Aksiomatsko zasnivanje euklidske geometrije

Σχετικά έγγραφα
EUKLIDSKA GEOMETRIJA

1. APSOLUTNA GEOMETRIJA

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Elementarni zadaci iz Euklidske geometrije II

O trouglu. mr Radmila Krstić, asistent Prirodno-matematički fakultet, Niš

Konstruktivni zadaci. Uvod

Pismeni ispit iz predmeta Euklidska geometrija 1

Zbirka zadataka iz geometrije. Elektronsko izdanje

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Ako dva trougla imaju dvije stranice proporcionalne i podudaran ugao izme du njih tada su ta dva trougla slična.

Aksiome podudarnosti

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Zadaci iz Nacrtne geometrije (drugi semestar)

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci iz Geometrije 4

Ako prava q prolazi kroz koordinatni početak i gradi ugao φ [0, π) sa x osom tada je refleksija S φ u odnosu na tu pravu:

Sli cnost trouglova i Talesova teorema

Elementarni zadaci iz predmeta Euklidska geometrija 1

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Geometrija II. Elvis Baraković siječnja Tuzla;

Geometrijska mesta tačaka i primena na konstrukcije

LEKCIJE IZ ELEMENTARNE GEOMETRIJE

Geometrija (I smer) deo 2: Afine transformacije

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori

9 Elementarni zadaci: Prizma i kvadar

Sadržaj sveske sa vježbi iz predmeta Euklidska geometrija 1 (akademska 2011/2012.)

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Univerzitet u Beogradu, Matematički fakultet. Predmet:Metodika nastave i računarstva Tema:Sličnost

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Glava 1. Vektori. Definicija 1.1. Dva vektora su jednaka ako su im jednaki pravac, smer i intenzitet.

Zadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana.

Euklidska geometrija II (1. dio)

VEKTORI. Nenad O. Vesi 1. = α, ako je

Racionalni algebarski izrazi

Analitička geometrija

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Kružni snopovi i transformacije u euklidskom modelu inverzivnog prostora

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

PROJEKTIVNA GEOMETRIJA ANALITIČKI PRISTUP

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Potencija taqke. Duxan uki

IZVODI ZADACI (I deo)

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Operacije s matricama

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija

TAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b)

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

18. listopada listopada / 13

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Analitička geometrija - vežbe

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

1.1 Tangentna ravan i normala površi

Matematiqka gimnazija u Beogradu Vektori. Milivoje Luki

Poenkareov model u hiperboličkoj geometriji

1.4 Tangenta i normala

5 Ispitivanje funkcija

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

Vektori. Ukoliko biste kasnije te godine poželeli da odete iz Beograda na Zlatar, vaš put bi obrazovao vektor b: #slika:

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

12 Elementarni zadaci: Računanje površine tijela u ravni i trigonometrija

Univerzitet u Nišu Prirodno matematički fakultet Departman za matematiku

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. f(x + 1) x f(x) + 1.

OTPORNOST MATERIJALA

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Tehnologija bušenja II

Zbirka rešenih zadataka iz Matematike I

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Računarska grafika. Transformacije u 3D i projekcije

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Elementi spektralne teorije matrica

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Teorijske osnove informatike 1

Paskalova teorema, pol i polara verzija 2.0:

Matematiqka gimnazija u Beogradu Dodatna nastava iz matematike Inverzija. Milivoje Luki

Matematika 1 { fiziqka hemija

Primene kompleksnih brojeva u geometriji

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Računarska grafika. Rasterizacija linije

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. imaju istu vrednost.

