Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: ( ) ( z)

Σχετικά έγγραφα
Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

Stabilnost i kauzalnost sistema

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Kaskadna kompenzacija SAU

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Diferencijabilnost funkcije više promenljivih

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Elementi spektralne teorije matrica

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Π Ο Λ Ι Τ Ι Κ Α Κ Α Ι Σ Τ Ρ Α Τ Ι Ω Τ Ι Κ Α Γ Ε Γ Ο Ν Ο Τ Α

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

5. Karakteristične funkcije

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

{ } x[n]e jωn (1.3) x[n] x [ n ]... x[n] e jk 2π N n

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Ψηφιακή Επεξεργασία Σημάτων

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Obrada signala

Stabilnost linearnih sistema automatskog upravljanja

IZVODI ZADACI (I deo)

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Ψηφιακή Επεξεργασία Φωνής

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Operacije s matricama

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Α Ρ Ι Θ Μ Ο Σ : 6.913

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Trigonometrijske nejednačine

numeričkih deskriptivnih mera.

Ανάλυση ΓΧΑ Συστημάτων

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

x[n] = e u[n 1] 4 x[n] = u[n 1] 4 X(z) = z 1 H(z) = (1 0.5z 1 )(1 + 4z 2 ) z 2 (βʹ) H(z) = H min (z)h lin (z) 4 z 1 1 z 1 (z 1 4 )(z 1) (1)

2. Α ν ά λ υ σ η Π ε ρ ι ο χ ή ς. 3. Α π α ι τ ή σ ε ι ς Ε ρ γ ο δ ό τ η. 4. Τ υ π ο λ ο γ ί α κ τ ι ρ ί ω ν. 5. Π ρ ό τ α σ η. 6.

Κεφάλαιο 6 Σχεδιασμός FIR φίλτρων

X(e jω ) = x[n]e jωn (1) x[n] = 1. T s

Κεφάλαιο 6 Σχεδιασμός FIR φίλτρων

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

radni nerecenzirani materijal za predavanja

18. listopada listopada / 13

ΨΕΣ DTFT. DFT-pairs: DFT-properties :

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

= 0.927rad, t = 1.16ms

Karakterizacija kontinualnih sistema u prelaznom režimu

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

ΛΥΣΕΙΣ ΤΩΝ ΑΣΚΗΣΕΩΝ + 1+ = =

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

HMY 220: Σήματα και Συστήματα Ι

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

= 10, a u drugom slučaju je broj mogućnosti ( ( 2! = 15. Prema tome krajnji rezultat je S5 3 = ( (

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

y[n] ay[n 1] = x[n] + βx[n 1] (6)

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

ITU-R P ITU-R P (ITU-R 204/3 ( )

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Termovizijski sistemi MS1TS

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Zadaci iz trigonometrije za seminar

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

ΚΕΦΑΛΑΙΟ 3 ο. Μετασχηματισμός FOURIER Διακριτού Χρόνου DTFT. (Discrete Time Fourier Transform) ΨΗΦΙΑΚΗ ΕΠΕΞΕΡΓΑΣΙΑ ΣΗΜΑΤΟΣ Σ. ΦΩΤΟΠΟΥΛΟΣ ΔΠΜΣ 1/ 45

ITU-R P (2012/02) khz 150

!!" #7 $39 %" (07) ..,..,.. $ 39. ) :. :, «(», «%», «%», «%» «%». & ,. ). & :..,. '.. ( () #*. );..,..'. + (# ).

Σχεδιασµός FIR φίλτρων

Računarska grafika. Rasterizacija linije

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Σχεδιασµός Φίλτρων µε τηµέθοδο των παραθύρων

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Funkcije. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 14. november Gregor Dolinar Matematika 1

( t) u( t) ( t) STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM

Transcript:

OT3OS 3..3.

