PRIMENA INTEGRALA

Σχετικά έγγραφα
VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

Budući da je u jednakokračnom pravokutnom trokutu visina osnovice jednaka polovini osnovice, vrijedi: a 2

Odredjeni integral je granicna vrijednost sume beskonacnog broja clanova a svaki clan tezi k nuli i oznacava se sa : f x dx f x f x f x f x b a f

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

ZI. NEODREðENI INTEGRALI

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

2.6 Nepravi integrali

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

( ) p a. poklopac. Rješenje:

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

MATEMATIKA 2. seminari. studij: Prehrambena tehnologija i Biotehnologija

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a


Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

Tehničko rešenje: Industrijski prototip - moduo sa 20 paralelnih dvobitnih FADC na jednoj štampanoj ploči

REDUKCIJA SISTEMA NA TAČKU KOORDINATNOG POČETKA Glavni vektor Glavni moment. = xi. F r. r = j. M i. M r

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Mašinski fakultet, Beograd - Mehanika 3 Predavanje 5 1

IZVODI ZADACI (I deo)

7 Odreženi integrali. Neka je funkcija f(x) definisana na intervalu [a, b]. Ako ovaj interval podelimo

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

1 Ekstremi funkcija više varijabli

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Διαφορικά Αόριστα Ολοκληρώµατα Κανόνες Ολοκλήρωσης. Γιάννης Σαριδάκης Σχολή Μ.Π.Δ., Πολυτεχνείο Κρήτης

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Relativno mirovanje tečnosti. Translatorno kretanje suda sa tečnošću

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA 2

ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA. školska 2013./2014. godina TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

!"#$ % &# &%#'()(! $ * +

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Priprema za ispit znanja trigonometrija pravokutnog trokuta

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

2.7 Primjene odredenih integrala

GEOMETRIJSKA VEROVATNOĆA. U slučaju kada se ishod nekog opita definiše slučajnim položajem tačke u nekoj oblasti, pri čemu je proizvoljni položaj

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

Primer 3.1 Ugaona brzina i ugaono ubrzanje prenosnog elementa:

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Sistem sučeljnih sila

( ) 2. 3 upisana je kocka. Nađite brid kocke.

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

IUPAC nomenklatura cikloalkana Imenuju se tako što se na ime alkana doda prefiks ciklo. Cikloalkil-grupe:

ΜΑΣ002: Μαθηματικά ΙΙ ΑΣΚΗΣΕΙΣ (για εξάσκηση)

Metode rješavanja izmjeničnih krugova

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

ON THE KIENZLER-DUAN FORMULA FOR THE HOOP STRESS AROUND A CIRCULAR VOID

Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci

d 2 y dt 2 xdy dt + d2 x

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

SATCITANANDA. F = e E sila na naboj. = ΔW e. Rudolf Kladnik: Fizika za srednješolce 3. Svet elektronov in atomov

I S L A M I N O M I C J U R N A L J u r n a l E k o n o m i d a n P e r b a n k a n S y a r i a h

( , 2. kolokvij)

KONSTRUKTIVNI ZADACI (TROUGAO) Rešavanje konstruktivnih zadataka je jedna od najtežih oblasti koja vas čeka ove godine.

Dinamika krutog tijela. 14. dio

L A TEX 2ε. mathematica 5.2

Εφαρμοσμένα Μαθηματικά ΙΙ 5ο Σετ Ασκήσεων (Λύσεις) Διανυσματικά Πεδία Επικαμπύλια Ολοκληρώματα Επιμέλεια: Ι. Λυχναρόπουλος

ot ll1) r/l1i~u (X) f (Gf) Fev) f:-;~ (v:v) 1 lý) æ (v / find bt(xi (t-i; i/r-(~ v) ta.jpj -- (J ~ Cf, = 0 1l 3 ( J) : o-'t5 : - q 1- eft-1

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Διευθύνοντα Μέλη του mathematica.gr

