Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 5.1 (Dio treci)

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 5.1 (Dio treci)"

Transcript

1 Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 5. Dio treci) Prije rijesavanja zadataka prisjetimo se bitnih stvari koje ce nas pratiti tijekom njihovog promatranja. Tvrdnja: Osnovni trigonometrijski identiteti) Tvrdnja: Adicijski teoremi) sin x + cos x = tg x = sin x cos x ctg x = cos x sin x Tvrdnja: Formule redukcije sin x ± y) = sin x cos y ± cos x sin y cos x ± y) = cos x cos y sin x sin y tg x ± y) = ctg x ± y) = tg x ± tg y tg x tg y ctg x ctg y ctg y ± ctg x π ) π ) sin + t = cos t cos + t = sin t π ) π ) sin t = cos t cos t = sin t sin π + t) = sin t cos π + t) = cos t sin π t) = sin t cos π t) = cos t ) ) π π sin + t = cos t cos + t = sin t ) ) π π sin t = cos t cos t = sin t Tvrdnja: Trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta) sin x = sin x cos x cos x = cos x sin x tg x = tg x tg x ctg x = ctg x ctg x

2 Tvrdnja: Sinus i kosinus polovicnog kuta: sin x = ± cos x cos x = ± + cos x Tvrdnja: Transformacija umnoska u zbroj) sin x cos y = [sin x + y) + sin x y)] cos x sin y = [sin x + y) sin x y)] cos x cos y = [cos x + y) + cos x y)] sin x sin y = [cos x y) cos x + y)] Tvrdnja: Transformacija zbroja u umnozak) sin x + sin y = sin x + y sin x sin y = cos x + y cos x + cos y = cos x + y cos x y sin x y cos x y cos x cos y = sin x + y sin x y Prisjetim se jos vrijednosti trigonometrijskih funkcija za istaknute kuteve: Kut sin x cos x tg x ctg x π π π π π π π nedef. 0 nedef. 0 0 nedef. 0 nedef.

3 Zadatak 5: str. 9) ) Rijesi sljedecu jednadzbu: sin 5x = sin x cos x Rjesenje: Dakle pogledamo li danu trigonometrijsku jednadzbu mozemo uociti da ona sadrzi i razlicite trigonometrijske funkcije i razlicite argumente sto nije bas dobar znak. No prisjetimo se da postoji nesto sto se formule pretvorbe umnoska u zbroj, tocnije da vrijedi sljedeci identitet: sin x cos y = [sin x + y) + sin x y)] Taj identitet nam daje ideju da probamo desnu stranu jednadzbe iz umnoska pretvoriti u zbroj te na taj nacin dobiti vise jednakih trigonometrijskih funkcija i/ili argumenata. Racunam: Izmnozim cijelu jednadzbu s : sin 5x = sin x cos x sin 5x = [sin x + x) + sin x x)] sin 5x = [sin 5x + sin x)] sin 5x = [sin 5x + sin x)] / sin 5x = [sin 5x + sin x)] sin 5x = sin 5x + sin x) "Prebacimo" sin 5x s desne na lijevu stranu: sin 5x sin 5x = sin x) sin 5x = sin x) Ovo je jednadzba koja spada pod one koje se svode na osnovne. Napomena: Ova jednadzba je tipa: sin t = sin t, t, t R Njezina rjesenja dobe se na nacin da se rijese sljedece dvije linearne jednadzbe: t = t + kπ, k Z t = π t + kπ, k Z

4 Imajuci na umu gornju napomenu argument s lijeve strane 5x oznacim s t, dok argument s desne strane x oznacim s t : sin 5x = sin x) t t sin t = sin t Prema napomeni tada su rjesenja dana s: t = t + kπ, k Z t = π t + kπ, k Z Vratim natrag umjesto t izraz 5x, te umjesto t izraz x. Usredotocim se za pocetak na prvu jednadzbu: t 5x = t x +kπ, k Z 5x = x + kπ "Prebacim" x na drugu stranu, slijedi: 5x + x = kπ Podijelim cijelu jednadzbu s 6: 6x = kπ 6x = kπ / : 6 Pokratim sto se pokratiti dade: 6x 6 = kπ 6 6x = kπ 6 6 x = kπ Dakle rjesenje prve jednadzbe jest x = kπ, k Z. Rijesimo sada jos drugu jednadzbu: t = π t +kπ, k Z 5x x 5x = π x) + kπ 5x = π + x + kπ

5 "Prebacim" x na drugu stranu, slijedi: 5x x = π + kπ Podijelim cijelu jednadzbu s : x = π + kπ Pokratim sto se pokratiti dade: x = π + kπ / : x = π + kπ x = π + kπ x = π + kπ Dakle rjesenje druge jednadzbe jest x = π + kπ, k Z. Pocetna trigonometrijska jednadzba ima ukupno dva rjesenja i to x = kπ, k Z i x = π + kπ, k Z. % Zadatak 6: str. 9) ) Rijesi sljedecu jednadzbu: sin x + 9 cos x = 7 Napomena: Ovo je linearna trigonometrijska jednadzba koja se rijesava uz pomoc univerzalne zamjene. Naime vrijedi: tg x sin x = + tg x tg x cos x = + tg x Uvodjenjem supstitucije t = tg x jednadzba se svodi na algebarsku. 5

