I 9 I pa možemo da posmatramo deljivost I sa 2 i 9.Iz oblika u kom je dat

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

Eksponencijalna i logaritamska funkcija

Eksponencijalna i logaritamska funkcija 16 1. UVOD U ANALIZU Rešenje. Kako je ovo neprava funkcija, deljenjem nalazimo da je (11) f() = 1 + 5 6 + 1 3 5 + 6 = 1 + 5 6 + 1 ( )( 3). Prema postupku navedenom u teoremi 1.7, važi razlaganje odnosno

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA.   Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako izgleda

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2 ELEMENTARNA MATEMATIKA 1. Osnovni pojmovi o funkcijama Jedan od najvažnijih pojmova u matematici predstavlja pojam funkcije. Definicija 1.1. Neka su X i Y dva neprazna skupa. Funkcija f iz skupa X u skup

Διαβάστε περισσότερα

> 0 svakako zadovoljen.

> 0 svakako zadovoljen. Elektrotehnički fakultet u Sarajevu akademska 0/3 ŠIFRA KANDIDATA _ Zadatak Za koje vrijednosti parametra ( ) + 3 = 0 m x mx oba iz skupa i suprotnog znaka? m su rješenja kvadratne jednačine a) m > 3 b)

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati:

Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati: Staša Vujičić Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati: pseudo jezikom prirodnim jezikom dijagramom toka. 2

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

NUMERIČKI METODI I PROGRAMIRANJE. I Aritmetičke operacije, izrazi i simbolička izračunavanja u Mathematici.

NUMERIČKI METODI I PROGRAMIRANJE. I Aritmetičke operacije, izrazi i simbolička izračunavanja u Mathematici. NUMERIČKI METODI I PROGRAMIRANJE I Aritmetičke operacije, izrazi i simbolička izračunavanja u Mathematici. 1. Izračunati u Mathematici izraze: a) 1 2 + 1 3 + + 1 9 b) 2 40 + 3 50 c) 1+ 2 2 ; e π 163 ;

Διαβάστε περισσότερα

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 2.2 Srednje vrijednosti aritmetička sredina, medijan, mod Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 1 2.2.1 Aritmetička sredina X je numerička varijabla. Aritmetička sredina od (1) je broj:

Διαβάστε περισσότερα

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

Jednodimenzionalne slučajne promenljive Jednodimenzionalne slučajne promenljive Definicija slučajne promenljive Neka je X f-ja def. na prostoru verovatnoća (Ω, F, P) koja preslikava prostor el. ishoda Ω u skup R realnih brojeva: (1)Skup {ω/

Διαβάστε περισσότερα

Algebarske strukture sa jednom operacijom (A, ): Ako operacija ima osobine: zatvorenost i asocijativnost, onda je (A, ) polugrupa

Algebarske strukture sa jednom operacijom (A, ): Ako operacija ima osobine: zatvorenost i asocijativnost, onda je (A, ) polugrupa Binarne operacije Binarna operacija na skupu A je preslikavanje skupa A A u A, to jest : A A A. Pišemo a b = c. Označavanje operacija:,,,. Poznate operacije: sabiranje (+), oduzimanje ( ), množenje ( ).

Διαβάστε περισσότερα

Zbirka zadataka iz Matematike I

Zbirka zadataka iz Matematike I UNIVERITET U NOVOM SADU TEHNOLOŠKI FAKULTET Tatjana Došenović Dušan Rakić Aleksandar Takači Mirjana Brdar birka zadataka iz Matematike I - za studente Tehnološkog fakulteta - Novi Sad, 008. UNIVERITET

Διαβάστε περισσότερα