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

b proj a b είναι κάθετο στο

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

d dx x 2 = 2x d dx x 3 = 3x 2 d dx x n = nx n 1

LAPLASOVA TRANSFORMACIJA

Transcript:

www.mtmtinj.com PRIMENA INTEGRALA P ngo što knmo s izčunvnjm povšin, dužin luk, zpmin ili povšin otcion povši momo odditi: - pomoću p tčk ispitmo tok i nctmo kivu kivko j to nophodno - gnic intgl nđmo ko šnj sistm jdnčin od dtih kivihnjihov psk - ponđmo odgovjuću fomulu - intgl j u njvćm oju slučj olj šiti z gnic,ko nodđni, j u slučju smn momo mnjti gnic.... Izčunti povšinu figu ogničn lukom kiv i pvom. Ršnj: Dt kiv j pol, ispitivnj tok i kko s ct njn gfik j dtljno ojšnjn u dlu kvdtn funkcij, li kko nm n t ispitivnj clog tok, vć smo nkoliko tčk, nći ćmo: i Gfik funkcij sč osu u tčkm gd j, to jst z i ii Nđmo pvi izvod: ` -, ` z to jst. Ovu vdnost zmnimo u počtnu funkciju: -, p j tčk, mksimum. iii Sd vć možmo skiciti gfik - - - 5 Mi tmo nći povšinu osnčnog dl, p j jsno d gnic intgl idu od do, pošto j do povšin koji tžimo iznd os, u intglu n momo uzimti psolutnu vdnost. Dkl: P d [ 8 ]

www.mtmtinj.com Tžn povšin j dkl P. Izčunti povšinu figu koj j ogničn linijm: i Ršnj: Tčk psk ov dv kiv,koj ćmo doiti švnjm sistm jdnčin, ć nm dti gnic intgl: 9 ± Dkl intgl id od do Dlj ispitmo nkoliko tčk d i skicili gfik: Očigldno ni jdn pol nm psk s osom, nđimo im tmn kstmn vdnosti ` `, j minimum, j minimum

www.mtmtinj.com -osu sč u -osu sč u Nctjmo sd sliku: 9 - Tžn povšin j ovo osnčno izmđu pol, i nju ćmo nći kd od povšin ispod gonj kiv oduzmmo povšinu ispod donj kiv, odnosno u intglu oduzmmo donju od gonj pol Vžno: Pošto j gfik simtičn u odnosu n osu, odnosno pn su o funkcij, lkš nm j d izčunmo povšinu od do p d to pomnožimo s. P [ ] d odnosno,pmtnij j: P [ ] d 9 d 9 8 6 Tžn povšin j dkl P 6. Odditi povšinu lik ogničnog lukom kiv 6 i osom O. Ršnj: U ovom zdtku nm j pmtnij d izzimo, d tžnu povšinu izčunmo po 6

www.mtmtinj.com ± 5 6 6 Nđmo, p j -, ` - ` z - p j Tčk 6, j mksimum kd zmišljmo po to jst 6 6 6-6 Rdićmo intgl po, gd nm gnic očigldno idu od - do. P 6 d 6 5 6 Tžn povšin j 5 6. Izčunti povšinu figu koj j ogničn linijm, - i Ršnj: Ovd s di o gficim lmntnih funkcij. Ako nist upoznti s njim, npvit tlicu vdnosti, u kojoj ćt iti vdnosti z i izčunvti.

www.mtmtinj.com 5 7 S slik j očigldno d osnčn povšin id po od do, d j donj kiv - gonj kiv P d Tžn povšin j 5. Odditi zpminu tl koj nstj otcijom oko os O dl povši ogničnog lukom kiv i osom O. Ršnj: Ispitjmo njp p tčk z polu i nctjmo sliku: p j ` - p j - z ond j

www.mtmtinj.com Gnic intgl su i V d V d 6 8 d 6 8 5 5 6 56 5 5 6 ο56 5 5 5 Zpminu tl j 5 5 6. Odditi zpminu tl nstlog otcijom kug oko O os > Ršnj: Iz nlitičk gomtij znmo d j jdnčin kug p q gd su p i q koodint cnt polupčnik kužnic. nm govoi d j p q, p ć slik izgldti: 6

www.mtmtinj.com 7 odvd momo izziti ± ± Ovd smo doili dv dl kužnic: gonji i donji Rotcij ovog kug ć nm dti tlo koj j pozntij ko TORUS, ili po nški gum Zpminu tl ćmo doiti kd od zpmin tl koj nstj otcijom gonjg dl kužnicpun gum oduzmmo zpminu tl koj nstj otcijom donjg dl kužnicko fln,popunjn V d Ndjimo njp vdnost izz

