2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Σχετικά έγγραφα
18. listopada listopada / 13

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

1.4 Tangenta i normala

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Operacije s matricama

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

1 / 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

7 Algebarske jednadžbe

radni nerecenzirani materijal za predavanja

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

4.1 Elementarne funkcije

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

Integrali Materijali za nastavu iz Matematike 1

( , 2. kolokvij)

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

2.7 Primjene odredenih integrala

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Osnove Fourierove analize

Matematička analiza III

5. Karakteristične funkcije

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Teorijske osnove informatike 1

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni preddiplomski studij matematike. Keti Martinić. Fourierovi redovi.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Parcijalne diferencijalne jednadžbe Skripta radna verzija

4 Funkcije. 4.1 Pojam funkcije

Zadaci iz Osnova matematike

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Parcijalne diferencijalne jednadžbe Skripta radna verzija

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

ELEMENTARNE FUNKCIJE

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

1 Promjena baze vektora

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb) Matematika 2 Poglavlje-2 1 / 43

Slučajni procesi Prvi kolokvij travnja 2015.

1 Pojam funkcije. f(x)

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

3 Funkcije. 3.1 Pojam funkcije

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

f : C C f(z) = w = f(x + iy) = u(x, y) + iv(x, y), u, v : R 2 R, u(x, y) = Rew, v(x, y) = Imw

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

1 Diferencijabilnost Motivacija. Kažemo da je funkcija f : a, b R derivabilna u točki c a, b ako postoji limes f f(x) f(c) (c) = lim.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Dijagonalizacija operatora

2.6 Nepravi integrali

Signali i sustavi Zadaci za vježbu. III. tjedan

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Osnove Fourierove analize. Franka Miriam Brückler

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

ZBIRKA ZADATAKA IZ MATEMATIKE 3

x + t x 2 x t x 2 t x = + x + = + x + = t 2. 3 y y [x množi cijelu zagradu] y y 2 x [na lijevu stranu prebacimo nepoznanicu y] [izlučimo 3 y ] x x x

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

3. poglavlje (korigirano) F U N K C I J E

1 Obične diferencijalne jednadžbe

Derivacija funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Elementi spektralne teorije matrica

Granične vrednosti realnih funkcija i neprekidnost

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Transcript:

. KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =.. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red gdje su, a = 1 L L f(x)dx, a n = L nπ L f(x) cos L xdx. 3. Ako je funkcija f(x) neparna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov sinusni red gdje su,, b n = L nπ L f(x) sin L xdx. 4. Ako je zadana funkcija f(x) na segmentu x L proširena po parnosti na L x L s periodom L onda proširenu funkciju možemo razviti u Fourierov red. 5. Ako je zadana funkcija f(x) na segmentu x L proširena po neparnosti na L x L s periodom L onda proširenu funkciju možemo razviti u Fourierov red. 6. Skup funkcija {cos nx, sin mx} zove se trigonometrijski sustav. Osnovno svojstvo tih funkcija je ortogonalnost na intervalu duljine π: π cos mπ cos nπxdx =, za m n, m, n N; π π cos mπ cos nπxdx = za m = n N. π 7. Razvij funkciju f(x), s periodom p = L = 4 u Fourierov red: {, < x <, < x < 1. 8. Razvij funkciju f(x), s periodom p = L = u Fourierov red: 1, 1 < x < { 1, < x < 1. 9. Razvij funkciju f(x), s periodom p = L = u Fourierov red: {, 1 < x < x, < x < 1. 1. Razvij funkciju 1 x, za 1 < x < 1 u Fourierov red 11. Razvij funkciju x, za π < x < π u Fourierov red 1. Razvij funkciju f(x), x L u Fourierov kosinusni red: x, < x < L 13. Razvij funkciju f(x), x L u Fourierov sinusni red: 1

