3. (a) [50] Formulisati i dokazati teoremu o promeni količine kretanja

Σχετικά έγγραφα
Slika 1: Slika uz zadatak 3.

Junski ispitni rok iz Fizike 1, godine

Ispit iz Fizike 1 u februarskom roku (školska 2009/10.) ETF, Beograd,

Slika 1: Uz zadatak 2.

(1) [70] poluprečnik Zemlje, (2) [10] relativnu nesigurnost (relativnu grešku) merenja ako je tačna vrednost poluprečnika Zemlje R 0 = 6378 km.

ISPIT IZ FIZIKE 1 ETF, Beograd,

Slika 1: Uz zadatak 1.

2.Čamac mase m se kreće pravolinijski po površi jezera brzinom konstantnog intenziteta v 0

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

m 2 Slika 1: Slika uz zadatak 2.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

1 Ubrzanje u Dekartovom koordinatnom sistemu

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

1 Osnovni problemi dinamike materijalne tačke

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

IZVODI ZADACI (I deo)

1. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1)

( , 2. kolokvij)

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

2. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1)

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Dinamičke jednačine ravnog kretanja krutog tela.

Elementi spektralne teorije matrica

M. Tadić, Predavanja iz Fizike 1, ETF, grupa P3, VII predavanje, 2017.

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Fizička mehanika i termofizika, junski rok

1 Vektor ubrzanja u prirodnom koordinatnom sistemu

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

1 Kinematika krutog tela

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

I PARCIJALNI ISPIT IZ INŽENJERSKE FIZIKE 1

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Elektrodinamika 2. zadaci sa prošlih rokova, emineter.wordpress.com

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

M. Tadić, Predavanja iz Fizike 1, ETF, grupa P3, XII predavanje, 2017.

5 Ispitivanje funkcija

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

M. Tadić, Predavanja iz Fizike 1, ETF, grupa P3, VI predavanje, 2017.

Mašinsko učenje. Regresija.

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

10. STABILNOST KOSINA

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

numeričkih deskriptivnih mera.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

l = l = 0, 2 m; l = 0,1 m; d = d = 10 cm; S = S = S = S = 5 cm Slika1.

TERMALNOG ZRAČENJA. Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine. Ž. Barbarić, MS1-TS 1

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

šupanijsko natjecanje iz zike 2017/2018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova)

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Analitička geometrija

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

Zadaci iz trigonometrije za seminar

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Sila i Njutnovi zakoni (podsetnik)

Obrada signala

5. Karakteristične funkcije

Transcript:

