Milan Merkle. Matematička analiza. Pregled teorije i zadaci. Treće izmenjeno i dopunjeno izdanje. Beograd, 2001.

Σχετικά έγγραφα
Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012

IZVODI ZADACI (I deo)

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Teorijske osnove informatike 1

18. listopada listopada / 13

5. Karakteristične funkcije

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Elementi spektralne teorije matrica

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

ELEMENTI VISE ˇ MATEMATIKE

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU. IZVEDBENI PLAN akademska godina 2012./2013. zimski semestar

1 Svojstvo kompaktnosti

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

8 Funkcije više promenljivih

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

5 Ispitivanje funkcija

Matematiqki fakultet. Univerzitet u Beogradu. Domai zadatak

ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Granične vrednosti realnih funkcija i neprekidnost

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Zadaci iz Osnova matematike

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Trigonometrijske nejednačine

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

(y) = f (x). (x) log ϕ(x) + ψ(x) Izvodi parametarski definisane funkcije y = ψ(t)

Eksponencijalna i logaritamska funkcija

uniformno konvergira na [ 2, 2]?

7 Algebarske jednadžbe

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

Zadaća iz kolegija Metrički prostori 2013./2014.

Gradimir V. Milovanović MATEMATIČKA ANALIZA I

3.1. Granične vrednosti funkcija

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

4 Izvodi i diferencijali

Algoritmi zadaci za kontrolni

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Neodred eni integrali

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Metrički prostori i Riman-Stiltjesov integral

Operacije s matricama

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

Prediktor-korektor metodi

1 / 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI

1. Funkcije više promenljivih

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

IZVODI ZADACI (I deo)

NUMERIČKI METODI I PROGRAMIRANJE. I Aritmetičke operacije, izrazi i simbolička izračunavanja u Mathematici.

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Diferencijabilnost funkcije više promenljivih

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Dijagonalizacija operatora

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

10 Iskazni račun - deduktivni sistem za iskaznu logiku

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

ELEMENTARNE FUNKCIJE

Transcript:

Milan Merkle Matematička analiza Pregled teorije i zadaci Treće izmenjeno i dopunjeno izdanje Beograd, 2001.

Sadržaj Obavezno pročitati................................................... xi 1 Uvod u analizu........................................................ 1 1.1 Osobine realnih brojeva.......................................... 1 1.1.1 Kardinalni broj skupa (1) 1.1.2 Algebarski i transcendentni brojevi (5) 1.1.3 Poredak u skupu realnih brojeva (6) 1.1.4 Neke osobine prirodnih brojeva (12) 1.2 Osobine realnih funkcija.........................................14 1.2.1 Osnovne osobine funkcija (14) 1.2.2 Razni načini definisanja funkcija (22) 1.2.3 Polinomi, stepena i racionalna funkcija (23) 1.2.4 Neke važne formule (24) 1.3 Kompleksni brojevi i trigonometrijske funkcije............... 25 1.3.1 Kompleksni brojevi (25) 1.3.2 Trigonometrijske funkcije (27) 1.3.3 Inverzne trigonometrijske funkcije (38) 1.4 Eksponencijalna i logaritamska funkcija........................ 46 1.4.1 Eksponencijalna i logaritamska funkcija (46) 1.4.2 Hiperboličke funkcije (51) 1.4.3 Elementarne funkcije (53) 1.5 Kompleksne funkcije............................................ 53 1.5.1 Eksponencijalna i sa njom povezane funkcije (53) 1.5.2 Višeznačne funkcije (57) 2 Granični procesi...................................................... 61 2.1 Granične vrednosti nizova....................................... 61 2.1.1 Nizovi i njihove granične vrednosti (61) 2.1.2 Beskonačne granične vrednosti (66) 2.1.3 Stolzova teorema (75) 2.2 Monotoni nizovi.................................................. 80 2.2.1 Granična vrednost monotonog niza (80) 2.2.2 Broj e (83) 2.2.3 Nalaženje granične vrednosti monotonog i ograničenog niza (85) vii