Definicije

Funcija prenosa Funcija prenosa se definiše ao olični transformacija odiva i pobude. Za LTI sistem: y Z Y ( n) h( ) x( n ) { y( n) } Z{ h( n) } Z{ x( n) } ( ) ( ) X ( ) Y ( ) ( ) X ( ) ( ) h( n) n n

Funcija prenosa Veliu grupu sistema čine sistemi oji se mogu predstaviti diferencnim jednačinama sa onstantnim oeficijentima. Ovi sistemi mogu biti sistemi sa besonačnim impulsnim odivom (IIR) ili sistemi sa onačnim impulsnim odivom (FIR). (besonačno/onačno se odnosi na dužinu impulsnog odiva).

Funcija prenosa ( ) ( ) ( ) N M n y a n x b n y ( ) { } ( ) { } ( ) { } N M n y a n x b n y Z Z Z ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) + P Q a b X Y N M ( ) + N N N M M M N a b IIR FIR ( ) ( ) M n x b n y ( ) { } ( ) { } M n x b n y Z Z ( ) M b ( ) M M M b Diferencna jednačina Funcija prenosa

Nule i polovi funcije prenosa IIR FIR ( ) M ( q ) N ( p ) N M N M ( q ) ( p ) M ( ) ( q ) ( q ) M M.8.6.4.5 Trivijalni polovi Imaginary Part. -. Imaginary Part 3 -.4 -.5 -.6 -.8 - - - -.5.5 Real Part - -.5.5.5 Real Part

Stabilnost i aualnost sistema Da bi sistem bio stabilan oblast onvergencije mora obuhvatati jedinični rug Da bi sistem bio aualan oblast onvergencije mora se nalaiti ivan ruga oji prolai ro pol najudaljeniji od oordinantnog početa Za aualni linerani vremensi invarijantni sistem navedena dva uslova će biti adovoljena ao i samo ao svi polovi funcije prenosa leže unutar jediničnog ruga omplesne ravni

Frevencijsi odiv ( jω e ) h( n) n e jωn Furijeova transformacija impulsnog odiva ( jω e ) ( ) jω e Vea sa transformacijom ( jω ) ( jω ) ( jω e e j e ) + R I Komplesna funcija!!!

Frevencijsi odiv ( ) ( ) { [ ( )] jω jω jω e e exp j arg e } ( ω ) ϕ ( ω ) e j M( ω) e j M ( ) ( ) [ ( )] [ ( )] jω jω ω j e e + e ω R I Amplitudsa arateristia ϕ ( ) [ ( )] ( jω ) jω I e ω arg e tan ( jω e ) R Fana arateristia

Pojačanje, slabljenje... g [ ] [ db] ( ω) log M ( ω) Pojačanje a [ ] [ db] ( ω) log M ( ω) Slabljenje τ ( ω) ( ω) dϕ dω Grupno ašnjenje

Uticaj rasporeda nula i polova na arateristie sistema

Frevencijsi odiv ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) N M j j j j N j M j M N j j P Q P e p e e Q q e p e q e e e p q ω ψ ω ψ ω ω ω ω ω M

Frevencijsi odiv - primer.8.6 q.4 Imaginary Part. -. -.4 q 3 Q -.6 -.8.5 Q ML freq - - -.5.5 Real Part Q *Q.5.5..4.6.8..4.6.8 ω/π

Frevencijsi odiv - primer.8.6 p.4 Imaginary Part. -. 6 -.4 p P -.6 -.8 5 P ML freq - - -.5.5 Real Part 4 P *P 3..4.6.8..4.6.8 ω/π

Primer Sa - približavanjem jedan par nule onjugovano jediničnom omplesnih rugu nula - uticaj promene se povećava. parametra ρ, ω const.π uticaj na frevencijsu arateristiu Za nulu čiji je modul blia jedinici amplitudsa arateristia ima loalni minimum a frevenciju oja odgovara tači na ( ) ρ cos( ω ) + ρ jediničnom rugu oja je najbliža posmatranoj nuli.

