Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

Σχετικά έγγραφα
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: ( ) ( z)

Stabilnost i kauzalnost sistema

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Kaskadna kompenzacija SAU

Obrada signala

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Elementi spektralne teorije matrica

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

( t) u( t) ( t) STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Termovizijski sistemi MS1TS

( , 2. kolokvij)

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

IZVODI ZADACI (I deo)

PREDMET: Upravljanje sistemima. Frekvencijske karakteristike

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

5. Karakteristične funkcije

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

numeričkih deskriptivnih mera.

Napisat demo program koji generira funkciju prijenosa G(s)=(2s+4)/(s2+4s+3) s=tf('s'); Br=2*s+4;Naz=s^2+4*s+3; G=Br/Naz

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Karakterizacija kontinualnih sistema u prelaznom režimu

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Stabilnost linearnih sistema automatskog upravljanja

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Trigonometrijske nejednačine

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

18. listopada listopada / 13

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Digitalna obradba signala DOS

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

5 Ispitivanje funkcija

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Operacije s matricama

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

OSNOVI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA PROCESIMA. Vežba br. 6: Dinamika sistema u frekventnom domenu u MATLABu

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Odvod. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 5. december Gregor Dolinar Matematika 1

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

Zadaci iz trigonometrije za seminar

f n z n, (2) F (z) = pri čemu se pretpostavlja da red u (2) konvergira bar za jednu konačnu vrednost kompleksne promenljive Z(f n ) = F (z).

Ψηφιακή Επεξεργασία Σημάτων

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Telekomunikacije. Filip Brqi - 2/ februar 2003.

1 Pojam funkcije. f(x)

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

10. STABILNOST KOSINA

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

Elektromotorni pogon je jedan DINAMIČKI SISTEM, koji se može podeliti na više DINAMIČKIH PODSISTEMA između kojih postoji INTERAKCIJA.

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

radni nerecenzirani materijal za predavanja

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Digitalni sistemi automatskog upravljanja

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Algoritmi zadaci za kontrolni

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Transcript:

OT3OS1 7.11.217.

Definicije

Funkcija prenosa Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k Y z X z k Z y n Z h n Z x n Y z H z X z H z H z n h n z n

Funkcija prenosa Veliku grupu sistema čine sistemi koji se mogu predstaviti diferencnim jednačinama sa konstantnim koeficijentima. Ovi sistemi mogu biti sistemi sa beskonačnim impulsnim odzivom (IIR) ili sistemi sa konačnim impulsnim odzivom (FIR). (beskonačno/konačno se odnosi na dužinu impulsnog odziva).

IIR Funkcija prenosa FIR M y n b x n k a y n k N k k k1 k Diferencna jednačina M y n b x n k k k M k k k k Z y n b z Z x n b z Z y n k k1 N Z M k yn bk z Zxn k H z k bz k Y z k N X z k 1 az M k 1 k Q z P z 1 1 Funkcija prenosa H z M bk z k k M NM k z H z z bz k Mk N N N k ak z k 1 H z 1 M Mk M bk z k z

Nule i polovi funkcije prenosa IIR FIR H z H M k 1 N k 1 1 q 1 p k k z z k k H z N M M k 1 N z pk k 1 z q k H M 1 z H 1 qk z H z qk M k 1 z 1 M k 1 1.8.6.4 1.5 Trivijalni polovi Imaginary Part.2 -.2 Imaginary Part 32 -.4 -.5 -.6 -.8-1 -1-1 -.5.5 1 Real Part -1 -.5.5 1 1.5 2 Real Part

Stabilnost i kauzalnost sistema Da bi sistem bio stabilan oblast konvergencije mora obuhvatati jedinični krug Da bi sistem bio kauzalan oblast konvergencije mora se nalaziti izvan kruga koji prolazi kroz pol najudaljeniji od koordinantnog početka Za kauzalni linerani vremenski invarijantni sistem navedena dva uslova će biti zadovoljena ako i samo ako svi polovi funkcije prenosa leže unutar jediničnog kruga kompleksne z ravni

Frekvencijski odziv j H e n h n e jn Furijeova transformacija impulsnog odziva j j H e H z ze Veza sa z transformacijom j j j R I H e H e jh e Kompleksna funkcija!!!