6 tg x Rjesenje: Dakle imajuci na umu napomenu zamijenit cemo sin x s + tg x te cos x s tg x + tg x. Dakle dana jednadzba poprima sljedeci oblik: tg x + tg x + 9 tg x + tg x = 7 Uvedem supstituciju k = tg x pa jednadzba prelazi u algebarsku: k k k + k = 7 Pomnozim cijelu jednadzbu s + k. Problem se moze javiti ako je + k jednako 0 no to je nemoguce jer je k uvijek pozitivan, ako pozitivnom broju dodamo on ce sigurno biti veci od 0. Racunam: Rijesimo se zagrada: k k k + k = 7 / + k ) k + k + k + 9 k + k + k = 7 + k ) k + 9 k ) = 7 + k ) k + 9 9k = 7 + 7k "Prebacimo" sve na desnu stranu kako bi dobili pozitivan vodeci koeficijent kod kvadratne jednadzbe: 0 = 7 + 7k + 9k 9 kt Sredimo dobiveni izraz: 0 = 6k k Zamijenimo starne jednakosti kako bi jednadzba poprimila standardni oblik: 6k k = 0 Izraz po kojem izracunavam rjesenja kvadratnih jednadzbi jest: k, k = b ± b ac a Nadalje ispisem koeficijente dane kvadratne jednadbe: a = 6 6

7 b = c = Uvrstim ispisane koeficijente u gornji izraz te racunam: k, k = ) ± ) 6 ) 6 k, k = ± k, k = ± k, k = ± Dakle jedno rijesenje dane kvadratne jednadzbe jest: k = 8 = Dok je drugo rijesenje dane kvadratne jednadzbe: k = + = = = 6 = I time smo rijesili nasu jednadzbu s time da smo dobili dva rjesenja i to: k = k = No da bih dobio konacno rjesenje pocetne jednadzbe moram jos vratiti supstituciju. Vrijedi: k = tg x Na taj nacin dobijem dvije osnovne trigonometrijske jednadzbe: = tg x = tg x Usredotocimo se za pocetak na prvu od dvije trigonometrijske jednadzbe: = tg x 7

8 Zamijenim lijevu i desnu stranu jednadzbe da poprimi standardni oblik: Uvodim supstituciju t = x : tg x = tg x = t tg t = Nas glavni zadatak postaje odrediti za koje je kuteve t vrijednost funkcije tg jednaka. U tu svrhu pogledajmo sljedecu sliku: Dakle tangense citamo na pravcu okomitom na os x kroz tocku 0, ) na osi x. Ucrtamo tocku na tom pravcu tako da se pomaknemo za prema dolje od osi x na tom pravcu. Povucemo prvac kroz ucrtanu tocku na tom pravcu te kroz ishodiste. Zatim pogledamo sjeciste tog pravca i brojevne kruznice, to su tocke Et ) i Et ). Kako po definciiji tangensa znamo da je to upravo y koordinata tocke na pravcu okomitom na os x kroz tocku 0, ) na osi x dobivene kao sjeciste pravca koji prolazi ishodistem i tockom pridruzenom broju t, odnosno t, vidimo da ce tocke dobivene kao sjeciste pravca kroz ishodiste i tocke pridruzene brojevima t i t i pravca okomitog na os x kroz tocku 0, ) na osi x imati y koordinate jednake, odnosno tangensi brojeva t i t bit ce jednaki upravo. Dakle zadatak nam je otkiriti koji su to brojevi. Promotrimo li tablicu na dnu prve stranice dokumenta, mozemo uociti da se u njoj ne nalazi u retku u kojem su ispisane vrijednosti tangensa, niti bilo kakav slican broj. U takvim slucajevima kada je vrjednost funkcije tangens razlicita od bilo koje vrijednosti u tablici te vrijednosti suprotne onoj u tablici broj iz tablice s negativnim predznakom) kazemo da je rjesenje jednadzbe na intervalu [0, π] jednako: t = arctg ) 8

9 Napomena: Napominjem da je dovoljno odrediti samo t zbog prirode trigonometrijske funkcije tangens! To je ilustrirano na sljedecoj slici: No kako znamo da je tangens trigonometrijska funkcija cije se vrijednosti ponavljaju nakon svakih π, sva rjesenja dobivene jednadzbe su zapravo: t = arctg ) + kπ, k Z Vratimo supstituciju t = x : Pomnozim izraz s : x = arctg ) + kπ x = arctg ) + kπ / x = arctg x = arctg ) + kπ ) + kπ Dakle rjesenje prve jednadzbe jest x = arctg ) + kπ, k Z. Nadalje promotrimo drugu trigonometrijsku jednadzbu: = tg x Zamijenim lijevu i desnu stranu jednadzbe da poprimi standardni oblik: tg x = 9

10 Uvodim supstituciju t = x : tg x = t tg t = Nas glavni zadatak postaje odrediti za koje je kuteve t vrijednost funkcije tg jednaka. U tu svrhu pogledajmo sljedecu sliku: Dakle tangense citamo na pravcu okomitom na os x kroz tocku 0, ) na osi x. Ucrtamo tocku na tom pravcu tako da se pomaknemo za prema gore od osi x na tom pravcu. Povucemo prvac kroz ucrtanu tocku na tom pravcu te kroz ishodiste. Zatim pogledamo sjeciste tog pravca i brojevne kruznice, to su tocke Et ) i Et ). Kako po definciiji tangensa znamo da je to upravo y koordinata tocke na pravcu okomitom na os x kroz tocku 0, ) na osi x dobivene kao sjeciste pravca koji prolazi ishodistem i tockom pridruzenom broju t, odnosno t, vidimo da ce tocke dobivene kao sjeciste pravca kroz ishodiste i tocke pridruzene brojevima t i t i pravca okomitog na os x kroz tocku 0, ) na osi x imati y koordinate jednake, odnosno tangensi brojeva t i t bit ce jednaki upravo. Dakle zadatak nam je otkiriti koji su to brojevi. Promotrimo li tablicu na dnu prve stranice dokumenta, mozemo uociti da se u njoj ne nalazi u retku u kojem su ispisane vrijednosti tangensa, niti bilo kakav slican broj. U takvim slucajevima kada je vrjednost funkcije tangens razlicita od bilo koje vrijednosti u tablici te vrijednosti suprotne onoj u tablici broj iz tablice s negativnim predznakom) kazemo da je rjesenje jednadzbe na intervalu [0, π] jednako: To je ilustrirano na sljedecoj slici: t = arctg 0