Primer - jedan par onjugovano omplesnih nula - uticaj promene parametra ω, ρconst.5 ( ) ρ cos( ω ) + ρ

Primer Sa 3 približavanjem - jedan par pola jediničnom rugu onjugovano omplesnih polova - uticaj se povećava. promene parametra ρ, ω const.π uticaj na frevencijsu arateristiu Za pol čiji je modul blia jedinici amplitudsa arateristia ima loalni masimum a frevenciju oja odgovara tači na ( ) ρ cos jediničnom rugu oja je najbliža posmatranom polu. ( ω ) + ρ

Primer 4 - jedan par onjugovano omplesnih polova - uticaj promene parametra ω, ρconst.5 ( ) ρ cos ( ω ) + ρ

Primer 5 - jedan realan pol - uticaj promene parametra ρ ρ ( )

Nulta fana -a Idealni filtar Linearna fana -a h F F.3 ( jω e ) ( n),, π ω c ω e c ω c jωn ω ω, c < ω π ( ω n) sin dω πn c h LF LF.3 ( jω e ) e jωn ωc jω ( ) ( nn ) sin( ωc ( n nd )) d n e dω π π ( n n ) ω c, d, ω ω, c c ω < ω π d.5.5...5.5...5.5 -.5-8 -6-4 - 4 6 8 -.5-4 - 4 6 8

Idealni diferencijator h dif dif ( jω e ) ( n) jω, cos n ( ωn) ω π < ω

Idealni ilbertov transformator ( ) ( ) <,,, sin,,, n n n n n h j j e j π π ω π π ω ω

Funcija prenosa linearne fae ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ω n n h h e e e n h h e n h n h e n h e M n j M n n j n j j M M n n j j cos A + + + ω ω ω ω ω ω ω Nulta fana -a, ostvariv sistem Realna amplitudsa funcija ( ) ( ) ω A M ω

h Funcija prenosa linearne fae LF LF h ( n M ) ( jω ) ( jω ) jωm e e e.5...3.4.5.6.7.8.9-5 φ - -5...3.4.5.6.7.8.9 3 τ...3.4.5.6.7.8.9 ω/π

Filtar svepropusni, all-pass M ϕ τ τ ap ap ap ap ap ap ( ) ( jω e ) ( ) ( jω ω e ) ρ sin ω arctg ρ cos dϕ ( ) ap ω ρ dω ρ cos > ( ω) a e a jω ap * a * ae e jω jω ( ω θ ) ( ω θ ) ( ω θ ), + ρ a ρe jθ

Filtar svepropusni, all-pass ( ) ( ) ( ) * * * * θ θ θ θ ρ ρ ρ ρ j j j j ap ap e e e a q e a p a a a a +...3.4.5.6.7.8.9...3.4.5.6.7.8.9-5 5 φ...3.4.5.6.7.8.9 5 τ ω/π

Filtar minimalne fae Stabilan filtar: svi polovi unutar jediničnog ruga Položaj nula ne utiče na stabilnost Sistem od oga su sve nule unutar jediničnog ruga naiva se sitem minimalne fae

Filtar minimalne fae Svaa racionalna funcija prenosa može da se napiše u obliu: M ϕ τ ( ) ( ) ( ) min jω jω jω jω jω jω ( ω) ( e ) ( e ) ( e ) ( e ) ( e ) ( e ) ( ω) ϕmin ( ω) + ϕap ( ω) ( ω) τ ( ω) + τ ( ω) min ap ap min ap min ap min

Filtar minimalne fae.5 Imaginary Part.5 -.5 - -.5 - -.5 - -.5.5.5 Real Part

Filtar minimalne fae.5.5 Imaginary Part.5 -.5 - -.5 - -.5 - - Real Part

Filtar minimalne fae 45 4 d 35 3 5 5 5...3.4.5.6.7.8.9 ω/π

Filtar minimalne fae 45 4 35 ap mf ap * mf 3 5 5 5...3.4.5.6.7.8.9 ω/π

Primer 6 - allpass secija reda - uticaj promene parametra ρ ρ ρ ( )

Primer 7 linearna faa - uticaj promene parametra ρ, ω const.π ( ) ( ) ( ) ( ) ( ), cos cos ρ ρ ρ ω ρ ρ ω ρ + +

