Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

Σχετικά έγγραφα
1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

18. listopada listopada / 13

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Savijanje nosaa. Savijanje ravnog štapa prizmatinog poprenog presjeka. a)isto savijanje. b) Savijanje silama. b) Savijanje silama.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Operacije s matricama

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ibemo Kazakhstan Republic of Kazakhstan, West Kazakhstan Oblast, Aksai, Pramzone, BKKS office complex Phone: ; Fax:

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Mehanika deformabilnih tijela

Mehanika deformabilnih tijela. 8. dio

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Mehanika deformabilnih tijela

Mehanika deformabilnih tijela. Mehanika deformabilnih tijela. Tehnika mehanika = Mehanika apsolutno krutih tijela (statika)

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

Zadaci iz trigonometrije za seminar

radni nerecenzirani materijal za predavanja

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Kaskadna kompenzacija SAU

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

MEHANIKA KONTINUUMA I REOLOGIJA

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Značenje indeksa. Konvencija o predznaku napona

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Prostorni spojeni sistemi

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

1.4 Tangenta i normala

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

IZVODI ZADACI (I deo)

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Trigonometrijske nejednačine

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

7 Algebarske jednadžbe

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Periodičke izmjenične veličine

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

5. Karakteristične funkcije

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Dijagonalizacija operatora

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

1 Promjena baze vektora

VAŽNO. Posmino naprezanje τ

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

σ (otvorena cijev). (34)

ZI. NEODREðENI INTEGRALI

numeričkih deskriptivnih mera.

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Gimnazija Krˇsko. vektorji - naloge

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

Transcript:

Deformae. Duljinska (normalna) deformaa. Kutna (posmina) deformaa. Obujamska deformaa Θ Tenor deformaa tenor drugog reda 9 podatakamjerna jedinia Simetrinost tenora deformaa 6 podataka 4. Duljinska deformaa l lim l l A B AB AB lim B A AB AC A C AC lim C A AC 5 6

. Kutna deformaa Kutna deformaa BAC lim B A C A π ili posmi na deformaa BAC 7 Prednai deformaa 8 lavne deformae ( )?? ϕ 9

Mohrova kružnia deformaa 4 5 6 lavne deformae, ± tg ϕ tg ϕ. Obujamska deformaa Θ relativna promjena elementarnog obujma. Obujamska deformaa Θ relativna promjena elementarnog obujma lim a a a lim b lim 7 b b 8

. Obujamska deformaa Θ. Obujamska deformaa V Θ lim V V Θ sr a b a b Θ konst. V Θ lim V V 9 Vee imeu komponenata tenora napreanja i komponenata tenora deformaa Tenor napreanja { } { } Tenor deformaa 4 5 6 7 8 9 m n 4... 4m n 4. 4 4 4 4 45 46 47 48 49 4m n 5 5 5 5 54. Tenor napreanja { } Tenor deformaa 6 6 6 6 64. 4 Vea tenora: { } [ ] { } C { } { } [??]. { } [C] [9 9] 4 8 ; tenor 4. reda 4

{ } [ C ]{ } Pretpostavke: Hookeovo telo idealno elastino - povratne deformae Linearna teora malih deformaa 4 5 6 7 8 9 4 5 6 7 8 9 4 5 6 7 8 9 4 4 4 54 64 74 84 94 5 5 5 45 55 65 75 85 95 6 6 6 46 56 66 76 86 96 7 7 7 47 57 67 77 87 97 8 8 8 48 58 68 78 88 98 9 9 9 49 59 69 79 89 99 Poetna napreanja n 8 koefient 5 6 Vea: { } [ ] { } C [ C] { } [ C] [ C] { } Zakon o jednakosti posminih napreanja: ili inverna vea: [ C] { } { } { } [ S] { } 7 Tenor napreanja: 8 4 5 6 4 5 6 4 5 6 4 4 4 54 64 6 koefienata 5 5 5 45 55 65 6 6 6 46 56 66 U opem sluaju normalna napreanja ovise o duljinskim deformaama ali i o kutnim deformaama, a posmina koefient napreanja ne samo o kutnim nego i duljinskim deformaama. 9 4 5 6 4 5 6 4 5 6 4 4 4 54 64 5 5 5 45 55 65 6 6 6 46 56 66 Koefienti: C mn C nm 5

Primjer a materal pune aniotrope je triklinski kristal to je takav materal koji ima istaknute fiikalne karakteristike u tri meusobno kosa smjera (na pr. modul elastinosti, Poissonov koefient ). Karakteristino je a takve materale da ak i u sluaju malih deformaa, komponente napreanja ovise od svih komponenata deformaa i obratno. 4 5 6 4 5 6 4 5 6 4 4 4 45 46 5 5 5 54 55 56 6 6 6 64 65 66 Materal s tri ortogonalne osi simetre Iotropni materal ortotropno telo: 9 koefienata 55 66 Karakteristino je da normalna napreanja ovise samo o duljinskim deformaama, a pomina napreanja o kutnim deformaama. svojstva u tri meusobno ortogonalna smjera) elik: Modul elastinosti: Poissonov koefient: 4 Normalna napreanja ovise samo o duljinskim deformaama, a pomina napreanja o kutnim deformaama. 5 6 6

7 7 koefienata: µ λ µ λ Samo dva koefienta i su neavisna. 8 µ λ Lame-ovi koefienti: λ i µ Fiikalno mehanike karakteristike materala: i 9. Prostorno stanje napreanja (D) { } [ ] { } C 4 Inverna vea: [ ] { } [ ] [ ] { } [ ] { } { } { } [ ] { } S C C C C { } [ ] { } C { } [ ] { } S 4 Komponente tenora deformaa a prostorno stanje napreanja: 4 Prostorno stanje napreanja - glavna napreanja:

. Ravninsko stanje napreanja:. Ravninsko stanje napreanja: (plo e) ( ). Ravninsko stanje deformaa: (kosine, tuneli) ( ) ( ) 4. Ravninsko stanje napreanja: Hooke ov akon : Zakon superpoie,,,,,,,,,,,,,,,,,, 45 Komponente tenora deformaa a ravninsko stanje napreanja inose:,,,,,,,,,,,, 46 Ravninsko stanje napreanja - glavna napreanja:,,,,,, 47 48 8

. Ravinsko stanje deformaa 49 9