Dodatak B. Furijeovi redovi. Posmatrajmo na intervalu [ l, neku funkciju f (x)

Σχετικά έγγραφα
FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

skupa prirodnih brojeva u skup realnih brojeva, nazivamo realnim nizom.


FOURIEROVI REDOVI I INTEGRALI

NEJEDNAKOSTI I PRIMENE

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 8. NIZOVI

Skripta za usmeni ispit iz IM1

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Beskonačni redovi 1.1 BROJEVNI REDOVI. Beskonačni brojevni red (numerički red, red sa konstantnim članovima) predstavlja sumu u :

KONSTRUKTIVNI ZADACI (TROUGAO) Rešavanje konstruktivnih zadataka je jedna od najtežih oblasti koja vas čeka ove godine.

METODA SEČICE I REGULA FALSI

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

2.6 Nepravi integrali

Granične vrednosti realnih nizova

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Svojstvene vrednosti matrice

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

7 neg. ( - ) neg. ( - ) poz. (+ ) poz. (+ )

Mališa Žižoviæ Olivera Nikoliæ

( ) p a. poklopac. Rješenje:

18. listopada listopada / 13

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

OBRASCI ELEMENTARNE MATEMATIKE SY jun 2008.

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

IZVODI ZADACI (I deo)

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 2

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL PREGLED DEFINICIJA I FORMULA ZA PISANI DIO ISPITA IZ MATEMATIKE 2

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

1.4 Tangenta i normala

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod

UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET SARAJEVO

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

7. ELEMENTARNE FUNKCIJE

I N Ţ E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

Niz i podniz. Definicija Svaku funkciju a : N S zovemo niz u S. Za n N pišemo a(n) = a n i nazivamo n-tim članom niza.

Elementi spektralne teorije matrica

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

nepoznati parametar θ jednak broju θ 0, u oznaci H 0 (θ =θ 0 ), je primer proste hipoteze. Ako hipoteza nije prosta, onda je složena.

ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA. školska 2013./2014. godina TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1

Savijanje elastične linije

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci

( ) δ = δ ε ) tako da vrijedi ( ) Predavanja iz predmeta Matematika za ekonomiste: IV dio

7 Algebarske jednadžbe

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

5. Karakteristične funkcije

4. Relacije. Teorijski uvod

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

pismeni br : Odrediti interval konvergencije reda = 11.2: Metodom varijacije konstante odrediti opće rješenje jednadžbe ( x

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Nizovi. Definicija. Niz je funkcija. a: R. Oznake: (a n ) ili a n } Zadatak 2.1 Napišite prvih nekoliko članova nizova zadanih općim članom:

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

Transcript:

Dodtk B Furijeovi redovi Posmtrjmo itervu [, eku fukciju f () i ek je o tom itervu eprekid u deovim (im koč roj prekid prve vrste - prekidi u kojim fukcij im koč skok s eve desu griču vredost (vidi S. B.). d se mogu izrčuti rojevi, π f ( )cos d,,,... π f ( )si d,,,... (B.) (B.) koji predstvjju koeficijete u Furijeovom redu posmtre fukcije: + π cos + π si (B.) f ( f ( ) ) f ( ) f ( + ) f ( + ) Sik B.- Fukcij f (), eprekid u deovim itervu [,

Kovergecij Furijeovog red Postvjju se pitj, kovergecije formirog red (B.), i ko je u ekoj tčki red koverget, d i je vredosti fukcije u toj tčki, s ( ) f ( ) jegov sum jedk Odgovor jih dje sedeć teorem [Hdžić,O ]. Ako je fukcij f () posmtrom itervu [, eprekido-difereciji u deovim (i je prvi izvod je ko i fukcij, eprekid u deovim) Furijeov red te fukcije (B..) kovergir u svkoj tčki iterv, pri čemu je, u tčkm u kojim je fukcij eprekid : u tčkm prekid u itervu (, ) : krjevim iterv: s ( ) f ( ) (B.3) f ( ) + f ( + ) s ( ) (B.3) f ( + ) + f ( ) f ( ) f ( ) (B.3c) Furijeov red (B.) z posmtru eprekido-diferecijiu u deovim, fukciju f () se ziv i rzvoj fukcije f () u Furijeov red.u priručiku [Broštej,... ] mogu se ći rzvoji u Furijeov red z iz eemetrih fukcij. Vidimo d je Furijeov red eke fukcije, zdte ogričeom itervu [,, defiis ceoj rojoj prvoj, < <, te d je jegov sum periodič fukcij s periodom koje imju fukcije cos π i si π : π (B..) π ko, formue z Furijeove koeficijete se mogu pisti preko periode ko, sm red ko: π f ( )cos d,,,... (B.5) π f ( )si d,,,... (B.5)