11 Napomena: Napominjem da je dovoljno odrediti samo t zbog prirode trigonometrijske funkcije tangens! No kako znamo da je tangens trigonometrijska funkcija cije se vrijednosti ponavljaju nakon svakih π, sva rjesenja dobivene jednadzbe su zapravo: t = arctg + kπ, k Z Vratimo supstituciju t = x : Pomnozim izraz s : x = arctg + kπ x = arctg + kπ / x = arctg + kπ x = arctg + kπ Dakle rjesenje druge jednadzbe jest x = arctg + kπ, k Z. Pocetna trigonometrijska jednadzba ima ukupno dva rjesenja i to x = arctg ) + kπ, k Z i x = arctg + kπ, k Z. % Zadatak 8: str. 9) ) Rijesi sljedecu jednadzbu: sin x + cos x) = cos x

12 Rjesenje: Za pocetak raspisemo lijevu stranu po identitetu za kvadrat binoma a + b) = a + ab + b. Slijedi: sin x + sin x cos x + cos x = cos x Prisjetimo se da vrijedi osnovni trigonometrijski identitet sin x + cos x =. Imajuci to na umu jednadzba poprima sljedeci oblik: Pokratimo sto se pokratiti dade: sin x + cos x + sin x cos x = cos x + sin x cos x = cos x + sin x cos x = cos x Prisjetimo se da vrijedi identitet za kosinus dvostrukog kuta, odnosno cos x = cos x sin x. Primjenim li to na jednadzbu ona poprima sljedeci oblik: sin x cos x = cos x sin x ) "Prebacim" cos x sin x ) na lijevu stranu, slijedi: sin x cos x + cos x sin x = 0 Sredim malo poredak sumanada u dobivenoj trigonometrijskoj jednadzbi: sin x + sin x cos x + cos x = 0 Promotrim li sto sam dobio mogu zakljuciti da je zapravo dobivena homogena trigonometrijska jednadzba koju cemo rijesiti tako da za pocetak cijelu jednadzbu podijelimo s cos x, slijedi: sin x cos x Pokratim sto se pokratiti dade: sin x + sin x cos x + cos x = 0 / : cos x sin x cos x sin x cos x + cos x + cos x cos x = 0 sin x + cos x cos x cos x + cos x cos x = 0 sin x cos x + sin x cos x + = 0 Prema identitetu ab a ) n b n = sredim prvi clan sume, pri tome imam na umu da b za trigonometrijsku funkciju tangensa vrijedi identitet tg x = sin x cos x. Racunam: ) sin x + sin x + = 0 cos x cos x tg x tg x

13 tg x + tg x + = 0 Uvedemo li supstituciju k = tg x jednadzba prelazi u algebarsku, tocnije kvadratnu jednadzbu: k + k + = 0 Izraz po kojem izracunavam rjesenja kvadratnih jednadzbi jest: k, k = b ± b ac a Nadalje ispisem koeficijente dane kvadratne jednadbe: a = b = c = Uvrstim ispisane koeficijente u gornji izraz te racunam: k, k = ± ) ) k, k = ± + k, k = ± 8 k, k = ± k, k = ± ) Dakle jedno rijesenje dane kvadratne jednadzbe jest: k = ) ) k = k = k = + Dok je drugo rijesenje dane kvadratne jednadzbe: k = + )

14 + ) k = k = + k = I time smo rijesili nasu jednadzbu s time da smo dobili dva rjesenja i to: k = + k = No da bih dobio konacno rjesenje pocetne jednadzbe moram jos vratiti supstituciju. Vrijedi: k = tg x Na taj nacin dobijem dvije osnovne trigonometrijske jednadzbe: + = tg x = tg x Usredotocimo se za pocetak na prvu od dvije trigonometrijske jednadzbe: + = tg x Zamijenim lijevu i desnu stranu jednadzbe da poprimi standardni oblik: tg x = + Nas glavni zadatak postaje odrediti za koje je kuteve t vrijednost funkcije tg jednaka +. U tu svrhu pogledajmo sljedecu sliku: Dakle tangense citamo na pravcu okomitom na os x kroz tocku 0, ) na osi x. Ucrtamo tocku + na tom pravcu tako da se pomaknemo za + prema gore od osi x na tom pravcu. Povucemo prvac kroz ucrtanu tocku na tom pravcu te kroz ishodiste. Zatim pogledamo sjeciste tog pravca i brojevne kruznice, to