viii 2.3 Podnizovi.......................................................... 92 2.3.1 Podnizovi i njihove granične vrednosti (92) 2.3.2 Najmanja i najveća granična vrednost podniza (94) 2.3.3 Tačka nagomilavanja (97) 2.4 Kompletnost......................................................99 2.4.1 Cauchyjev niz (99) 2.4.2 Kompletan skup (102) 2.4.3 Banachov stav o nepokretnoj tački (103) 2.4.4 Banachov kriterijum konvergencije nizova i metod iteracije (104) 2.5 Granične vrednosti funkcija.................................... 112 2.5.1 Granična vrednost funkcije (112) 2.5.2 Neprekidna funkcija (114) 2.5.3 Beskonačne granične vrednosti (116) 2.5.4 Osobine graničnih vrednosti (119) 2.5.5 Simboli O, o i. Beskonačno male veličine (132) 2.6. Neprekidnost i ograničenost funkcija......................... 138 2.6.1 Vrste prekida (138) 2.6.2 Osobine neprekidnih funkcija (140) 2.6.3 Infimum i supremum funkcije (141) 2.6.4 Uniformna neprekidnost (143) 3 Diferencijalni račun funkcija jedne promenljive............ 147 3.1 Izvod i diferencijal...............................................147 3.1.1 Definicija izvoda (147) 3.1.2 Logaritamski izvod (157) 3.1.3 Levi i desni izvod. Beskonačan izvod (158) 3.1.4 Geometrijska interpretacija izvoda (162) 3.1.5 Diferencijal funkcije (165) 3.2 Teoreme o srednjoj vrednosti u diferencijalnom računu i njihove primene............................................................... 172 3.2.1 Teoreme o srednjoj vrednosti (172) 3.2.2 Prekidi izvoda (175) 3.2.3 Uniformna neprekidnost funkcija (178) 3.2.4 Kontrakcija i Lagrangeova teorema (178) 3.2.5 L Hospitalovo pravilo (180) 3.3 Izvodi i diferencijali višeg reda................................ 184 3.3.1 Izvod reda n (184) 3.3.2 Leibnizova formula (191) 3.3.3 Diferencijal reda n (192) 3.4 Taylorova formula............................................... 195 3.4.1 Taylorov polinom i ostatak (195) 3.4.2 Procena ostatka u Taylorovoj formuli (201) 3.4.3 Teorema o jedinstvenosti Taylorovog polinoma. Potencijalni razvoji (208) 3.4.4 Nalaženje graničnih vrednosti pomoću potencijalnih razvoja (215) 3.4.5 Taylorova formula za polinome (219) 3.5 Monotonost i konveksnost...................................... 220 3.5.1 Monotonost (220) 3.5.2 Konveksnost i nejednakosti (224) 3.6 Ispitivanje funkcija.............................................. 230 3.6.1 Asimptote (230) 3.6.2 Ispitivanje funkcija (232)