+ cos + si π π (B.6) Periodičko produžeje fukcije N osovu prethodih zpžj u vezi s krkteristikm Furijeovog red, meće se idej tzv. periodičkog produžej fukcije f () s dtog iterv [, ) ceu roju prvu < <. Oo je iustrovo S. B.. Ako fukciju stu peridičkim produžvjem fukcije f () ozčimo s f ) (), immo: ) ) f ( + k) f ( + k ) f ( ), [, ), k, ±, ±,... Furijeov red poze fukcije je istovremeo i Furijeov red fukcije f ) (). (B.7) f () ) f () 5 3 3 5 Sik B. - Periodičko produžeje fukcije f () Jso je d se u sučju d je fukcij f (), odoso fukcij f ) () pr ii epr, je rzvoj u Furijeov red (B.6) redukuje kosiusi (sdrži smo kosiuse fukcije) ii siusi red. ko, iz (B.5,) izvodimo: ko je f ) () pr fukcij, ko je f ) () epr fukcij, π fˆ( )cos d,,,... (B.8),,,... (B.8),,,... (B.9) π fˆ( )si d,,,... (B.9) 3

U prktičim proemim, često je fukcij f (), koju rzivijmo u Furijeov red, zdt itervu [, ]. D i iskoristii uočeo pojedostvjeje red, kd je fukcij pr ii epr, pre o što izvršimo periodičko produžeje ceu roju prvu, dtu fukciju produžimo iterv [, ] i to tko d rezutujuć fukcij ude pr ii epr. Opisi postupk ćemo zvti pro ii epro produžeje fukcije f () (vidi S. B.3,) f () 3 3 Sik B.3 Pro produžeje fukcije f () f () 3 3 Sik B.3 Nepro produžeje fukcije f () PRIMER B. Rzviti u Furijeov red fukciju, f ( ), [,] (B.) N sici su prikze periodiče fukcije s periodom, ste eprim i prim produžejem dte fukcije. U sučju eprog produžej (grfik ) sici), immo, f ˆ( ), [, ) (B.) i koeficijeti su jedki ui, z koeficijete, jed. (B.9) dje: π si d si π d

) Nepro produžeje fukcije ) Pro produžeje fukcije Sik uz primer B.. π π ( π cos π + si π) ( cos π) π ( ) ( ),,... π ko doijmo siusi red: π ( ) si π si 3π si π si π + L π 3 (B.) Pošto je posmtr periodič fukcij f ˆ( ) eprekid u deovim, doijei Furijeov red je koverget u ceoj osti < < jegov sum je, u svim tčkm u kojim je fukcij eprekid, jedk smoj fukciji. ko, možemo d pišemo: π ( ) si π, [,) (B.) Z, desoj stri jedkosti doijmo roji red i ostvjmo čitocu d pokže: ( ) π + + L (. red u..) 3 5 7 9 + U sučju prog produžej (grfik ) sici), immo, f ˆ( ), [, ] (B.) i koeficijeti su jedki ui, z koeficijete, jedči (B.8) dje: d. 5