2.7. DEVET RJEŠENJA JEDNOG ZADATKA IZ GEOMETRIJE *)

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Viša Geometrija 1. Vedad Pašić. Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Tuzli

5. Karakteristične funkcije

Transcript:

Aksiomatsko zasnivanje euklidske geometrije 1. Postoji jedna i samo jedna prava koja sadrži dve razne tačke A i B. 2. Postoji jedna i samo jedna ravan koja sadrži tri nekolinearne tačke A, B, C. 3. Ako dve razne ravni π 1 i π 2 poseduju najmanje jednu zajedničku tačku, one se seku po jednoj pravoj. 4. Ako su A, B, C, D četiri nekomplanarne tačke, dokazati da su svake tri od tih tačaka nekolinearne. 5. Dokazati da u prostoru E 3 postoje mimoilazne (nekomplanarne) prave. 6. Ako su A i B dve razne tačke, tada na pravoj AB postoji tačka C takva da je A C B. 7. Ako je A, B par neistovetnih tačaka i A kraj neke poluprave p, tada na polupravoj p postoji jedinstvena tačka B takva da je (A, B) = (A, B ). 8. Dokazati da unutrašnje tačke P, Q, R, stranica BC, CA, AB trougla ABC ne pripadaju jednoj pravoj. 9. Relacija paralelnosti definisana na skupu pravih prostora E n (n = 2, 3) je relacija ekvivalencije. 10. Ako u prostoru E 3 prava p ne pripada ravni π i ako u ravni π postoji prava q takva da je p q, tada je p π. 11. Relacija paralelnosti definisana na skupu ravni prostora E 3 je relacija ekvivalencije. 12. Ako su a i b prave po kojima neka ravan σ seče dve medu sobom paralelne ravni α i β prostora E 3, dokazati da je a b. 13. Ako u prostoru E 3 neka prava s prodire jednu od dveju medu sobom paralelnih ravni α i β, dokazati da prava s prodire i drugu od tih dveju ravni. 14. Ako su a i b dve paralelne prave prostora E 3 i π ravan tog prostora paralelna sa pravom a, dokazati da je π b. 15. Dokazati da u prostoru E 3 postoji jedinstvena ravan α koja sadrži datu tačku A i paralelna je s datom ravni π. Podudarnost 1. Ako su B 1 i C 1 središta stranica CA i AB trougla ABC, dokazati da je AB = AC BB 1 = CC 1. 2. Ako su B 1 i C 1 središta stranica CA i AB trougla ABC u ravni E 2, dokazati da je BC C 1 B 1 i BC = 2C 1 B 1. 3. Ako su M i N središta bočnih stranica AD i BC trapeza ABCD, dokazati da je AB +CD = 2MN. 4. Dokazati da središta stranica bilo kojeg četvorougla predstavljaju temena nekog paralelograma ili se nalaze na jednoj pravoj. 1

5. Neka je u prostoru E 3 dat nekomplanaran četvorougao ABCD. Ako je pri tome AB = CD i BC = AD, dokazati da je prava koja sadrži središta P i Q dijagonala AC i BD zajednička normala mimoilaznih pravih AC i BD. 6. Neka je u prostoru E 3 dat nekomplanaran četvorougao ABCD. Ako su P, Q, R, S središta stranica AB, BC, CD, DA tog četvorougla, dokazati da je P R = QS AC BD. 7. Neka je u ravni E 2 dat pravougaonik ABCD kome je AB = 3BC. Ako su E i F tačke stranice AB takve da je AE = EF = F B, dokazati da je AED + AF D + ABD = 90. 8. Dokazati da medijatrise stranica trougla u ravni E 2 pripadaju konkurentnom pramenu pravih. 9. Neka je u ravni E 2 dat tetivan šestougao ABCDEF. Ako pri tome naspramne stranice AB i DE imaju zajedničku medijatrisu p, a naspramne stranice BC i EF imaju zajedničku medijatrisu q, dokazati da i naspramne stranice CD i AF imaju zajedničku medijatrisu r. 10. Dokazati da prave odredene visinama trougla u ravni E 2 pripadaju konkurentnom pramenu pravih. Konstruktivni zadaci 1. U ravni E 2 konstruisati ABC kome su težišne duži podudarne s trima datim dužima t a, t b, t c. 2. U ravni E 2 konstruisati ABC kome su zbir stranica AB i BC, zbir visina BB i CC i poluprečnik upisanog kruga podudarni s datim dužima s,v,ρ. 3. U ravni E 2 konstruisati ABC kome su simetrala AE ugla kod temena A i poluprečnik upisanog kruga podudarni s datim dužima l a, ρ, a razlika unutrašnjih uglova kod temena B i C podudarna datom uglu δ. 4. U ravni E 2 konstruisati ABC kome su unutrašnji uglovi kod temena B i C podudarni s datim uglovima β, γ, a poluobim trougla podudaran s datom duži p. 5. U ravni E 2 konstruisati ABC kome su poluprečnici upisanog kruga i spolja pripisanog kruga koji odgovara temenu A podudarni s datim dužima ρ, ρ a, a unutrašnji ugao kod temena A podudaran s datim uglom α. 6. U ravni E 2 konstruisati ABC kome su stranica BC, visina AD i poluprečnik upisanog kruga podudarni s datim dužima a, h a, ρ. 7. U ravni E 2 konstruisati ABC kome su zbir (razlika) stranica AB i AC, visina iz temena A i poluprečnik upisanog kruga podudarni s datim dužima s,h a, ρ. 8. U ravni E 2 dat je konveksan ugao P AQ i na njegovoj bisektrisi tačka E. Konstruisati pravu s koja sadrži tačku E seče poluprave AP i AQ u tačkama B i C takvim da duž BC bude podudarna s datom duži a. 9. Dati su u ravni E 2 ugao AOB i dve tačke M, N. Odrediti na polupravoj OA tačku X takvu da prave MX i NX seku polupravu OB u tačkama Y i Z koje zadovoljavaju relaciju XY = XZ. 2