ix 4 Integralni račun......................................................273 4.1 Neodred eni integral: Osnovni metodi integracije............ 273 4.1.1 Primitivna funkcija (273) 4.1.2 Smena promenljive (280) 4.1.3 Transformacije podintegralne funkcije (284) 4.1.4 Parcijalna integracija (290) 4.2 Neke važne klase integrala......................................294 4.2.1 Integracija racionalnih funkcija (294) 4.2.2 Integracija nekih iracionalnih funkcija (309) 4.2.3 Integracija trigonometrijskih funkcija (312) 4.3 Odred eni integral................................................ 324 4.3.1 Definicija odred enog integrala (324) 4.3.2 Izračunavanje odred enih integrala (330) 4.3.3 Smena promenljive (334) 4.3.4 Parcijalna integracija (341) 4.3.5 Diferenciranje integrala po granici integracije (343) 4.3.6 Nesvojstveni integral (345) 4.3.7 Teoreme o srednjoj vrednosti (351) 4.3.8 Rekurentne formule za izračunavanje odred enih integrala (357) 4.3.9 Neelementarne funkcije (367) 4.3.10 Primene odred enih integrala (372) 5 Redovi.................................................................. 381 5.1 Brojni redovi.....................................................381 5.1.1 Definicija reda (381) 5.1.2 Pozitivni redovi (392) 5.1.3 Brojni redovi sa članovima proizvoljnog znaka (405) 5.1.4 Apsolutna konvergencija (409) 5.2 Funkcionalni redovi..............................................415 5.2.1 Uniformna konvergencija niza funkcija (415) 5.2.2 Uniformna konvergencija redova (419) 5.2.3 Stepeni redovi (427) 5.2.4 Maclaurinov red (433) 6 Metrički prostori i funkcije više promenljivih............... 453 6.1 Metrički prostori................................................ 453 6.1.1 Definicija metričkog prostora (453) 6.1.2 Otvoreni i zatvoreni skupovi (457) 6.1.3 Konvergencija u metričkom prostoru (464) 6.1.4 Preslikavanja metričkih prostora (469) 6.1.5 Normirani prostor (472) 6.2 Funkcije više promenljivih...................................... 474 6.2.1 Granične vrednosti funkcija više promenljivih (474) 6.2.2 Parcijalni izvodi i diferencijabilnost (479) 6.2.3 Diferenciranje složenih funkcija (485) 7 Diferencijalne jednačine........................................... 497 7.1 Uvodni pojmovi i diferencijalne jednačine prvog reda....... 497 7.1.1 Diferencijalne jednačine i njihova rešenja (497) 7.1.2 Rešavanje nekih diferencijalnih jednačina prvog reda (499) 7.1.3 Jednačine Lagrangea i Clairauta (515) 7.1.4 Riccatijeva jednačina (516) 7.1.5 Diferencijalna jednačina u totalnom diferencijalu (518)

x 7.2 Linearne diferencijalne jednačine višeg reda.................. 523 7.2.1 Linearne diferencijalne jednačine i metodi njihovog rešavanja (523) 7.2.2 Eulerova diferencijalna jednačina (538) 8 Razni zadaci.......................................................... 541 8.1 Nizovi.............................................................541 8.2 Funkcije i izvodi................................................. 555 8.2.1 Granične vrednosti funkcija (555) 8.2.2 Neprekidnost i uniformna neprekidnost (560) 8.2.3 Izvodi (563) 8.2.4 Taylorova formula (570) 8.2.5 Teoreme o srednjoj vrednosti (573) 8.2.6 Ispitivanje funkcija (576) 8.2.7 Polinomi (582) 8.2.8 Funkcionalne jednačine (583) 8.3 Integrali.......................................................... 586 8.4 Redovi............................................................ 602 8.4.1 Opšte osobine redova (602) 8.4.2 Pozitivni redovi (603) 8.4.3 Redovi proizvoljnog znaka (610) 8.4.4 Uniformna konvergencija nizova (613) 8.4.5 Funkcionalni redovi (615) 8.4.6 Stepeni redovi (618) 8.4.7 Beskonačni proizvodi (623) 8.5 Nejednakosti..................................................... 625 8.6 Metrički prostori................................................ 633 8.7 Diferencijalne jednačine.........................................639 8.7.1 Diferencijalne jednačine prvog reda (639) 8.7.2 Diferencijalne jednačine višeg reda (642) 8.7.3 Rešavanje diferencijalnih jednačina pomoću redova (653) 8.8 Mešoviti zadaci.................................................. 659 8.8.1 Granične vrednosti (659) 8.8.2 Izvodi (661) 8.8.3 Funkcije, integrali i redovi (663) 8.8.4 Wallisova i Stirlingova formula. Izračunavanje broja π(670) 8.8.5 Cantorov skup (674) Spisak ilustracija................................................... 678 Literatura............................................................. 680 Registar pojmova...................................................681