15 su tocke Et ) i Et ). Kako po definciiji tangensa znamo da je to upravo y koordinata tocke na pravcu okomitom na os x kroz tocku 0, ) na osi x dobivene kao sjeciste pravca koji prolazi ishodistem i tockom pridruzenom broju t, odnosno t, vidimo da ce tocke dobivene kao sjeciste pravca kroz ishodiste i tocke pridruzene brojevima t i t i pravca okomitog na os x kroz tocku 0, ) na osi x imati y koordinate jednake +, odnosno tangensi brojeva t i t bit ce jednaki upravo +. Dakle zadatak nam je otkiriti koji su to brojevi. Promotrimo li tablicu na dnu prve stranice dokumenta, mozemo uociti da se u njoj ne nalazi + u retku u kojem su ispisane vrijednosti tangensa, niti bilo kakav slican broj. U takvim slucajevima kada je vrjednost funkcije tangens razlicita od bilo koje vrijednosti u tablici te vrijednosti suprotne onoj u tablici broj iz tablice s negativnim predznakom) kazemo da je rjesenje jednadzbe na intervalu [0, π] jednako: t = arctg + ) To je ilustrirano na sljedecoj slici: Napomena: Napominjem da je dovoljno odrediti samo t zbog prirode trigonometrijske funkcije tangens! No kako znamo da je tangens trigonometrijska funkcija cije se vrijednosti ponavljaju nakon svakih π, sva rjesenja dobivene jednadzbe su zapravo: x = arctg + ) + kπ, k Z Nadalje rijesimo drugu trigonometrijsku jednadzbu: = tg x Zamijenim lijevu i desnu stranu jednadzbe da poprimi standardni oblik: tg x = Nas glavni zadatak postaje odrediti za koje je kuteve t vrijednost funkcije tg jednaka. U tu svrhu pogledajmo sljedecu sliku: 5

16 Dakle tangense citamo na pravcu okomitom na os x kroz tocku 0, ) na osi x. Ucrtamo tocku na tom pravcu tako da se pomaknemo za prema dolje od osi x na tom pravcu. Povucemo prvac kroz ucrtanu tocku na tom pravcu te kroz ishodiste. Zatim pogledamo sjeciste tog pravca i brojevne kruznice, to su tocke Et ) i Et ). Kako po definciiji tangensa znamo da je to upravo y koordinata tocke na pravcu okomitom na os x kroz tocku 0, ) na osi x dobivene kao sjeciste pravca koji prolazi ishodistem i tockom pridruzenom broju t, odnosno t, vidimo da ce tocke dobivene kao sjeciste pravca kroz ishodiste i tocke pridruzene brojevima t i t i pravca okomitog na os x kroz tocku 0, ) na osi x imati y koordinate jednake, odnosno tangensi brojeva t i t bit ce jednaki upravo. Dakle zadatak nam je otkiriti koji su to brojevi. Promotrimo li tablicu na dnu prve stranice dokumenta, mozemo uociti da se u njoj ne nalazi u retku u kojem su ispisane vrijednosti tangensa, niti bilo kakav slican broj. U takvim slucajevima kada je vrjednost funkcije tangens razlicita od bilo koje vrijednosti u tablici te vrijednosti suprotne onoj u tablici broj iz tablice s negativnim predznakom) kazemo da je rjesenje jednadzbe na intervalu [0, π] jednako: t = arctg ) To je ilustrirano na sljedecoj slici: 6

17 Napomena: Napominjem da je dovoljno odrediti samo t zbog prirode trigonometrijske funkcije tangens! No kako znamo da je tangens trigonometrijska funkcija cije se vrijednosti ponavljaju nakon svakih π, sva rjesenja dobivene jednadzbe su zapravo: x = arctg ) + kπ, k Z Pocetna trigonometrijska jednadzba ima ukupno dva rjesenja i to x = arctg + ) + kπ, k Z i x = arctg ) + kπ, k Z. % Zadatak 9: str. 9) ) Rijesi sljedecu jednadzbu: cos x sin x = sin x Rjesenje: Izraz na lijevoj strani rastavim po identitetu za razliku kvadrata a b = a b) a + b), slijedi: cos x x sin = sin x cos x x ) sin cos x + x ) sin = sin x Prisjetimo se da vrijedi temeljni trigonometrijski identitet, tocnije sin x + cos x =. U nasem slucaju to znaci da vrijedi cos x + x sin =. Primjenim li tu cinjenicu na jednadzbu ona poprima sljedeci oblik: cos x x ) sin cos x + x ) sin = sin x }{{ } cos x sin x = sin x Nadalje prisjetimo se da vrijedi identitet za kosinus dvostrukog kuta, odnosno cos x = cos x sin x, u nasem slucaju to znaci da vrijedi cos x x sin = cos x ) = cos x. Slijedi: cos x x sin = sin x }{{ } cos x cos x = sin x 7

18 Umjesto da ovu jednadzbu rijesimo rastavljanjem na faktore pokusajmo je rijesiti na malo alternativniji i mozebitno brzi nacin. Ideja jest svesto ovu jednadzbu na oblik sin ax + b) = sin cx + d) a, b, c, d R. Postavlja se pitanje kako to postici, no odgovor je ociti. Svaki puta kada smo htjeli mijenjati vrstu trigonometrijske funkcije u trigonometrijskoj jednadzbi koristili smo formule redukcije, pa cemo to uciniti i ovaj put. Prisjetim se da vrijedi: π ) sin x = cos x Primjenim li to na dobivenu trigonometrijsku jednadzbu ona poprima sljedeci oblik: cos }{{ x } = sin x sin π x) π ) sin x = sin x Ovo je jednadzba koja spada pod one koje se svode na osnovne. Napomena: Ova jednadzba je tipa: sin t = sin t, t, t R Njezina rjesenja dobe se na nacin da se rijese sljedece dvije linearne jednadzbe: t = t + kπ, k Z t = π t + kπ, k Z Imajuci na umu gornju napomenu argument s lijeve strane π x oznacim s t, dok argument s desne strane x oznacim s t : π ) sin x = sin x) t t sin t = sin t Prema napomeni tada su rjesenja dana s: t = t + kπ, k Z t = π t + kπ, k Z Vratim natrag umjesto t izraz π x, te umjesto t izraz x. Usredotocim se za pocetak na prvu jednadzbu: t = t +kπ, k Z π x x 8

