SADRŽAJ. 1. Električni naboj 2. Coulombov zakon 3. Električno polje 4. Gaussov zakon 5. Potencijal elektrostatičkog polja

Σχετικά έγγραφα
I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

ELEKTROSTATIKA. Električni naboji. Električna sila, električno polje. Električni potencijal. Električna potencijalna energija

1. Rad sila u el. polju i potencijalna energija 2. Električni potencijal 3. Vodič u električnom polju 4. Raspodjela naboja u vodljivom tijelu 5.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Elektricitet i magnetizam. 1. Elektricitet

Tok električnog polja. Gaussov zakon. Tok vektora A kroz danu površinu S definiramo izrazom:

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Slika 1. Električna influencija

Popis oznaka. Elektrotehnički fakultet Osijek Stručni studij. Osnove elektrotehnike I. A el A meh. a a 1 a 2 a v a v. a v. B 1n. B 1t. B 2t.

1. Osnovni pojmovi o elektricitetu

E L E K T R I C I T E T

1. As (Amper sekunda) upotrebljava se kao mjerna jedinica za. A) jakost električne struje B) influenciju C) elektromotornu silu D) kapacitet E) naboj

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Elektricitet i magnetizam. 2. Magnetizam

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

ILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Elektrostatika. Električni potencijal Električni napon. Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Marko Periša, dipl. ing. UVODNO PREDAVANJE ELEKTROSTATIKA I

V(x,y,z) razmatrane povrsi S

Ampèreova i Lorentzova sila zadatci za vježbu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Dielektrik u elektrostatskom polju

Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa

5. predavanje. Vladimir Dananić. 27. ožujka Vladimir Dananić () 5. predavanje 27. ožujka / 16

Elementi spektralne teorije matrica

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

Elektrodinamika Elektrodinamika

Dijagonalizacija operatora

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

konst. Električni otpor

Prvo predavanje. Vladimir Dananić. 28. veljače 2012.

Električni strujni krug

Materijali u el. polju. Dielektrici

Operacije s matricama

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Elektrodinamika

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

( , 2. kolokvij)

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Magnetsko polje ravnog vodiča, strujne petlje i zavojnice

18. listopada listopada / 13

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

numeričkih deskriptivnih mera.

OD EKSPERIMENTA DO TEORIJE U ELEKTROMAGNETIZMU

ELEKTRIČNO I MAGNETNO POLJE

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Elektrodinamika Elektrodinamika

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

ZADATCI S NATJECANJA

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

Elektrodinamika ( ) ELEKTRODINAMIKA Q t l R = ρ R R R R = W = U I t P = U I

Elektrostatika. Dr Željka Tomić

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

MAGNETIZAM I. Magnetsko polje Magnetska indukcija Magnetska uzbuda Sile u magnetskom polju

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Podsjetnik za državnu maturu iz fizike značenje formula

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Analitička geometrija i linearna algebra

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

vuneni tepih dotaknemo metalnu kvaku

Maxwellove jednadžbe

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

1 Promjena baze vektora

gdje je Q naboj što ga primi kondenzator, C kapacitet kondenzatora.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Impuls i količina gibanja

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

#6 Istosmjerne struje

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Prostorni spojeni sistemi

1.4 Tangenta i normala

Transcript:

ELEKTROSTATIKA 1

SADRŽAJ 1. Električni naboj 2. Coulombov zakon 3. Električno polje 4. Gaussov zakon 5. Potencijal elektrostatičkog polja

1. Električki naboj Eksperiment Stakleni štap i svilena krpa nakon trljanja se privlače dva štapa se odbijaju dvije krpe se odbijaju Uzrok: elektricitet štap i krpa su električki nabijeni Električki naboj je svojstvo subatomskih čestica protoni (pozitivno nabijene čestice) elektroni (negativno nabijene čestice) neutroni (električki neutralne čestice)

Električki naboj tijela pozitivno nabijeno (manjak elektrona) negativno nabijeno (višak elektrona) Električki naboj električki neutralno (jednaka količina pozitivnog i negativnog naboja) ioni (pozitivno ili negativno nabijene čestice, atomi ili molekule) Naboj je mjerljiva fizikalna veličina (elektrometrom) Oznaka za naboj Q Jedinica za naboj As=C Naboj je kvantiziran ampersekunda = Coulomb (kulon) Naboj je višekratnik elementarnog naboja e (q 0 ) elementarni naboj e=1,6 10-19 C naboj protona +e naboj elektrona e

Električki naboj Pokretni nosioci naboja elektroni i ioni Plinovi ioni i elektroni Tekućine ioni Krutine elektroni U kristalnoj rešetci metala Slobodni elektroni = pokretni nosioci naboja Prema količini pokretnih nosioca naboja tvari dijelimo: Vodiči (više od 10 22 /cm 3 ) Poluvodiči (10 11-10 15 /cm 3 ) Izolatori (nevodiči) nemaju pokretnih nosioca naboja

Nastajanje električkog naboja u prirodi (zemlja) Prirodna radioaktivnost (radij, torij, aktinij) Rasprskavanjem slatke vode (vodopad, vodoskok) kapljice pozitivne, aerosol negativan Olujni vjetar na moru slane kapljice negativno nabijene Sunčevo zračenje i svemirsko zračenje ionosferski slojevi (85 km 600 km)» područja sa povećanom koncentracijom iona (10 4-10 6 elektrona/cm 3 ) Meterološki uvjeti promjena meteroloških parametara Električki naboj

Električki nabijena tijela međusobno se privlače ili odbijaju između njih (naboja) javlja se ELEKTRIČKA SILA raznoimeni naboji se privlače, a istoimeni odbijaju 2. Coulombov zakon Charles Augustin de Coulomb (1875 g.) istražio pojavu djelovanja sile među nabojima pokuse provodio torzijskom vagom (moguće mjeriti vrlo male sile)