Obavezno pročitati S obzirom na obim izložene materije, svaki korisnik treba, u skladu sa svojim potrebama, da napravi put kroz ovu knjigu. To neće biti teško, jer je sadržaj podeljen na male jedinice, od kojih se neke mogu preskočiti, a neke detaljnije izučavati. Prvu glavu treba obavezno bar pregledati i upoznati se sa njenim sadržajem, jer se u njoj nalazi veliki broj definicija, teorema i formula koje su preduslov za razumevanje ostalih delova knjige. U ovoj glavi date su, izmed u ostalog, sve uobičajene trigonometrijske formule, kao i definicije raznih pojmova iz Algebre, zajedno sa jednim brojem zadataka koji imaju za cilj da osveže zaboravljeno ili nedovršeno znanje iz srednje škole. Ako treba naći neki pojam, najpre ga treba potražiti u sadržaju, pa zatim u registru pojmova na kraju knjige, jer se u registru uglavnom ne ponavljaju pojmovi iz sadržaja. Registar je, po pravilu, ured en po imenicama u pojmovima. Na primer, pojam,,neparna funkcija naći će se pod,,funkcija, a ne pod,,neparna. Na stranici teksta na kojoj se po prvi put pojavljuje, pojam je štampan masnim slovima. Mnogi sadržaji pojavljuju se na više mesta. Na primer, granične vrednosti funkcija uvode se u glavi 2, da bi se ponovo pojavile u glavi 3, gde je čitalac već naoružan L Hospitalovim pravilom i Taylorovom formulom. Da bi se olakšao posao čitaocu koji želi da koristi prečice za stizanje do cilja, na kraju odeljaka i pododeljaka pojavljuje se poseban znak za nastavak, koji upućuje na mesto u knjizi gde se ista materija obrad uje. Odeljak 1.5 posvećen je kompleksnim funkcijama, što ne pripada standardnom kursu Analize, ali može da posluži za dopunski rad sa studentima. Ista primedba odnosi se i na pododeljak 8.8.5 o Cantorovom skupu. Naslovi ovih odeljaka označeni su zvezdicom. Na sledeće dve stranice nalazi se spisak simbola koji se koriste u tekstu, kao i spisak matematičkih oznaka. Njih treba takod e obavezno pročitati. xi

xii Simboli u tekstu! Važno (na margini). Označava važne formule i tvrd enja. Klizavo (na margini). Ovim znakom obeležavaju se mesta gde se lako i često greši. Ideja (na margini). Ovim znakom obeležavamo mesta na kojima se u zadacima uvodi nova ideja. 436. Zadatak teorijske prirode (na primer, dokaz neke teoreme). Označava definiciju u teorijskom delu. Označava teoremu ili formulu u teorijskom delu. Znak za kraj dokaza, rešenja. teoreme ili 8.4.5 Nastavak u 8.4.5. Znači da se tekst iz iste materije može naći u 8.4.5. Koristi se na kraju odeljaka ili pododeljaka.

xiii Matematičke oznake N Skup prirodnih brojeva. Q Skup racionalnih brojeva. Z Skup celih brojeva. R Skup realnih brojeva. C Skup kompleksnih brojeva. Prazan skup. {x P (x)} Skup svih x (iz nekog skupa) koji imaju osobinu P. Na primer, {x 1 < x < 2} je skup svih brojeva izmed u 1 i 2. (a, b) Interval (otvoreni interval), skup {x a < x < b}. [a, b] Segment (zatvoreni interval), skup {x a x b}. (a, b] Poluotvoreni (poluzatvoreni) interval, skup {x a < x b}. [a, b) Poluotvoreni (poluzatvoreni) interval, skup {x a x < b}. x f(x) Oznaka za funkciju koja x preslikava u f(x), na primer, funkcija x sin x. [x] Ceo deo broja x. Na primer, [3.67] = 3, [ 8.01] = 9. Simbol [ ] u tekstu označava samo ovu funkciju i ne koristi se u značenju zagrada. sgn x Znak broja x, signum. Ako je x > 0, tada je sgn x = 1, za x < 0 je sgn x = 1 i sgn 0 = 0. NZD (m, n) Najmanji zajednički delilac prirodnih brojeva m i n. NZS (m, n) Najmanji zajednički sadržalac prirodnih brojeva m i n. n! = 1 2 3 n. (2n)!! = 2 4 6 (2n). (2n + 1)!! = 1 3 5 (2n + 1). ( ) a a(a 1) (a n + 1) =, a R. n n! Ostale matematičke oznake objašnjene su na mestima gde se po prvi put pojavljuju i mogu se naći u registru.