c, < x < L 14. Razvij funkciju f(x), u Fourierov red: { c, < x < π c, π < x <. 15. Za parnu funkciju f(x) kažemo da ima reprezentaciju pomoću Fourierovog kosinusnog integrala ako A(w) cos wxdw, gdje je A(w) =. 16. Neka je f(x) parna funkcija. Funkcija f c (w) definirana sa f c (w) = zove se Fourierova kosinusna transformacija. Proces dobivanja transformacije f c iz zadane funkcije f takoder se zove Fourierova kosinusna transformacija i označava F c, F c {f(x)} = f c (w). 17. Neka je f c (w) Fourierova kosinusna transormacija funkcije f(x). zove se inverzna Fourierova kosinusna transformacija. 18. Fourierova kosinusna transformacija definira se pomoću Fourirovog kosinusnog integrala: U Fourierovom integralu A(w) cos wxdw označimo A(w) = 19. Nadite Fourierovu kosinusnu transformaciju f c (w) funkcije zadane funkcije { c, < x < a, x > a.. Nadite Fourierovu kosinusnu transformaciju f c (w) funkcije zadane funkcije exp( x), < x <. 1. Za neparnu funkcijuf(x) kažemo da ima reprezentaciju pomoću Fourierovog sinusnog integrala ako B(w) sin wxdw, gdje je B(w) =.. Neka je f(x) neparna funkcija. Funkcija f s (w) definirana sa f s (w) = zove se Fourierova sinusna transformacija. 3. Neka je f s (w) Fourierova sinusna transormacija funkcije f(x). zove se inverzna Fourierova sinusna transformacija. 4. Fourierova sinusna transformacija definira se pomoću Fourirovog sinusnog integrala: U Fourierovom sinusnom integralu B(w) cos wxdw označimo B(w) =,

5. Nadite Fourierovu sinusnu transformaciju f s (w) funkcije zadane funkcije { c, < x < a, x > a. 6. Nadite Fourierovu sinusnu transformaciju f s (w) funkcije zadane funkcije exp( x), < x <. 7. Ako je f(x) integrabilna na [, ) i po dijelovima na svakom konačnom intervalu onda Fourierova kosinusna f c (w) i sinusna transformacija f s (w) funkcije f(x) postoje. 8. vrijedi svojsvo linearnosti F c {af(x) + bg(x)} = 9. Neka je f(x) neprekidna i apsolutno integrabilna na [, ) i lim x. Neka jef (x) po dijelovima neprekidna na svakom konačnom intervalu. Tada vrijedi F s {f (x)} = F c {f(x)}. 3. Pokažite da vrijedi F c {f (x)} = w F c {f(x)} π f (); 31. Nadite Fourierovu kosinusnu transfomaciju funkcije exp( ax), a >. 3. Za funkciju f(x) kažemo da se može prikazati pomoću Fourierovog integrala u realnom obliku ako [A(w) cos wx + B(w) sin wx]dw, gdje su A(w) = ; B(w) =. 33. Ako je f(x) neprekidna na svakom konačnom intervalu koja ima desnu i lijevu derivaciju u svakoj točki i ako postoji integral f(x dx onda se f(x) može prikazati pomoću Fourirovog integrala (u realnom obliku). U točkama prekida funkcije f(x) vrijednost Fourirovog integrala jednaka je 34. Za funkciju f(x) kažemo da se može prikazati pomoću Fourierovog integrala u kompleksnom obliku ako je.izvod kompleksnog oblika dobiva se iz oblika Fourirovog integrala. 35. Za zadanu funciju f(x), funkcija f(w) definirana sa f(w) = zove se Fourierova transformacija. Proces dobivanja transformacije f iz zadane funkcije f takoder se zove Fourierova transformacija i označava F, f(x) F f(w), F{f(x)} = f(w). 36. Neka je f(w) Fourierova transormacija funkcije f(x). 3