Izometrijske transformacije ravni 1. Dve osne refleksije S p i S q euklidske ravni E 2, sa raznim osama p i q, su komutativne transformacije ako i samo ako je p q, naime biće S q S p = S p S q p q 2. Ako u izometrijskoj transformaciji I ravni E 2 pravama p 1,..., p m odgovaraju respektivno prave p 1,..., p m dokazati da je I (S pm S p1 ) I 1 = S p m S p 1. 3. Ako su a, b i c tri prave ravni E 2, dokazati da je S c S a S c = S b S c (a) = b. 4. Neka je u ravni E 2 dat ABC. Ako je tačka P podnožje upravne iz središta S upisanog kruga na stranici BC, dokazati da je R C, ACB R A, BAC R B, CBA = S P,180. 5. Kompozicija triju centralnih refleksija ravni E 2 predstavlja takode centralnu refleksiju te ravni. 6. Ako su S A i S B dve razne centralne refleksije ravni E 2 i S c osna refleksija te iste ravni, tada kompozicija S B S c S A predstavlja neku osnu refleksiju S d ako i samo ako je AB c, naime biće S B S c S A = S d AB c. 7. Neka je u ravni E 2 dat ABC. Ako su M i N središta stranica AB i AC, a p i q prave od kojih prva predstavlja medijatrisu stranice BC, a druga pravu odredenu visinom iz temena A trougla ABC, dokazati da je S N S q S M = S p. 8. Ako su S O, S P, S Q centralne refleksije ravni E 2, dokazati da je S P S O = S O S Q S O (P ) = Q. 9. Ako su S A i S B dve razne centralne refleksije ravni E 2 i S p osna refleksija te iste ravni, dokazati da je S B S p S A = S A S p S B p AB. 10. Kompozicija dveju centralnih rotacija ravni E 2 predstavlja centralnu rotaciju, translaciju ili koincidenciju. 11. Ako je T P Q translacija i R O,ω centralna rotacija ravni E 2, dokazati da svaka od kompozicija I 1 = R O,ω T P Q i I 2 = T P Q R O,ω predstavlja centralnu rotaciju ravni E 2. 12. Ako je T P Q translacija i S m osna refleksija ravni E 2 kojoj je osa upravna na pravoj P Q, dokazati da svaka od kompozicija I 1 = S m T P Q i I 2 = T P Q S m predstavlja osnu refleksiju ravni E 2. 13. Kompozicija sastavljena iz triju osnih refleksija neke ravni E 2, kojima ose ne pripadaju jednom pramenu pravih, predstavlja klizajuću refleksiju te ravni. 14. Ako su P i P dve razne tačke neke ravni E 2 i s prava te iste ravni, tada je G P P = S s S P S s (P ) = P. 15. Ako su A, B, C tri nekolinearne tačke ravni E 2 i c prava koja u tački A dodiruje krug opisan oko ABC, dokazati da je G CA G BC G AB = S c. 16. Dokazati da su dva kruga ABC i ACD ravni E 2 ortogonalna medu sobom ako i samo ako je zadovoljena relacija G DA G CD G BC G AB = S A. 3