19 π x = x + kπ "Prebacim" x s desne na lijevu stranu kao i π x x = π + kπ s lijeve na desnu stranu, slijedi: Podijelim cijelu jednadzbu s : x = π + kπ x = π + kπ / : ) π x = Pokratim sto se pokratiti dade: x = π + kπ kπ x = π 6 kπ Dakle rjesenje prve jednadzbe jest x = π 6 + kπ, k Z. Napomena: Promjena predznaka ispred kπ Rijesimo sada jos drugu jednadzbu: t = π t +kπ, k Z π x x π x = π x + kπ 5x = π + x + kπ "Prebacim" x s desne na lijevu stranu kao i π nije greska, to se smije uciniti! s lijeve na desnu stranu, slijedi: x + x = π π + kπ Svedem sumu na desnoj strani na zajednicki nazivnik kako bih je zbrojio: x = π π + kπ = π π 9 + kπ

20 x = π + kπ Dakle rjesenje druge jednadzbe jest x = π + kπ, k Z. Pocetna trigonometrijska jednadzba ima ukupno dva rjesenja i to x = π 6 + kπ, k Z i x = π + kπ, k Z. % Zadatak 0: str. 9) ) Rijesi sljedecu jednadzbu: cos 5x cos x = cos 6x cos x Rjesenje: Dakle da bih rijesio ovu jednadzbu prisjetim se da postoje formule pretvorbe umnoska u sumu, kao recimo: cos x cos y = [cos x + y) + cos x y)] Primjenim li tu formulu na lijevu i desnu stranu dane jednadzbe onda prelazi u sljedeci oblik: [cos 5x + x) + cos 5x x)] = [cos 6x + x) + cos 6x x)] cos 6x + cos x) = cos 8x + cos x) Pomnozim cijelu jednadzbu s : cos 6x + cos x) = cos 8x + cos x) / cos 6x + cos x) = cos 8x + cos x) cos 6x + cos x = cos 8x + cos x Pokratim sto se pokratiti dade: cos 6x + cos x = cos 8x + cos x cos 6x = cos 8x Ovo je jednadzba koja spada pod one koje se svode na osnovne. 0

21 Napomena: Ova jednadzba je tipa: cos t = cos t, t, t R Njezina rjesenja dobe se na nacin da se rijese sljedece dvije linearne jednadzbe: t = t + kπ, k Z t = t + kπ, k Z Imajuci na umu gornju napomenu argument s lijeve strane 6x oznacim s t, dok argument s desne strane 8x oznacim s t : cos 6x = cos 8x) t t sin t = sin t Prema napomeni tada su rjesenja dana s: t = t + kπ, k Z t = t + kπ, k Z Vratim natrag umjesto t izraz 6x, te umjesto t izraz x. Usredotocim se za pocetak na prvu jednadzbu: t 6x = t 8x +kπ, k Z 6x = 8x + kπ "Prebacim" 8x s desne na lijevu stranu, slijedi: Podijelim cijelu jednadzbu s : Pokratim sto se pokratiti dade: 6x 8x = kπ x = kπ x = kπ / : ) x = kπ x = kπ x = kπ x = kπ Dakle rjesenje prve jednadzbe jest x = kπ, k Z.

22 Napomena: Promjena predznaka ispred kπ nije greska, to se smije uciniti! Rijesimo sada jos drugu jednadzbu: t 6x = π t 8x +kπ, k Z 6x = 8x) + kπ 6x = 8x + kπ "Prebacim" 8x s desne na lijevu stranu, slijedi: 6x + 8x = kπ Podijelim cijelu jednadzbu s : x = kπ x = kπ / : Pokratim sto se pokratiti dade: x = kπ x = kπ 7 x = kπ 7 Dakle rjesenje druge jednadzbe jest x = kπ 7, k Z. Pocetna trigonometrijska jednadzba ima ukupno dva rjesenja i to x = kπ, k Z i x = kπ 7, k Z. % I za kraj jedan zadatak samo i iskljucivo u svrhu demonstracije! [ ] Zadatak : str. 9) ) Rijesi sustav jednadzbi: cos x + cos y = 7 x y = 5π 6

23 Rjesenje: Dakle ovaj sustav pokusat cemo rijesiti na isti nacin kao i obican sustav dvije linearne jednadzbe s dvije nepoznanice. To znaci da prvo preko druge jednadzbe y prikazem pomocu x. Racunam: cos x + cos y = 7 x y = 5π 6 Uvrstim taj izraz u prvu jednadzbu: y = x 5π 6 cos x + cos x 5π 6 Prisjetim se adicijskog teorema za kosinus: ) = 7 cos x y) = cos x cos y + sin x sin y Primjenim ga na drugi sumand u jedandzbi, slijedi: [ cos x + cos x 5π )] = 7 6 [ cos x + cos x cos 5π 6 + sin x sin 5π ] = 7 6 Prisjetim se da vrijedi sin 5π 6 = te cos 5π 6 =. Imajuci to na umu racunam dalje: [ cos x + cos x ) + sin x ] = 7 Primjenim identite za racunanje kvadrata binoma a + b) = a + ab + b, slijedi: ) ) cos x + cos x + cos x ) sin x + sin x = 7 Pokratim sto se pokratiti dade: cos x + cos x + ) cos x + ) cos x cos x + cos x ) sin x cos x + sin x cos x + ) sin x = 7 ) sin x = 7 sin x cos x + sin x = 7