Coulombova sila (Coulombov zakon) Coulombov zakon ELEKTROSTATIČKA SILA IZMEĐU DVA TIJELA RAZMJERNA JE UMNOŠKU NJIHOVIH NABOJA, A OBRNUTO RAZMJERNA KVADRATU UDALJENOSTI IZMEĐU NABOJA -gdje je k konstanta proporcionalnosti i ovisi o mediju - za zrak (izmjereno) k 0 9 10 9 Vm/As - ε 0 dielektrična konstanta vakuma

Coulombova sila u različitim medijima konstanta proporcionalnosti se razlikuje Coulombov zakon 1 Q1Q F = 2 4πε r ε = ε ε 0 r 2 ε - dielektrična konstanta medija u kojem se nalaze naboji. ε r - relativna dielektrična konstanta, ovisi o mediju (za vakum ε r =1) Korištena aproksimacija za točkasti naboj: Geometrijske dimenzije naboja zanemarive. Olakšana analiza Zanemarivost se odnosi na udaljenost najbližih naboja. Uzima se da je geometrijska dimenzija naboja do 0.1 % udaljenosti.

Coulombov zakon vektorski oblik istoimeni naboji Coulombov zakon 0 -jedinični vektor smjera 12 r0 r0 12 = 21

Coulombov zakon vektorski oblik raznoimeni naboji Coulombov zakon

Coulombov zakon Elektrostatička sila u sustavu točkastih naboja Ukupna sila na neki naboj Q 0 jednaka je vektorskoj sumi pojedinih sila kojima ostali naboji djeluju na naboj Q 0 superpozicija sila

ELEKTRIČNO POLJE 3. Električno polje Električno polje je posebno fizikalno stanje prostora u kojem naboj osjeća djelovanje sile i vektorska je veličina Električni naboj u svojem okolišu stvara električno polje (posebno fizikalno stanje prostora) unos probnog naboja u taj prostor djeluje mehanička sila na probni naboj električno polje u okolini naboja postoji i bez probnog naboja i neovisno je o veličini probnog naboja

Električno polje Jakost električnog polja fizikalna veličina kojom se opisuje električno polje definira se kao omjer sile na probni naboj i iznosa probnog naboja smjer vektora električnog polja je smjer sile koja djeluje na probni naboj E r - probni naboj dovoljno malen da ne remeti polje i uzima se da je pozitivan Mjerna jedinica: [E]=N/As=VAs/m/As=V/m

Električno polje Električno polje točkastog naboja točkasti naboj naboj zanemarivo malih dimenzia jakost el. polja toč. nab. razmjerna je naboju koji ga izaziva jakost el. polja toč. naboja obrnuto je razmjerna kvadratu udaljenosti jakost polja jednaka je u svim točkama koje su jednako udaljene od naboja (polje je radijalno)

Silnice električnog polja vizualizacija električnog polja silnice: zamišljene usmjerene linije čiji smjer opisuje smjer električnog polja silnice izlaze iz pozitivnih naboja; silnice ulaze u negativne naboje silnice se ne mogu sjeći električno polje tangencijalno je usmjereno na točkama silnice gustoća silnica odgovara jakosti el. polja Silnice pozitivnog i negativnog točkastog naboja Električno polje

Električno polje Električno polje sustava točkastih naboja Ukupna jakost električnog polja u nekoj točci jednaka je vektorskom zbroju svih pojedinih električnih polja u toj točci (zakon superpozicije)

Električno polje Električno polje pozitivnog i negativnog naboja Moguća putanja probnog naboja od pozitivnog do negativnog naboja (po silnici)

Električno polje Raspodjela naboja u prostoru prostorna ρ=q/v (C/m 3 ) površinska σ=q/s (C/m 2 ) linijska λ=q/l (C/m) Električno polje u slučajevima raspodijeljenog naboja računa se kao doprinos svakog infinitezimalno malog dijela raspodijeljenog naboja infinitezimali račun!!!

Električno polje GAUSSOV ZAKON Ukupni tok Φ E vektora električnog polja E kroz bilo koju zatvorenu plohu površine S jednak je ukupnom električnom naboju Q obuhvaćenom tom plohom Gaussov zakon u integralnom obliku

Tok vektora električnog polja povezan je sa brojem silnica koje prolaze kroz površinu što prolazi veći broj silnica kroz plohu veći je tok r r Φ E = E S = ES cosα Φ E α - kut između vektora Električno polje

Električno polje Korištenjem Gaussovog zakona može se izračunati električno polje za razne geometrijske slučajeve raspodijeljenog naboja potrebno poznavanje infinitezimalnog računa (integralni račun)

Električno polje Električno polje dugog ravnog vodiča -električno polje je radijalno

Električno polje Električno polje ravnine - silnice električnog polja su paralelni pravci

Električno polje Električno polje dvije ravnine nabijene raznoimenim nabojima - zbrajanje električnog polja - poništavanje električnog polja E = σ ε 0 - polje postoji samo unutar ploča

Električno polje Električno polje šuplje nabijene kugle -polje unutar kugle je nula -polje je maksimalno na površini kugle -polje izvan kugle kao i kod točkastog naboja -PUNA METALNA KUGLA IMA ISTI OBLIK ELEKTRIČNOG POLJA za r > a

Električno polje kugle sa homogenom raspodjelom naboja naboj je raspodijeljen po cijelom volumenu kugle Električno polje

Električno polje kugle sa homogenom raspodjelom naboja Električno polje -polje unutar kugle linearno raste sa udaljenošću od središta -polje je maksimalno na površini kugle -polje izvan kugle kao i kod točkastog naboja