Primer 7 linearna faa - uticaj promene parametra ρ, ω const.π Fana arateristia

Primer 8 minimalna faa/linearna faa, ρ.75, ω.π ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) + + + cos cos cos LF MF ρ ω ρ ρ ω ρ ρ ω ρ

Primer 8 minimalna faa/linearna faa, ρ.75, ω.π Fana arateristia

Primer 9 minimalna faa/allpass, ρ.75, ω.π

Primer 9 minimalna faa/allpass, ρ.75, ω.π Fana arateristia

Primer - jedan par onjugovano omplesnih nula - uticaj promene parametra ρ, ω const.π close all clear wpi*5/5; ro[..5.9 ]; br_tac; eros(br_tac,length(ro)); nuleeros(,length(ro)); polovieros(,length(ro)); for br:length(ro) h(br,:)[ -*ro(br)*cos(w) ro(br)^]; [(:,br),w]freq(h(br,:),,); nule(:,br)roots(h(br,:)); polovi(:,br)eros(sie(nule(:,br))); end; figure,plot(w/pi,abs()),xlabel('\omega/\pi'),ylabel(' (e^j^\omega) '),legend('\rho.','\rho.5','\rho.9','\rho.'); figure,plot([:],h,'o'),xlabel('n'),ylabel('h(n)'),legend('\rho.','\rho.5','\rho.9','\rho.'); figure,plane(nule,polovi),legend('\rho.','\rho.5','\rho.9','\rho.');

Primer - jedan par onjugovano omplesnih nula - uticaj promene parametra ω, ρconst.5 close all clear wpi*[5 5 4]/5; ro.5; br_tac; eros(br_tac,length(w)); nuleeros(,length(w)); polovieros(,length(w)); for br:length(w) h(br,:)[ -*ro*cos(w(br)) ro^]; [(:,br),w]freq(h(br,:),,); nule(:,br)roots(h(br,:)); polovi(:,br)eros(sie(nule(:,br))); end; figure,plot(w/pi,abs()),xlabel('\omega/\pi'), ylabel(' (e^j^\omega) '),legend('\omega_.\pi','\omega_.5\pi','\omega_.8\pi'); figure,plot([:],h,'o'),xlabel('n'),ylabel('h(n)'),legend('\omega_.\pi','\omega_.5\pi','\omega_.8\pi'); figure,plane(nule,polovi),legend('\omega_.\pi','\omega_.5\pi','\omega_.8\pi');

Primer 3 - jedan par onjugovano omplesnih polova - uticaj promene parametra ρ, ω const.π close all clear wpi*5/5; ro[..5.9.95]; br_tac; eros(br_tac,length(ro)); nuleeros(,length(ro)); polovieros(,length(ro)); for br:length(ro) b(br,:); a(br,:)[ -*ro(br)*cos(w) ro(br)^]; h(:,br)imp(b(br,:),a(br,:),); [(:,br),w]freq(b(br,:),a(br,:),); polovi(:,br)roots(a(br,:)); nule(:,br)eros(sie(polovi(:,br))); end; figure,plot(w/pi,abs()),xlabel('\omega/\pi'),ylabel(' (e^j^\omega) '),legend('ro.','ro.5','ro.9','ro.95'); figure,plot([:99],h),xlabel('n'),ylabel('h(n)'),legend('ro.','ro.5','ro.9','ro.95'); figure,plane(nule,polovi),legend('ro.','ro.5','ro.9','ro.95');

Primer 4 - jedan par onjugovano omplesnih polova - uticaj promene parametra ω, ρconst.5 close all clear wpi*[ 5 4]/5; ro.5; br_tac; eros(br_tac,length(w)); nuleeros(,length(w)); polovieros(,length(w)); for br:length(w) b(br,:); a(br,:)[ -*ro*cos(w(br)) ro^]; h(:,br)imp(b(br,:),a(br,:),); [(:,br),w]freq(b(br,:),a(br,:),); polovi(:,br)roots(a(br,:)); nule(:,br)eros(sie(polovi(:,br))); end; figure,plot(w/pi,abs()),xlabel('\omega/\pi'), ylabel(' (e^j^\omega) '),legend('\omega_.\pi','\omega_.5\pi','\omega_.8\pi'); figure,plot([:99],h),xlabel('n'),ylabel('h(n)'),legend('\omega_.\pi','\omega_.5\pi','\omega_.8\pi'); figure,plane(nule,polovi),legend('\omega_.\pi','\omega_.5\pi','\omega_.8\pi');