www.mtmtinj.com - - - Jsno j d gnic intgl idu od do Ršimo njp nodđni intgl: d sin t sin t costdt d costdt sin t costdt sin t costdt pošto j sin t cos t cost costdt cos tdt cos t j konstnt p ć ići ispd intgl upotićmo i fomulu: cos t, p ć i ko konstnt ispd intgl. Dkl: cos t dt t sin t Št s dšv s gnicm ovog intgl? Smn j il : sin t d costdt, z - j - sin t, to jst sint - p j t z j sin t, to jst sint p j t 8

www.mtmtinj.com Nov gnic su dkl i Vtimo s u intgl: V d t sin t [ sin sin ] Dkl, posl mnogo npo, končno šnj j V 7. Izčunti dužinu luk kiv ln od tčk do tčk 8 Ršnj: Ovd nm slik nij nophodn! Fomul z izčunvnj dužin luk kiv j L f ` d, ko dimo po ln ` p j 8 8 8 8 f ` d d d d d uzimmo smnu 9

www.mtmtinj.com t d tdt d tdt tdt d D vidimo št j s gnicm? t 8 t t tdt t dt Iz smn j t p j sd nš intgl t t dt ovd ćmo ko tik, go oduzti i dodti t dt t dt t t t ln ln - ln t ln končno šnj j L ln 8. Izčunti povšinu povši koj nstj otcijom luk pol oko os O n sgmntu [,] Ršnj:

www.mtmtinj.com - - Fomul z izčunvnj povšin otcion povši j : S f f ` d, po [, ] Ovd su gnic očigldno i. p j odvd odnosno ` p j ` S f f ` d d d id ispd intgl kon sktimo d uzimmo smnu t t dt 8 56 8 56 Tžn povšin otcion povši j dkl : S t udimo noddjni intgl d n mnjmo gnic d tdt

www.mtmtinj.com 9. Cikloid C j dfinisn pmtskim jdnčinm: Izčunti: t sin t i cost povšinu ogničnu jdnim lukom cikloid i osom O dužinu jdnog luk cikloid c zpminu tl nstlog otcijom jdnog luk cikloid oko O os Ršnj: Kko nstj i kko izgld t cikloid? Posmtjmo kužnicu koj s z kliznj okć po pvoj osi. Fiksijmo jdnu tčku n kužnici. Kiv koju opisuj t tčk zovmo cikloid. Posmtjmo ovj pvi luk cikloid koji j u intvlu [, ] Ako i koistili onu univzlnu fomulu z P, ilo i P d Ovj intgl i išo od do, pošto j cost, ić : Znči intgl id od do po t. Kko j t sin t to j d cost dt cost t cost t

P www.mtmtinj.com d cost cost dt cost dt Ršimo njp tžni intgl: cost dt cost cos t dt dt costdt cos t dt Vtimo s u fomulu: t sin t t sin t t sin t t sin t t sin t sin t P cost dt t sin t sin t Smo ml npomn d su sinusi od i 6 stpni jdnki. Dkl, P D izčunmo dužinu jdnog luk cikloid: Z luk immo gotovu fomulu: L ` t ` β α t dt Gnic intgl su i. Sdimo i ovu potkonu vličinu p ćmo ond švti intgl. t sin t p j ` cost cost p j ` sin t j j od jdinic izvod ` ` [ cost] [ sin t] cost cos t sin cost cos t sin t t

Vtimo s u intgl: www.mtmtinj.com cost cost sin t sin t β ` t ` α t t t t t dt sin dt dt sin sin dt cos 8 Dužinu jdnog luk cikloid j L 8 c Izčunjmo i zpminu V d [ cost] cost dt cost dt konstnt id ispd intgl cost dt iskoistimo fomulu - cost cos t cos t dt Svki od ovih intgl ćmo švti posno, pv dv nisu polm j su tlični, šimo zto ov postl dv. cos t cos t dt cos t dt t sin t t sin t

www.mtmtinj.com sin t z cos tdt cost cos tdt cost sin t costdt cost sin tdt sin t z dz costdt dz z sin t sin t sin t Vtimo s u izčunvnj zpmin: V [ t sin t Dkl V 5 sin t t sin t - sin t ] kd sdimo 5 5