Elektrotehnički fakultet u Beogradu Ispit iz Fizike Ispitni rok: januar 4. (8..4. godine). Trajanje ispita je 3 h Predmetni nastavnici: (P) Jovan Cvetić, (P) Predrag Marinković i (P3) Milan Tadić. Parametarske jednačine kretanja tačke u polarnim koordinatama date su sa: ρ(t) = bt i ϕ(t) = k/t, gde su b i k pozitivne konstante, a t vreme. (a) [5] Naći jednačinu trajektorije u koordinatnom obliku (za proizvoljno b i k) i skicirati trajektoriju za slučaj da je bk = rad m. (b) [5] Odrediti projekcije i intenzitet brzine u funkciji vremena. (c) [5] Naći projekcije i intenzitet ubrzanja u funkciji vremena. (d) [5] Odrediti tangencijalno i normalno ubrzanje u funkciji vremena.. Kratkim kanapom za dno jezera vezana je lopta odred - ene zapremine i gustine ρ = ρ /, gde je ρ gustina vode. Ako se u trenutku t = kanap preseče, odrediti: (a) [] zavisnost brzine lopte od vremena; (b) [] vrednost asimptotske brzine lopte; (c) [] ako lopta nakon vremena T izroni iz vode, odrediti dubinu jezera. Na loptu tokom kretanja, osim ostalih, deluje sila otpora sredine koja se može modelovati kao F ot = kρv v, gde je V zapremina, ρ gustina, a v brzina lopte, dok je k koeficijent srazmernosti (k > ). (Napomena: Arhimedova sila potiska: intenzitet je F p = ρ V g; deluje suprotno gravitaciji.) (d) [5] Njutnovi zakoni. ========================= 3. (a) [5] Formulisati i dokazati teoremu o promeni količine kretanja mehaničkog sistema. (b) [5] Neposredno uz ivicu horizontalne površine glatkog stola (slika ) nalazi se blok mase M =, 5 kg. Puščano zrno mase m = g ispali se u blok i merenjem se ustanovi da je brzina zrna posle prolaska kroz blok jednaka polovini brzine zrna pre sudara zrna i Slika : Uz zadatak 3. bloka. Zrno se neposredno pre i posle sudara kreće u horizontalnom pravcu, a prolazak zrna kroz blok se dešava u kratkom vremenskom intervalu (smatrati da zrno trenutno prolazi kroz blok). Ako je visina stola jednaka h = m i ako blok padne na podlogu na horizontalnom rastojanju D =, 3 m od svog položaja pre udara zrna (videti sliku ), odrediti brzinu metka pre sudara sa blokom v. Ubrzanje Zemljine teže je g = 9, 8 m/s. Pretpostaviti da je masa bloka posle sudara jednaka masi bloka pre sudara. 4. Tanki homogeni štap mase m i dužine l nalazi se u vertikalnom položaju (θ = π/). Štap može da rotira bez trenja oko tanke osovine koja prolazi kroz jedan kraj štapa (tačka O), kao što je prikazano na slici. Štap se u početnom trenutku (t = s) izvede iz vertikalnog položaja za mali ugao ( θ θ ) i pusti da pada početnom ugaonom brzinom jednakom nuli. U osovini deluje sila reakcije F r = F + F, čije su komponente F i F i orijentisane duž štapa i normalno na njega, respektivno, kao što je prikazano na slici. Odrediti: (a) [5] ugaonu brzinu štapa ω u funkciji ugla θ; (b) [5] ugaono ubrzanje štapa α u funkciji ugla θ; (c) [5] F = F u funkciji ugla θ; (d) [5] F = F u funkciji ugla θ. Slika : Uz zadatak 4.

5. (a) [5] Izvesti opšti izraz za period oscilovanja fizičkog klatna. (b) [5] Tanki homogeni štap dužine L je zakačen u nekoj tački štapa (tački vešanja) tako da može da osciluje u vertikalnoj ravni u gravitacionom polju oko horizontalne ose koja je normalno postavljena na štap u toj tački. Odrediti u kojoj tački vešanja (mereno prema centru mase) štap osciluje sa maksimalnom frekvencijom. Smatrati da su amplitude oscilacija male. 6. Na udaljenosti r = m od tačkastog izvora zvuka u vazduhu, njegov intenzitet je 8 db. (a) [5] Koliki je intenzitet zvuka u db na rastojanju od r = m? (b) [5] Neka postoji apsorpcija zvuka u vazduhu sa eksponencijalnim slabljenjem intenziteta zvuka sa rastojanjem: slabljenje intenziteta zvuka je proporcionalno sa e µr /r, gde je µ koeficijent slabljenja, a r rastojanje od izvora; eksponencijalni faktor se odnosi na apsorpciju tokom koje se energija talasa gubi, dok fakor /r opisuje prostorni efekat slabljenja intenziteta zvučnog talasa zbog sferne geometrije. Za µ =, m, odrediti koliki je intenzitet zvuka u db na rastojanju r = m. Uputstvo: Intenzitet zvuka u db (nivo) se računa po formuli β = log (I/I ), gde je I = W/m referentni nivo intenziteta zvuka. Napomene: () Studenti koji su zadovoljni poenima ostvarenim na kolokvijumu u tekućoj školskoj godini rade ZADATKE 3-6 za vreme 3 h. Na naslovnoj strani vežbanke, u polju rednih brojeva i, treba da upišu oznaku K da bi poeni ostvareni na kolokvijumu bili priznati. () Studenti koji nisu zadovoljni poenima ostvarenim na kolokvijumu ili nisu radili kolokvijum u tekućoj školskoj godini rade SVE ZADATKE (-6) za vreme 3 h. (3) Zadatak koji nije rad - en ili čije rešenje ne treba bodovati jasno označiti na koricama sveske, u odgovarajućoj rubrici, oznakom X. (4) Na koricama sveske (u gornjem desnom uglu) napisati broj poena sa prijemnog ispita iz fizike, ako je rad - en, u formi P R ISP = poena. Ako nije rad - en P R ISP = NE. (5) Dozvoljena je upotreba neprogramabilnih kalkulatora i svih vrsta pisaljki, sem onih koje pišu crvenom bojom. (6) List sa tekstom zadataka poneti sa sobom, ne ostavljati u vežbanci.