Primer 5 - jedan realan pol - uticaj promene parametra ρ close all clear a[..5.9]; Nio; nuleeros(,length(a)); polovieros(,length(a)); for br:length(a) h(br,:)imp(,[ -a(br)],nio); [(:,br),w]freq(,[ -a(br)],); end; figure,plot(w/pi,abs()),xlabel('\omega/\pi'),ylabel(' (e^j^\omega) '), legend('\rho.','\rho.5','\rho.9'); figure,plot([:nio-],h,'o'),xlabel('n'), ylabel('h(n)'),legend('\rho.','\rho.5','\rho.9');

Primer 6 - allpass secija reda - uticaj promene parametra ρ close all clear ro[..5.9.99]; br_tac; eros(br_tac,length(ro)); nuleeros(,length(ro)); polovieros(,length(ro)); Nio; for br:length(ro) b[ -/ro(br)]; a[ -ro(br)]; [(:,br),w]freq(b,a,); [h(br,:nio),n]imp(b,a,nio); nule(br,)roots(b); polovi(br,)roots(a); end; figure,plot(w/pi,abs()),xlabel('\omega/\pi'),ylabel(' (e^j^\omega) '),legend('\rho.','\rho.5','\rho.9','\rho.99'); figure,plot(n,h,'o'),xlabel('n'),ylabel('h(n)'),legend('\rho.','\rho.5','\rho.9','\rho.99'); figure,plane(nule,polovi),legend('\rho.','\rho.5','\rho.9','\rho.99');

Primer 7 linearna faa - uticaj promene parametra ρ, ω const.π close all figure,plot(w/pi,abs()),... clear figure,plot(w/pi,angle()),... ro[..5.95]; figure,plot(w/pi,unwrap(angle())),... wpi*5/5; figure,plot([:4],b,'o'),... br_tac; figure,plane(nule,polovi),... eros(br_tac,length(ro)); nuleeros(4,length(ro)); polovieros(4,length(ro)); for br:length(ro) pom[ -*ro(br)*cos(w) ro(br)^]; pom[ -*/ro(br)*cos(w) (/ro(br))^]; nule(:,br)[roots(pom);roots(pom)]; polovi(:,br)eros(sie(nule(:,br))); b(br,:)poly(nule(:,br)); [(:,br),w]freq(b(br,:),,); b(br,:)b(br,:)/max(abs((:,br))); (:,br)(:,br)/max(abs((:,br))); end;

Primer 8 minimalna faa/linearna faa, ρ.75, ω.π close all clear ro[.75]; wpi*5/5; br_tac; eros(br_tac,length(ro)); nuleeros(,length(ro)); polovieros(,length(ro)); nuleeros(,length(ro)); polovieros(,length(ro)); pom[ -*ro*cos(w) ro^]; pom[ -*/ro*cos(w) (/ro)^]; nuleroots(pom); nuleroots(pom); polovieros(sie(nule)); polovieros(sie(nule)); bpoly(nule); bpoly(nule); [,w]freq(b,,); [,w]freq(b,,); bb/max(abs()); bb/max(abs()); /max(abs()); /max(abs()); b3poly([nule; nule]); [3,w]freq(b3,,); b3b3/max(abs(3)); 33/max(abs(3)); figure,plot(w/pi,abs(),w/pi,abs(),w/pi,abs(3)),... figure,plot(w/pi,angle(),w/pi,angle(),w/pi,angle(3)),... figure,plot(w/pi,unwrap(angle()),w/pi,unwrap(angle()),w/pi,unwrap(angle(3))),... figure,plot([:],b,'o',[:],b,'o',[:4],b3,'o'),... figure,plane([nule nule],[polovi polovi]),...