Stereometrija 1. Ako je u prostoru E 3 prava P Q upravna na ravni π u tački Q, a prava P R upravna na pravoj s π u tački R, dokazati da je QR s. 2. Konstruisati skup svih tačaka prostora E 3 podjednako udaljenih od triju datih nekolinearnih tačaka A, B, C E 3. 3. Dokazati da se oko svakog tetraedra ABCD u prostoru E 3 može opisati sfera. 4. Ako su P i Q podnožja zajedničke normale dveju mimoilaznih pravih p i q prostora E 3, dokazati da je duž P Q kraća od svih ostalih duži koje spajaju tačke pravih p i q. 5. Dokazati da u prostoru E 3 postoji jedinstvena prava koja sadrži datu tačku O a upravna je na svakoj od dveju mimoilaznih pravih p i q. 6. Date su u prostoru E 3 četiri mimoilazne prave p, q, r, s. Konstruisati skup središta svih paralelograma P QRS kojima temena P, Q, R, S respektivno pripadaju pravama p, q, r, s. 7. U prostoru E 3 date su dve ravni α i β koje se seku po jednoj pravoj. Konstruisati skup svih tačaka tog prostora kojima je zbir ili razlika odstojanja od ravni α i β jednaka datoj duži s. Izometrijske transformacije prostora 1. Dve ravanske refleksije S α i S β euklidskog prostora E 3, sa raznim osnovama α i β, su komutativne transformacije ako i samo ako je α β, naime biće S β S α = S α S β α β. 2. Ako su S π,s µ,s ν ravanske refleksije prostora E 3, dokazati da je S π S µ S π = S ν S π (µ) = ν. 3. Dokazati da kompozicija dveju osnih rotacija euklidskog prostora E 3, kojima se ose seku u nekoj tački O, predstavlja osnu rotaciju kojoj osa sadrži tačku O. 4. Ako su p, q, r tri prave prostora E 3 upravne medu sobom u tački O, dokazati da je S r S q S p = E. 5. Dokazati da kompozicija dveju osnih refleksija S p i S q prostora E 3, kojima se ose p i q seku u nekoj tački O, predstavlja osnu rotaciju tog prostora. 6. Dokazati da kompozicija sastavljena iz tri osne refleksije S p, S q, S r prostora E 3, kojima su ose upravne na nekoj ravni π E 3 predstavlja takode osnu refleksiju kojoj je osa upravna na ravni π. 7. Odrediti zakon za transmutaciju osnorotacione refleksije R π;s,ω prostora E 3 bilo kojom izometrijskom transformacijom J tog prostora. 8. Ako je S o centralna refleksija i I bilo koja izometrijska transformacija prostora E 3, zatim O tačka takva da je I(O)=O, tada je I S o I 1 = S o. 9. Centralna refleksija S o i ravanska refleksija S π prostora E 3 su dve komutativne transformacije ako i samo ako tačka O pripada ravni π, naime biće S π S o = S o S π O π. 10. Kompozicija triju centralnih refleksija prostora E 3 predstavlja takodje centralnu refleksiju tog prostora. 4