24 Svedem prva dva clana sume na lijevoj strani na zajednicki nazivnik kako bi ih zbrojio: cos x + cos x sin x cos x + sin x = 7 7 cos x sin x cos x + sin x = 7 Prisjetim se da 7 mogu prikazati kao 7, slijedi: 7 cos x sin x cos x + sin x = 7 Nadalje prisjetim se da vrijedi temeljni trigonometrijski identitet sin x + cos x =. Broj na desnoj strani jednadzbe sada zamijenim s sin x + cos x. Jedandzba prelazi u sljedeci oblik: 7 cos x 7 cos x Pokratim sto se pokratiti dade: sin x cos x + sin x = 7 sin x + cos x ) sin x cos x + sin x = 7 sin x + 7 cos x 7 cos x sin x cos x + sin x = 7 sin x + 7 cos x sin x cos x + sin x = 7 sin x "Prebacim" 7 sin x s desne na lijevu stranu jednadzbe: sin x cos x + sin x 7 sin x = 0 sin x cos x 6 sin x = 0 Pokratim sto se pokratiti dade: sin x cos x 6 sin x = 0 sin x cos x sin x = 0 Cijelu jednadzbu pomknozim s : sin x cos x sin x = 0 /

25 sin x cos x sin x = 0 sin x cos x sin x = 0 Nadalje ovdje je kljucno primjetiti da mogu prikazati kao ). Imajuci to na umu racunam dalje: sin x cos x ) sin x = 0 Sredim drugi izraz po sljedecem identitetu a n b n = ab) n. Dakel vrijedi: sin x cos x sin x ) = 0 Izlucim sin x: sin x cos x ) sin x = 0 Sada znam da ako je umnozak neka dva broja jednak 0, tada je ili prvi od ta dva broja jednak 0 ili je onaj drugi jednak 0. Primjenim li tu cinjenicu u nasem slucaju mora vrijediti: sin x = 0 ili cos x sin x = 0 Dakle sredimo li te dvije trigonometrijske jednadzbe dobijemo: sin x = 0 / : ili cos x sin x = 0 sin x = 0 ili cos x sin x = 0 sin x = 0 ili cos x sin x = 0 I time smo dobili dvije nove trigonometrijske jednadzbe koje lako rijesavamo: sin x = 0 cos x sin x = 0 Za pocetak rijesavam prvu trigonometrijsku jednadzbu: sin t = 0 Glavni zadatak postaje odrediti za koje je kuteve t vrijednost funkcije sin jednaka 0. U tu svrhu pogledajmo sljedecu sliku: 5

26 Dakle sinuse citamo na osi y, kako se 0 nalazi tocno u ishodistu ucrtamo tocku tocno u ishodistu koordinatnog sustava. Povucemo okomicu na os y kroz tu tocku. Zatim pogledamo sjeciste tog pravca i brojevne kruznice, to su tocke Et ) i Et ). Kako po definciiji sinusa znamo da je to upravo y koordinata tocke na brojevnoj kruznici pridruzene nekom broju, vidimo da ce tocke pridruzene brojevima t i t imati y koordinate jednake 0, odnosno sinusi brojeva t i t bit ce jednaki upravo 0. Dakle zadatak nam je otkiriti koji su to brojevi. Promotrimo li sliku danu malo prije mozemo lako zakljuciti da sinusi kuteva 0 i π moraju biti jednaki 0. To znaci da ocito t mora biti jednak 0, odnosno t mora biti jednak π. To je ilustrirano na sljedecoj slici: Dakle mozemo zakljuciti da su rjesenja jednadzbe na intervalu [0, π] jednaka: t = 0 t = π No kako znamo da je sinus trigonometrijska funkcija cije se vrijednosti ponavljaju nakon svakih π, sva rjesenja dobivene jednadzbe su zapravo: x = 0 + kπ = kπ, k Z x = π + kπ, k Z Rijesavajuci prvu trigonometrijsku jednadzbu dobili smo dva rjesenja i to x = kπ, k Z i x = π + kπ, k Z. To rjesenje mozemo skraceno pisati kao x = kπ, k Z. Nadalje preostaje mi jos rijesiti drugu trigonometrijsku jednadzbu: cos x sin x = 0 Ovu jednadzbu rijesit cemo tako da prvo cos x s lijeve strane "prebacimo" na desnu stranu: sin x = cos x Najprije podijelimo cijelu jednadzbu s cos x: sin x = cos x / : cos x) 6

27 sin x cos x = cos x cos x sin x cos x = Napomena: Tu se postavlja pitanje zasto smo dijelili s cos x usprkos prijasnoj napomeni da se to ne smije opcenito ciniti. Ovdje se radilo zapravo o specijalnoj jednadzbi i to homogenoj linearnoj trigonometrijskoj jednadzbi koja je opcenito oblika: a sin x + b cos x = 0 a, b R Kada se pojavi jednadzba ovakovog oblika pri cemu se pojavljuje i funkcija sinus i kosinus dopusteno je dijeljenje s cos ili sin funkcijom. Moja preporuka jest da se dijeli s funkcijom cos. Nadalje cijelu jednadzbu podijelim s : sin x cos x = / : sin x cos x = sin x cos x = Prisjetim se da za trigonometrijsku fukciju tangens vrijedi sljedeci identitet tg x = sin x. Imajuci to na umu jednadzba poprima sljedeci oblik: cos x sin x = } cos {{ x } tg x tg x = Nas glavni zadatak postaje odrediti za koje je kuteve t vrijednost funkcije tg jednaka. U tu svrhu pogledajmo sljedecu sliku: 7