cos πd π ( ) cos π + πsi π [( ), ],,... cos π π π Koeficijeti s prim idekso, k, k,,..., jedki su ui, oi s eprim: ko doijmo kosiusi red:, k,,... π (k ) k π k cos(k ) (k ) Pošto je posmtr periodič fukcij eprekid, doijei Furijeov red je koverget u ceoj osti < < i jegov sum je jedk smoj fukciji. Dke, možemo d pišemo: cos( ), [,] π ( ) (B.) ko i, cos( ), [, ] π ( ) (B.) Z, doijmo umerički red pod redim rojem 8, u... PRIMER B. Formuisti trigoometrijski fikcijski red čij je sum jedk jediici itervu <. ržei red ćemo doiti ko Furijeov red fukcije, f ( ), [, ] Njpre ćemo je produžiti iterv [, ] i to pr či, jer i epro produžeje (S. uz Primer) imo tčku prekid u kojoj i sum red i: f ( ) + f ( + ) + s ( ) 6

Sik. uz Primer B.- Nepro produžeje fukcije - - 3 3-3 3 () () Sik. uz Primer B.- Pro produžeje fukcije Dke, tre uz pomoć formue (B.8) izrčuti koeficijete u kosiusom redu: + cos Pro produžeje ozčeo s () S.. uz Primer, ko rezutt i imo trivijo rešeje: π,,,,... koje s e zim. Zto ćemo kostruisti pro produžeje dte fukcije, dto istoj sici s ozkom ().Vidimo d rezutujuć periodič fukcij f ˆ( ),, [, ) [,] f ˆ( ) (B.3), [, ) im period. ko, iz (B.8) z koeficijete u kosiusom redu doijmo: π π π π ˆ( )cos ˆ( ) cos cos + ( ) cos f d f d d d π si π π si π si,,,... π Koeficijeti s prim ideksom su jedki ui, oi s eprim: k k + k ( ) k + si π ( ), k,,... (k + ) π (k + ) π ( k +.5) π 7

Kočo rešeje je : π k ( ) cos( +.5) π, k +.5 [, ) (B.) Rvomer kovergecij Furijeovog red Neophod usov d Furijeov red eke fukcije f () ude itervu [, rvomero koverget je, prem stvu. o osoim rvomero kovergetih redov (Pog..), eprekidost sume red s (). Dke, ko sum red s() ije eprekid, to zči (vidi jed.b.3.,c): fukcij f () ije eprekid u itervu [,, ii f ( ) f ( ) Furijeov red posmtre fukcije ije rvomero koverget itervu [,. Primeri:. Furijeov rzvoj fukcije f ( ), [,] doije u Primeru B., ko Furijeov red (B.) jeog eprog produžej, f ˆ ( ), [, ), ije rvomero koverget u itervu [,], jer f ˆ ( ) fˆ( ). Furijeov rzvoj fukcije f ( ), [, ] doije u Primeru B., ko Furijeov red (B.) jeog prog produžej (B.3), ije rvomero koverget u itervu [,], jer f ˆ( ) im prekide prve vrste u tčkm,. Dovoj usov rvomere kovergecije Furijeovog red (B.) fukcije f () itervu [, dje sedeć teorem [Hdžić,O ]. Ako je fukcij f () eprekid itervu [,, im eprekid prvi izvod u deovim i vži : f ( ) f ( ), je rzvoj u Furijeov red kovergir fukciji ( s ( ) f ( ) ) rvomero tom itervu. Pri tom je red rvomero koverget ceoj rojoj prvoj < <, ko i svkom ztvoreom ogričeom poditervu i pri tome je s ( ) f ˆ( ). Primer : Furijeov rzvoj fukcije f ( ), [,] doije u Primeru B., ko Furijeov red (B.) jeog prog produžej f ˆ( ), [, ] je rvomero koverget u ceoj osti < <, jer f ˆ( ) zdovojv sve usove dte teoreme. Drugi dovoj usov se doij primeom Vjerštrsovog kriterijum. Imjući u vidu ejedkosti, π π π π cos + si cos + si + 8

zkjučujemo d, ko su umerički redovi (B.) rvomero koverget u osti Primer : Furijeov red i < <. kovergeti, od je Furijeov red π cos( ) ( ) fukcije f ( ), [,], doije u Primeru B., ko Furijeov red jeog prog produžej je rvomero koverget u osti < <, jer je umerički red psouto koverget. ( ) 9