11. Ako su S A, S B dve razne centralne refleksije i S γ ravanska refleksija prostora E 3, dokazati da kompozicija S B S γ S A predstavlja neku ravansku refleksiju S δ ako i samo ako je AB γ, naime biće S B S γ S A = S δ AB γ. 12. Ako su S α, S β ravanske refleksije i S c centralna refleksija prostora E 3, dokazati da kompozicija S β S c S α predstavlja neku centralnu refleksiju S D ako i samo ako su ravni α i β medju sobom paralelne, naime biće S β S c S α = S D α β. 13. Ako su A, B, C tri razne tačke prostora E 3, dokazati da važe sledeće relacije: (a) T T AC ; (b) T CA T BC T AB = E. BC T AB = 14. Dokazati da kompozicija parnog broja centralnih refleksija prostora E 3 predstavlja translaciju ili koincidenciju. 15. Date su u prostoru E 3 dve sfere σ 1,σ 2 i ravan π. Konstruisati ravan ψ koja je paralelna sa ravni π i koja seče sfere σ 1,σ 2 po medu sobom podudarnim krugovima k 1, k 2. 16. Ako su A, B, C tri razne tačke neke ravni π u prostoru E 3, dokazati da je G π; CA G π; BC G π; S π. 17. Ako osa s osne rotacije R s,ω i osnova π ravanske refleksije S π prostora E 3 nemaju zajedničkih tačaka, dokazati da svaka od sledećih dveju kompozicija I 1 = R s,ω S π i I 2 = S π R s,ω predstavlja klizajuću refleksiju prostora E 3. 18. Ako u prostoru E 3 duž P P nije upravna na ravni π, dokazati da svaka od kompozicija I 1 = T P P S π i I 2 = S π T P P predstavlja klizajuću refleksiju prostora E 3. 19. Dokazati da kompozicija sastavljena iz triju ravanskih refleksija kojima su osnove odredene bočnim pljosnima bilo koje trostrane prizme ABCA B C zadate u prostoru E 3 predstavlja klizajuću refleksiju tog prostora. 20. Kompozicija I sastavljena iz dveju osnih refleksija S p i S q prostora E 3, kojima su ose p i q mimoilazne, predstavlja zavojno kretanje. 21. Dokazati da zavojno kretanje Z P P,ω prostora E3 u opštem slučaju nema invarijantnih ravni. Specijalno, ako je ugao ω opružen, svaka ravan koja sadrži pravu P P je invarijantna. 22. Dokazati da kompozicija sastavljena iz triju osnih refleksija S a, S b, S c prostora E 3, kojima ose a, b, c pripadaju jednoj ravni, no ne pripadaju jednom pramenu, predstavlja zavojno poluobrtanje. 23. Ako su A, B, C tri nekolinearne tačke prostora E 3 i t tangenta u tački A na krugu k opisanom oko ABC, dokazati da je Z CA Z BC Z AB = S t. 24. Dokazati da se svako zavojno kretanje prostora E 3 može predstaviti kao kompozicija jedne osnorotacione i jedne ravanske refleksije. 25. Dokazati da se svako zavojno poluobrtanje prostora E 3 može predstaviti kao kompozicija jedne centralne i jedne ravanske refleksije. 26. Ako su OP, OQ, OR tri medju sobom ortogonalne duži prostora E 3, dokazati da kompozicija I = Z OR Z OQ Z OP predstavlja translaciju tog prostora. AB = 5