zove se inverzna Fourierova transformacija. 37. Fourierova transformacija definira se pomoću Fourierovog. 38. Nadite Fourierovu transformaciju f(w) funkcije zadane funkcije { c, < x < a, x > a. 39. Nadite Fourierovu transformaciju f(w) funkcije zadane funkcije exp( ax ), a >. 4. Ako je f(x) apsolutno integrabilna na (, ) i po dijelovima na svakom konačnom intervalu onda Fourierova transformacija f(w) funkcije f(x) postoji. 41. svojstvo linearnosti F{af(x) + bg(x)} = af{f(x)} + bf{g(x)} = a f(w) + bĝ(w). 4. Neka f(x) ima Fourierovu transformaciju.tada vrijedi F{f(x a)} = F{f(x)}. 43. Neka je f(x) neprekidna na R i lim x. Neka je f (x) po dijelovima apsolutno integrabilna na R. Tada vrijedi F{f (x)} = F{f(x)}. 44. Pokažite da vrijedi F{f (x)} = w F{f(x)}. 45. Nadite Fourierovu transfomaciju funkcije x exp( x ). 46. Nadite Fourierovu transfomaciju funkcije (x + a) exp( x ). 47. Transformacija konvolucije funkcija Neka su f(x) i g(x) po dijelovima neprekidne funkcije, ograničene i apsolutno integrabilne na R. Tada knovolucija funkcija (f g)(x) = f(x p)g(p)dp f(p)g(x p)dp = ima Fourierovu transformaciju (f g)(x) = π. i vrijedi (f g)(x) = exp(iwx)dw. 48.Ako je početni ili rubni problem zadan na R + onda se mogu koristiti Fourierova kosinus ili sinus transformacija, a ako je problem zadan na cijelom R onda koristimo. 49.Naći temperaturu u(x,t) u štapu konstantnog presjeka uz početne i rubne uvjete: u(x, ) = f(x), < x < x, Za svaki t, u(x, t), xu(x, t), x. Ideja: 1. korak: Primijeniti Fourierovu transformaciju u odnosu na varijablu F{u(x, t)} = û(w, t), 4

. korak: naći rješenje ODJ za û(w, t) po varijabli t, koristeći Fourierovu transformaciju funkcije, 3. korak: naći. 5.Ako je zadana PDJ u(x, t) = c x u(x, t) za funkciju u(x, t) onda običnu diferencijalnu jed. za û(w, t) zapisujemo ODJ û(w, t) = û(w, t) Rješenje ODJ za funkciju û(w, t) po varijabli t je (separacija varijabli) je û(w, t) = exp( c w t). Inverzna Fourierova transformacija od û(w, t) je u(x, t): u(x, t) = 1 π û(w, t) exp(iwx)dw. Rješenje PDJ u(x, t) = 1 c π 1 t exp[ (x p) 4c t ]dp. 51. Naći progib u(x, t) beskonačne žice, < x <, koja poprečno oscilira uz početne i rubne uvjete: u(x, ) = f(x),početni progib, u(x, ) =, početna brzina Za svaki t, u(x, t), xu(x, t), x. Ideja: 1. korak: Primijeniti Fourierovu transformaciju u odnosu na varijablu x, F{u(x, t)} = û(w, t),. korak: naći rješenje ODJ za û(w, t) po varijabli t, koristeći Fourierovu transformaciju funkcije, 3. korak: naći. 5. Ako je zadana PDJ u(x, t) = c x u(x, t) za funkciju u(x, t) onda običnu diferencijalnu jednadžbu za û(w, t) zapisujemo ODJ û(w, t) + c w û(w, t) = za Fouierovu transformaciju û(w, t). Rješenje obične diferncijalne jed. za û(w, t) je û(w, t) = cos(cwt), gdje je f(w) = 1 π exp( iwx)dx. Inverzna Fourierova transformacija od û(w, t) je u(x, t): Rješenje PDJ u(x, t) = 1 f(x + ct) + 1. 5