Frekvencijski odziv j j exp arg j H e H e j H e j j M e H e M 2 2 j j j H e H R e H I e Amplitudska karakteristika j arg H e tan 1 H H I R e e j j Fazna karakteristika

Pojačanje, slabljenje... 2 log M db g Pojačanje 2 log M db a Slabljenje d d Grupno kašnjenje

Uticaj rasporeda nula i polova na karakteristike sistema

Frekvencijski odziv j j N M He H e M k 1 N k 1 e e j j q p k k Im P k z ravan e j j e qk Qke j e pk Pke M H j j M k 1 N qk pk k 1 Q P k k -1-1 p k pk Q k qk q k 1 Re

Uticaj položaja nula i polova Nula ili pol će imati najveći uticaj na frekvencije koje odgovaraju delu jediničnog kruga koji je najbliži nuli ili polu. Sa približavanjem nule ili pola jediničnom krugu uticaj na karakteristiku raste. Za pol čiji je modul p k približno 1, amplitudska karakteristika ima lokalni maksimum Za nulu čiji je modul q k približno 1, amplitudska karakteristika ima lokalni minimum.

Uticaj položaja nula i polova Za nulu na jediničnom krugu = k amplitudska karakteristika ima nulu, a faza ima skok od radijana. Ako neki od polova funkcije prenosa leži na jediničnom krugu za = k amplitudska karakteristika ima beskonačnu vrednost. Polovi ili nule koji se nalaze u koordinatnom početku ne utiču na amplitudsku karakteristiku, već samo na faznu. Zbog toga se ove nule i polovi smatraju trivijalnim.

Frekvencijski odziv - primer

Frekvencijski odziv - primer

Frekvencijski odziv - primer

Frekvencijski odziv - primer

Frekvencijski odziv - primer

Nulta fazna k-ka Idealni filtar Linearna fazna k-ka H F e j 1, c,, c c 1 jn h F n e d 2 c sin n c n H LF e j e jn, d,, sin d c nn nn d n n c 1 j hlf n e d 2 c c c d

Idealni diferencijator n j H e j, h dif dif cos n n

Idealni Hilbertov transformator H H e j j,, j, 2 n sin 2 2 hh n, n, n, n

Realno ostvarive karakteristike diskretnih LTI sistema

Realno ostvarive karakteristike diskretnih LTI sistema Nepropusni opseg Im z ja e z e j p z ravan H NF (e jω ) -1 1 Re Propusni opseg 1δ p 1-1 δ a ω p ω a π ω

Funkcija prenosa linearne faze Nulta fazna k-ka, ostvariv sistem (ostvariv, konačna dužina Im. od.) j nm M H e h n e h n h n M j jn jn n1 M jn H e h h e e j 2 cos A H e h h n ω n1 M A ω Realna amplitudska funkcija

LF Funkcija prenosa linearne faze h h n M LF H e H e e j j j M 1 H.5.1.2.3.4.5.6.7.8.9 1-5 -1-15.1.2.3.4.5.6.7.8.9 1 3 2 1.1.2.3.4.5.6.7.8.9 1 /

LF Funkcija prenosa linearne faze h h n M LF H e H e e j j j M 1.5 1 Imaginary Part.5 -.5 4-1 -1.5-2 -1.5-1 -.5.5 1 1.5 2 Real Part

Filtar svepropusnik, all-pass

Filtar minimalne faze Stabilan filtar: svi polovi unutar jediničnog kruga Položaj nula ne utiče na stabilnost Sistem kod koga su sve nule unutar jediničnog kruga naziva se sitem minimalne faze

Zadatak 1 a) Za filtar za usrednjavanje (moving average) dužine 5 nacrtati impulsni odziv i karakteristiku slabljenja filtra. b) Odrediti ukupan ekvivalentni impulsni odziv i karakteristiku slabljenja za kaskadnu vezu dva identična filtra data pod a).