Transformacije sličnosti prostora 1. (Ojlerova prava) Dokazati da ortocentar H, težište T i središte O opisanog kruga ABC zadatog u ravni E 2 pripadaju jednoj pravoj, pri čemu je HT : T O = 2: 1. 2. (Menelaj) Neka je u ravni E n dat ABC. Dokazati da tačke P, Q, R koje se nalaze respektivno na pravama BC, CA, AB i različite su od temena ABC pripadaju jednoj pravoj ako i samo ako BP ( ) P C CQ QA AR RB = 1. 3. (Čeva) Neka je u ravni En dat ABC. Dokazati da prave odredene temenima A, B, C i tačkama P, Q, R koje se nalaze na pravama BC, CA, AB pripadaju jednom pramenu ako i samo ako je ( ) BP P C CQ QA AR RB = 1. 4. Ako je E tačka u kojoj simetrala ugla A seče stranicu BC trougla ABC koji se nalazi u ravni E 2, dokazati da središta S i S a upisanih krugova tog trougla koji dodiruju stranicu BC zadovoljavaju relaciju AS : SE = AS a : S a E = (AB + AC): BC. 5. Neka je u ravni E 2 dat paralelogram ABCD. Ako su E i F tačke u kojima krug opisan oko ABC seče prave AD i CD, dokazati da je EBC EF D. 6. Neka je u ravni E 2 dat ABC i na stranici BC tačka D. Ako su O 1 i O 2 središta krugova opisanih oko trouglova ABD i ACD, dokazati da je ABC AO 1 O 2. 7. Neka je u ravni E 2 dat ABC. Ako je t tangenta u tački A na krugu l opisanom oko ABC i D tačka prave AC takva da je BD t, dokazati da je AB 2 = AC AD 8. Neka je u ravni E 2 dat ABC kome je A prav. Ako upravna kroz proizvoljnu unutrašnju tačku P hipotenuze BC seče prave AC i AB u tačkama Q i R, a opisani krug oko ABC u tački S, dokazati da je P S 2 = P Q P R. 9. Dokazati da kod ABC u ravni E 2 simetrala spoljašnjeg ugla A i simetrale unutrašnjih uglova B i C seku prave odredene naspramnim stranicama u kolinearnim tačkama. 10. Dokazati da kod ABC u ravni E 2 tangente opisanog kruga u temenima A, B, C seku prave odredene naspramnim stranicama u kolinearnim tačkama. 11. Dokazati da su kod ABC u ravni E 2 središte visine AD, središte upisanog kruga i dodirna tačka stranice BC sa spolja upisanim krugom tri kolinearne tačke. 12. Dokazati da se kod ABC u ravni E 2 prave odredene temenima i dodirnim tačkama naspramnih stranica sa upisanim krugom seku u jednoj tački, tzv. Žergonovoj tački tog trougla. 13. Dokazati da su dva para kolinearnih tačaka A, B i C, D medu sobom harmonijski spregnuti ako i samo ako središte O duži CD zadovoljava relaciju OA OB = OC 2. 6

14. Dokazati da su dva para kolinearnih tačaka A, B i C, D medu sobom harmonijski spregnuti ako i samo ako orijentisane duži AC, AB, AD odreduju harmonijsku progresiju, naime biće H(A, B; C, D) 1 AC + 1 AD = 2 AB. 15. Neka kod ABC koji se nalazi u ravni E 2 simetrala unutrašnjeg i simetrala spoljašnjeg ugla A seku pravu BC u tačkama E i F. Ako obeležimo sa S središte upisanog kruga i sa S a, S b, S c središta spolja upisanih krugova tog trougla, dokazati da je (a) H(B, C; E, F ); (b) H(A, E; S, S a ) (c)h(a, F ; S b, S c ). 16. Date su na pravoj s tri razne tačke A, B, C. Konstruisati tačku D takvu da je H(A, B; C, D). 17. U ravni E 2 dati su ABC i tačka S. Konstruisati pravu s koja sadrži tačku S i seče prave AB, AC, BC respektivno u tačkama P, Q, R takvim da je H(P, Q; R, S). 18. Potencijalne ose triju krugova ravni E 2 pripadaju jednom pramenu pravih. 19. Neka je u ravni E 2 dat ABC. Ako je l(o, r) opisan krug, k(s, ρ) upisan krug i k(s a, ρ a ) spolja upisani krug koji dodiruje stranicu BC tog trougla, dokazati da je OS 2 = r 2 2rρ i OSa 2 = r 2 + 2rρ a. 20. Date su u ravni E 2 tri kolinearne tačke A, B, O. Koristeći potenciju tačke u odnosu na krug, odrediti na pravoj AB tačke C i D takve da je H(A, B; C, D), a tačka O središte duži CD. 21. Date su u ravni E 2 dve razne tačke A, B i duž l. Koristeći potenciju tačke u odnosu na krug, odrediti na pravoj AB tačke C i D takve da je H(A, B; C, D) i CD = l 22. Date su u ravni E 2 četiri kolinearne tačke A, B, C, D. Odrediti na njihovoj pravoj tačke E i F takve da je H(A, B; E, F ) i H(C, D; E, F ). 23. Ako se u ravni E 2 prave odredene tetivama AB i CD dvaju krugova k 1 i k 2 seku na radikalnoj osi tih krugova, dokazati da tačke A, B, C, D pripadaju jednom krugu. 24. Ako u ravni E 2 neki krug k seče dva kruga k 1 i k 2, prvi u tačkama A i B, a drugi u tačkama C i D, dokazati da se prave AB i CD seku na radikalnoj osi s krugova k 1 i k 2 ili su paralelne sa osom s. 25. Dokazati da u ravni E 2 prava odredena visinom AD trougla ABC predstavlja radikalnu osu krugova kojima su prečnici težišne linije BB i CC tog trougla. 26. Dokazati da u ravni E 2 ortocentar H predstavlja radikalno središte krugova kojima su prečnici stranice tog trougla. 27. Ako su A 1, B 1, C 1 središta stanica BC, CA, AB trougla ABC koji se nalazi u ravni E 2, dokazati da simetrala unutrašnjeg ugla A 1 trougla A 1 B 1 C 1 predstavlja radikalnu osu: a) upisanih krugova ABC koji dodiruju stranicu BC b) spolja upisanih krugova ABC koji odgovaraju temenima B i C. 28. Ako je s radikalna osa dvaju ekscentričnih krugova k 1 (O 1, r 1 ) i k 2 (O 2, r 2 ) ravni E 2, P proizvoljna tačka te iste ravni i Q podnožje upravne iz tačke P na pravoj s, dokazati da je p(p, k 1 ) p(p, k 2 ) = 2 O 1 O 2 P Q. 7