28 Dakle tangense citamo na pravcu okomitom na os x kroz tocku 0, ) na osi x. Ucrtamo tocku na tom pravcu tako da se pomaknemo za prema gore od osi x na tom pravcu. Povucemo prvac kroz ucrtanu tocku na tom pravcu te kroz ishodiste. Zatim pogledamo sjeciste tog pravca i brojevne kruznice, to su tocke Et ) i Et ). Kako po definciiji tangensa znamo da je to upravo y koordinata tocke na pravcu okomitom na os x kroz tocku 0, ) na osi x dobivene kao sjeciste pravca koji prolazi ishodistem i tockom pridruzenom broju t, odnosno t, vidimo da ce tocke dobivene kao sjeciste pravca kroz ishodiste i tocke pridruzene brojevima t i t i pravca okomitog na os x kroz tocku 0, ) na osi x imati y koordinate jednake, odnosno tangensi brojeva t i t bit ce jednaki upravo. Dakle zadatak nam je otkiriti koji su to brojevi. Posluzimo se tablicom na dnu prve stranice dokumenta, te iscitamo da je tangens kuta π jednak. Dakle uocimo da tada t mora biti jednak π. Podsjecam da zbog prirode 6 trigonometrijske funkcije tangens ne trebamo odrediti t. To je ilustrirano na sljedecoj slici: Dakle mozemo zakljuciti da je rjesenje jednadzbe na intervalu [0, π] jednako: t = π 6 Napomena: Napominjem da je dovoljno odrediti samo t zbog prirode trigonometrijske funkcije tangens! No kako znamo da je tangens trigonometrijska funkcija cije se vrijednosti ponavljaju nakon svakih π, sva rjesenja prve jednadzbe su zapravo: t = π 6 + kπ, k Z Rijesavajuci drugu trigonometrijsku jednadzbu dobili smo jedno rjesenje i to x = π + kπ, k Z. Dakle pocetna trigonometrijska jednadzba ima ukupno 6 8

29 dva rjesenja i to x = kπ, k Z i x = π + kπ, k Z. Preostaje jos odrediti 6 cemu su onda jednaki y. No kako znamo da smo iz druge jednadzbe y izrazili pomocu x sljedecim izrazom: y = x 5π 6 Sada lako mozemo odrediti cemu y moraju biti jednaki. Racunam: y = x 5π 6 ili y = x 5π 6 Uvrstim kπ umjesto x i π 6 + kπ umjesto x. Slijedi: y = kπ 5π 6 ili y = π 6 + kπ 5π 6 y = 5π 6 + kπ ili y π = + kπ 6 y = 5π 6 + kπ, k Z ili y = π + kπ, k Z Dakle sustav jednadzbi ima dva kao rijesenje sljedeca dva uredjena para: x, y ) = kπ, 5π6 ) + kπ, k Z Time je zadatak rijesen! x, y ) = ) π 6 + kπ, π + kπ, k Z % 9

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijski prikaz kompleksnog broja

Trigonometrijski prikaz kompleksnog broja Trigonometrijski prikaz kompleksnog broja Ono sto znamo od prije jest da svakom kompleksnom broju mozemo pridruziti sljedeci uredjeni par: z Re z, Im z Sto znaci da ako je kompleksan broj oblika z = x

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

1. Trigonometrijske funkcije

1. Trigonometrijske funkcije . Trigonometrijske funkcije . Trigonometrijske funkcije.. Ponovimo Brojevna kružnica Kružnicu k polumjera smjestimo u koordinatnu ravninu tako da joj je središte u ishodištu. Na kružnicu k prislonimo brojevni

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5 Rijeseni neki zdci iz poglvlj 4.5 Prije rijesvnj zdtk prisjetimo se itnih stvri koje ce ns prtiti tijekom njihovog promtrnj. Definicij: (Trigonometrij prvokutnog trokut) ktet nsuprot kut ϕ sin ϕ hipotenuz

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) FORMULE Implicitni oblik jednadžbe pravca A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) Eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili Pravci paralelni s koordinatnim osima - Kada je u općoj jednadžbi

Διαβάστε περισσότερα

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a. Determinante Determinanta A deta je funkcija definirana na skupu svih kvadratnih matrica, a poprima vrijednosti iz skupa skalara Osim oznake deta za determinantu kvadratne matrice a 11 a 12 a 1n a 21 a

Διαβάστε περισσότερα

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 1. Trigonometrijska kružnica. Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Trigonometrija 1. Trigonometrijska kružnica. Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije Trigonometrija Trigonometrijska kružnica Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije Projektna nastava Osnovne trigonometrijske relacije:. +. tgx. ctgx tgx.