Rešenja. (a) Eliminacijom vremena iz parametarskih jednačina dobija se da je jednačina trajektorije ρ = bk ϕ. Skica trajektorije je data na slici 3. U pitanju je hiperbolična spirala. (b) Projekcije brzine su Hiperbolicna spirala v ρ = ρ = b,.8.6 b= m/s k= s Intenzitet brzine je v = v ϕ = ρ ϕ = bk/t. v ρ + v ϕ = b + k /t. y [m].4...4 4 6 8 x [m] (c) Projekcije ubrzanja su Intenzitet ubrzanja je a = a ρ = ρ ρ ϕ = bk /t 3, a ϕ = ρ ϕ + ρ ϕ =. a ρ + a ϕ = a ρ = bk /t 3. Slika 3: Uz rešenje zadataka. (d) Tangencijalno ubrzanje je Normalno ubrzanje je a n = a a τ = bk t 3 a τ = dv dt = bk t 3 + k /t. k /t + k /t = bk3 t 4 + k /t.. (a) Na loptu vertikalno naviše deluju Arhimedova sila potiska (ρ V g), sila težine (ρv g) i otporna sila. Diferencijalna jednačina kretanja je (x-osa je orijentisana na gore i x = je na dnu jezera) odakle je ili (za ρ = ρ / i v = dx/dt) Razdvajanjem promenljivih, sledi odakle je ρv d x dt = ρ V g ρv g kρv dx dt, d x dt + k dx ( ) dt = ρ ρ g, v dv dt + kv = g, dv t g kv = dt, v(t) = g k ( e kt ).

(b) Asimptotska brzina je (c) Na osnovu izraza za brzinu, može se napisati Razdvajanjem promenljivih, sledi Dubina jezera je H v a = g k. dx dt = g k ( e kt ). dx = H = g k t g k ( e kt )dt. (T e kt (d) Videti skripta P. Marinkovića i beleške sa predavanja. 3. (a) Videti skripta i beleške sa predavanja. (b) Na osnovu zakona o održanju količine kretanja: k ). mv = m v + Mv. Domet horizontalnog hica je: Zamena drugog izraza u prvi daje: D = v h g. v = MD g = 33, m/s. m h 4. (a) Na osnovu zakona o održanju mehaničke energije: Odavde sledi: (b) Koristeći momentnu jednačinu: sledi: ( 3 ml )ω = mg l ( sin θ). ω = (c) Prema teoremi o kretanju centra mase: 3g( sin θ). l 3 ml α = mg l cos θ α = 3g l cos θ. m l ω = mg sin θ F

i izrazu za ω izvedenom pod (a): F = mg 5 sin θ 3. (d) Na osnovu teoreme o kretanju centra mase: Koristeći izraz za α izveden pod (b): m l α = mg cos θ F. F = mg cos θ. 4 5. (a) Videti skripta i predavanja. (b) Momentna jednačna je [(/)ml + mx ]d θ/dt = gx mgx sin θ. Za male oscilacije d θ/dt + mgx/(ml / + mx )θ =. Odatle ω = L / + x. Iz uslova ω / x = sledi x = L/ mereno od sredine štapa (CM). 6. (a) Intenzitet zvuka na rastojanju r je I = I β /. () Tačkasti izvor generiše sferne talase srednje snage po vremenu P sr na mestu izvora, a njihov intenzitet opada sa kvadratom udaljenosti. Na rastojanju r od izvora intenzitet zvuka I P sr /r, a na rastojanju r biće I P sr /r. Koristeći () sledi Intenzitet zvuka u db na rastojanju r biće prema () I = I β / r /r. () β = log (I /I ) = log (I β / r /r /I ) = [β / + log (r /r )] = 4 db. (3) (b) Ako postoji apsorpcija zvuka u vazduhu, njegov intenzitet na rastojanju r od izvora I (P sr /r)e µr, a na rastojanju r biće I (P sr /r)e µr. Koristeći () sledi Intenzitet zvuka u db na rastojanju r biće prema (4) I = I β / (r /r ) e µ(r r ). (4) β = log (I /I ) = [β / + log (r /r ) µ(r r ) log e] = 3, 4 db. (5)