29. Dokazati da skup središta svih krugova ravni E 2 koje seče svaki od dvaju zadatih krugova k 1 i k 2 u dijametralno suprotnim tačkama predstavljaju tačke radikalne ose krugova k 1 i k 2 koje se nalaze u tim krugovima. 30. Dokazati da skup središta svih krugova u ravni E 2 koji seku svaki od dvaju datih krugova k 1 ik 2 u dijametralno suprotnim tačkama predstavlja pseudoradikalnu osu krugova k 1 i k 2, tj. pravu simetričnu s radikalnom osom tih krugova u odnosu na središte duži koja spaja njihove centre. 31. Dati su u ravni E 2 ekscentrični krugovi k 1, k 2 i tačka A. Konstruisati u toj ravni krug k koji sadrži tačku A i ortogonalan je na svakom od krugova k 1 i k 2. Inverzija u odnosu na krug 1. Ako je ψ k inverzija u odnosu na neki krug k(o, r) i A, B bilo koji par tačaka različitih od tačke O, dokazati da je r 2 ψ k (A)ψ k (B) = OA OB AB. 2. Ako su A, B, C, D četiri razne kolinearne tačke ravni E 2 i krug k kome je duž AB prečnik, dokazati da je ψ k (C) = D H(A, B; C, D). 3. Ako u inverziji ψ k : E 2 E 2 tački P / k odgovara tačka P, dokazati da je svaki krug l koji zadovoljava uslove P, P l i l E 2 ortogonalan na krugu k. 4. Neka je l opisani krug ABC koji se nalazi u ravni E 2. Ako su P i Q tačke u kojima medijatrisa m stranice BC seče prave AB i AC, dokazati da je ψ(p ) = Q. 5. Neka je O središte kruga l opisanog oko ABC koji se nalazi u ravni E 2 Ako su B i C tačke polupravih AB i AC takve da je AB AB = AC AC, dokazati da je OA B C. 6. Primenom inverzije konstruisati u ravni E 2 krug k koji sadrži dve date tačke A i B i dodiruje datu pravu p. 7. U ravni E 2 konstruisati krug k koji sadrži datu tačku A i dodiruje dva data kruga k 1 i k 2. 8. U ravni E 2 konstruisati krug k koji dodiruje tri data kruga k 1, k 2, k 3. 8