Zadatak 1 rešenje 1 h=[1 1 1 1 1]/5; figure,stem([:4],h),xlabel('n'),ylabel('h(n)'); [H,w]=freqz(h,1,1); figure,plot(w/pi,-2*log1(abs(h))), xlabel('\omega/\pi'),ylabel('slabljenje [db]'); figure,zplane(h); angle(roots(h))/pi H_na_2=H.*H; figure,plot(w/pi,-2*log1(abs([h H_na_2]))); xlabel('\omega/\pi ); ylabel('slabljenje [db]'),legend(' H ',' H ^2'); hkv=conv(h,h) figure,stem([:8],hkv),xlabel('n'),ylabel('hkv(n)'); [Hkv,w]=freqz(hkv,1,1); figure,plot(w/pi,-2*log1(abs([hkv H_na_2]))); xlabel('\omega/\pi'); ylabel('slabljenje [db]'),legend(' Hkv ',' H ^2'); figure,zplane(hkv); angle(roots(hkv))/pi

Zadatak 1 rešenje 2 h=[1 1 1 1 1]/5; figure,stem([:4],h),xlabel('n'),ylabel('h(n)');.2.18.16.14.12 h(n).1.8.6.4.2.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5 4 n

Zadatak 1 rešenje 3 [H,w]=freqz(h,1,1); figure,plot(w/pi,-2*log1(abs(h))), xlabel('\omega/\pi'),ylabel('slabljenje [db]'); 35 3 25 Slabljenje [db] 2 15 1 5.1.2.3.4.5.6.7.8.9 1 /

Zadatak 1 rešenje 4 1 ans = Imaginary Part.8.6.4.2 -.2 4.4 -.4.8 -.8 -.8 -.4 35 -.6 3 -.8-1 25-1 -.5.5 1 Real Part figure,zplane(h); angle(roots(h))/pi Slabljenje [db] 2 15 1 5.1.2.3.4.5.6.7.8.9 1 /

Zadatak 1 rešenje 5 H_na_2=H.*H; figure,plot(w/pi,-2*log1(abs([h H_na_2]))); xlabel('\omega/\pi'); ylabel('slabljenje [db]'),legend(' H ',' H ^2'); 7 6 H H 2 3 2.5 H H 2 5 2 Slabljenje [db] 4 3 Slabljenje [db] 1.5 2 1 1.5.1.2.3.4.5.6.7.8.9 1 /.2.4.6.8.1.12.14.16.18.2 /

Zadatak 1 rešenje 6 hkv=conv(h,h) figure,stem([:8],hkv),xlabel('n'),ylabel('hkv(n)');.25.2 h kv h h hkv(n).1.15 hkv =.5 1 2 3 4 5 6 7 8 n.4.8.12.16.2.16.12.8.4

Zadatak 1 rešenje 7 [Hkv,w]=freqz(hkv,1,1); figure,plot(w/pi,-2*log1(abs([hkv H_na_2]))); xlabel('\omega/\pi'); ylabel('slabljenje [db]'),legend(' Hkv ',' H ^2'); 7 6 Hkv H 2 5 Slabljenje [db] 4 3 2 H kv H 2 1.1.2.3.4.5.6.7.8.9 1 /

Zadatak 1 rešenje 8 figure,zplane(hkv); angle(roots(hkv))/pi ans =.8 1 2.4 Imaginary Part.6.4.2 -.2 -.4 2 8 -.4.4 -.4.8 -.6 -.8-1 2 2 -.8.8-1 -.5.5 1 Real Part -.8