Primer 9 minimalna faa/allpass, ρ.75, ω.π close all clear ro[.75]; wpi*5/5; br_tac; eros(br_tac,length(ro)); nuleeros(,length(ro)); polovieros(,length(ro)); nuleeros(,length(ro)); polovieros(,length(ro)); pom[ -*ro*cos(w) ro^]; pom[ -*/ro*cos(w) (/ro)^]; nuleroots(pom); nuleroots(pom); polovieros(sie(nule)); poloviroots(pom); bpoly(nule); bpoly(nule); apoly(polovi); [,w]freq(b,,); [,w]freq(b,a,); /max(abs()); /max(abs()); 3.*; figure,plot(w/pi,abs(),w/pi,abs(),w/pi,abs(3)),... figure,plot(w/pi,angle(),w/pi,angle(),w/pi,angle(3)),... figure,plot(w/pi,unwrap(angle()),w/pi,unwrap(angle()),w/pi,unwrap(angle(3))),... figure,plane([nule nule],[polovi polovi]),...

Zadata a) Za filtar a usrednjavanje (moving average) dužine 5 nacrtati impulsni odiv i arateristiu slabljenja filtra. b) Odrediti uupan evivalentni impulsni odiv i arateristiu slabljenja a asadnu veu dva identična filtra data pod a).

Zadata rešenje

Zadata rešenje..8.6.4. h(n)..8.6.4..5.5.5 3 3.5 4 n

Zadata rešenje 3 35 3 5 Slabljenje [db] 5 5...3.4.5.6.7.8.9 ω/π

Zadata rešenje 4 ans.8.6 Imaginary Part.4. -. 4.4 -.4 -.4 -.6 35 3.8 -.8-5 -.8 - -.5.5 Real Part Slabljenje [db] 5 5...3.4.5.6.7.8.9 ω/π

Zadata rešenje 5 7 6 5 Slabljenje [db] 4 3 3.5...3.4.5.6.7.8.9 ω/π Slabljenje [db].5.5..4.6.8...4.6.8. ω/π

.4.8..6..6..8.4 Zadata rešenje 6.5. h v h h.5 hv(n)..5 3 4 5 6 7 8 n hv

Zadata rešenje 7 7 6 v v 5 Slabljenje [db] 4 3...3.4.5.6.7.8.9 ω/π

Zadata rešenje 8.8.6 ans.4 Imaginary Part. -. -.4 8.4 -.4 -.6 -.8 -.4 -.4 - -.5.5 Real Part.8 -.8

Zadata a) Za filtar dat diferencnom jednačinom nacrtati impulsni odiv i arateristiu slabljenja filtra: y + ( n).776x( n) +.8x( n ) +.776x( n ).y( n ).58y( n ) b) Odrediti uupan evivalentni impulsni odiv i arateristiu slabljenja a asadnu veu dva identična filtra data pod a).

Zadata rešenje

Zadata rešenje.35.3.5. h(n).5..5 -.5 -. 5 5 5 3 n

Zadata rešenje 3 9 8 7 Slabljenje [db] 6 5 4 3...3.4.5.6.7.8.9 ω/π

Zadata rešenje 4.8.6.4 Imaginary Part. -. -.4 -.6 -.8 - - -.5.5 Real Part

Zadata rešenje 5 8 6 4 Slabljenje [db] 8 6 3.5 4...3.4.5.6.7.8.9 ω/π Slabljenje [db].5.5.5..5..5 ω/π

Zadata rešenje 6.5..5 hv(n)..5 -.5 -. 3 4 5 6 n

Zadata rešenje 7 8 v v 6 4 Slabljenje [db] 8 6 4...3.4.5.6.7.8.9 ω/π

Zadata rešenje 8.8.6 Imaginary Part.4. -. -.4 -.6 -.8 - - -.5.5 Real Part