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos . KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

4.1 Elementarne funkcije

4.1 Elementarne funkcije . Elementarne funkcije.. Polinomi Funkcija f : R R zadana formulom f(x) = a n x n + a n x n +... + a x + a 0 gdje je n N 0 te su a n, a n,..., a, a 0 R, zadani brojevi takvi da a n 0 naziva se polinom

Διαβάστε περισσότερα

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota: ASIMPTOTE FUNKCIJA Naš savet je da najpre dobro proučite granične vrednosti funkcija Neki profesori vole da asimptote funkcija ispituju kao ponašanje funkcije na krajevima oblasti definisanosti, pa kako

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

f(x) = a x, 0<a<1 (funkcija strogo pada)

f(x) = a x, 0<a<1 (funkcija strogo pada) Eksponencijalna funkcija (baze a) f() a, a > 0, a domena D(f) R; slika funkcije f(d) (0,+ ); nema nultočaka, jer je a > 0, za sve R; graf G(f) je krivulja u ravnini prikazana na slici desno; f() a, 0

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

4. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA

4. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA . Limesi funkcija (sa svim korekcijama) 69. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA U ovom poglavlju: Neodređeni oblik Neodređeni oblik Neodređeni oblik Kose asimptote Neka je a konačan realan broj ili

Διαβάστε περισσότερα

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II tjedan Periodičnost signala Koji su od sljedećih kontinuiranih signala periodički? Za one koji jesu, izračunajte temeljni period a cos ( t ), b cos( π μ(, c j t

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

1. Trigonometrijske funkcije realnog broja

1. Trigonometrijske funkcije realnog broja 1. Trigonometrijske funkcije realnog broja 1. Brojevna kružnica... 1 7.Adicijskeformule.... Definicija trigonometrijskih funkcija....... 8. Još neki identiteti.......... 9. Trigonometrijske funkcije kutova........

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske nejednačine

Trigonometrijske nejednačine Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u teoriju brojeva

Uvod u teoriju brojeva Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)

Διαβάστε περισσότερα

1 Obične diferencijalne jednadžbe

1 Obične diferencijalne jednadžbe 1 Obične diferencijalne jednadžbe 1.1 Linearne diferencijalne jednadžbe drugog reda s konstantnim koeficijentima Diferencijalne jednadžbe oblika y + ay + by = f(x), (1) gdje su a i b realni brojevi a f

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x. 4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi

Διαβάστε περισσότερα

OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog fajla, obavezno pogledajte fajl ELEMENTARNE FUNKCIJE, jer se na

OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog fajla, obavezno pogledajte fajl ELEMENTARNE FUNKCIJE, jer se na OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Prva tačka u ispitivanju toka unkcije je odredjivanje oblasti deinisanosti, u oznaci Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog ajla, obavezno pogledajte ajl ELEMENTARNE

Διαβάστε περισσότερα

Teorem 1.8 Svaki prirodan broj n > 1 moºe se prikazati kao umnoºak prostih brojeva (s jednim ili vi²e faktora).

Teorem 1.8 Svaki prirodan broj n > 1 moºe se prikazati kao umnoºak prostih brojeva (s jednim ili vi²e faktora). UVOD U TEORIJU BROJEVA Drugo predavanje - 10.10.2013. Prosti brojevi Denicija 1.4. Prirodan broj p > 1 zove se prost ako nema niti jednog djelitelja d takvog da je 1 < d < p. Ako prirodan broj a > 1 nije

Διαβάστε περισσότερα

POPIS ZADATAKA: 1.Odredi modul IZI iz kompleksnog broja Z=4+3i 2.Riješi zadatak:izi= *

POPIS ZADATAKA: 1.Odredi modul IZI iz kompleksnog broja Z=4+3i 2.Riješi zadatak:izi= * POPIS ZADATAKA:.Odredi modul IZI iz kompleksnog broja Z=+i i i.riješi zadatak:izi= * i i.izračunaj:(8+6i)(8-6i)=.odredi realne brojeve i y za koje vrijedi:(-i)+(+i)y=i.riješi kvadratnu jednadžbu :9²-=0

Διαβάστε περισσότερα

0 = 5x 20 => 5x = 20 / : 5 => x = 4.

0 = 5x 20 => 5x = 20 / : 5 => x = 4. Zadatak 00 (Denis, ekonomska škola) U kojoj točki pravac s jednadžbom = 8 siječe os? Rješenje 00 Svaka točka koja pripada osi ima koordinate T(0, ). Budući da točka pripada i pravcu = 8, uvrstit ćemo njezine

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Predavanja: Nenad Bakić, Vježbe: Luka Grubišić i Maja Starčević 22. listopada 2007. 1 Prostor radijvektora i sustavi linearni jednadžbi Neka je E 3 trodimenzionalni

Διαβάστε περισσότερα

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate

Διαβάστε περισσότερα

Periodične funkcije. Branimir Dakić, Zagreb

Periodične funkcije. Branimir Dakić, Zagreb Periodične funkcije Branimir Dakić, Zagreb Periodičnost 1 je pojava koju susrećemo na svakom koraku. Periodične su mnoge prirodne pojave, primjerice izmjena dana i noći ili izmjena godišnjih doba, pojava

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske funkcije

Trigonometrijske funkcije Trigonometrijske funkcije September 5, 008 Brojevna kružnica. Mjerenje kuteva pretpostavimo da se po kružnici jediničnog radijusa pomaknemo za kut t u smjeru suprotnom od kazaljke na satu II T(t) O t I

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1 2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log = ( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE

DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE 9 Diferencijalne jednadžbe 6 DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE U ovom poglavlju: Direktna integracija Separacija varijabli Linearna diferencijalna jednadžba Bernoullijeva diferencijalna jednadžba Diferencijalna

Διαβάστε περισσότερα

Obične diferencijalne jednadžbe 2. reda

Obične diferencijalne jednadžbe 2. reda VJEŽBE IZ MATEMATIKE 2 Ivana Baranović Miroslav Jerković Lekcija 13 Obične diferencijalne jednadžbe 2. reda Obične diferencijalne jednadžbe 2. reda U ovoj lekciji vježbamo rješavanje jedne klase običnih

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA.   Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako izgleda

Διαβάστε περισσότερα