Osnovni eementi otike Ring Nebua širina:,5 y udajenost od Zemje: 2000 y (y =9,46 0 2 km svetosna godina) Otički kab osnovno sredstvo savremenih teekomunikacija Fizička riroda svetosti Svetost oseduje dvostruku rirodu - taasnu i koruskuarnu: ) Svetost je eektromagnetni taas. Eektrično i magnetno oje se rostiru kao transverzani taas. 2) Svetost se sastoji iz čestica koje se kreću u ravcu njenog rostiranja. Ove čestice ne oseduju masu i nazivaju se fotoni. Energija fotona: E f = hν (h=6,626 0-34 J s - Pankova konstanta)
Svetost u sektru eektromagnetnih taasa Vidjivi i sektar Gama X-zraci Utrajub. Infracrveno Mikrotaasi - Kako je svetost taas ima definisano: c, λ i ν. - Vidjiva svetost ima taasnu dužinu 400-700 nm. - Taasnu dužinu oko oaža kao boju: crvena: 600-735 nm zeena: 520-580 nm jubičasta 400-450 nm Brzina svetosti Brzina svetosti u vakuumu je univerzana fizička konstanta i iznosi ribižno c 0 =3 0 8 m/s. Za sve druge sredine se definiše indeks reamanja koji redstavja odnos brzine svetosti ti u vakuumu i u datoj sredini: i c = c n 0 -U oštem sučaju indeks reamanja zavisi od taasne dužine n=n(λ). - U vazduhu je brzina svetosti ribižno ista kao u vakuumu n. - Primeri: voda: n=,33 stako: n=,46 -,7 - Sredine sa većim indeksom remamanja tj. manjom brzinom svetosti nazivamo otički gušćim. 2
Pojave ri rostiranju svetosti Kako je svetost taas odeže svim taasnim ojavama: - Odbijanje j (refeksija) - Preamanje - Interferencija - Difrakcija - Poarizacija Asorbcija,transmisija, refeksija Pri rostiranju svetosti kroz neku sredinu svetost se deimično: -Odbija od granične ovršine sredine ( koeficijent refeksije R) -Proazi kroz sredinu (koeficijent transmisije T) -Asorbuje se u sredini ri čemu sabi njen intenzitet (koeficijent asorcije A) 3
-Pri asorciji svetosti, svetosna energija se retvara u tootnu energiju. I = I 0 e U homogenoj sredini intenzitet svetosti oada o eksonencijanom zakonu. Geometrijska otika Kako svetost ima kratku taasnu dužinu njeno rostiranje se može anaizirati uz omoć zrakova svetosti. - Zrak je normaa na taasni front. -U geometrijskoj otici se smatra da se zraci rostiru nezavisno jedan od drugog. - Zrakovi se rostiru ravoinjski u ravcu i smeru rostiranja svetosti. - Zrak se redstavja kao usmerena duž. - Iz jednog izvora svetosti možemo ovući neograničen broj zrakova. 4
Zakon odbijanja svetosti (refeksije) = - Uadni ugao i odbojni ugao zraka svetosti su jednaki. - Uadni i odbojni zrak eže u istoj ravni sa normaom na ovršinu. Ogedaska i difuzna refeksija odbijeni zraci Ogedaska refeksija nr. odbijanje od ogedaa ii ugačane metane ovršine Difuzna refeksija, odbijanje od svake ovršine koja nije ideano gatka. 5
Zakon reamanja svetosti (refrakcije) n n 2 sin c = n sin = n sin c 2 2 sin Radi se o zakonu reamanja taasa. Ovde brzine možemo izraziti reko indeksa reamanja sredine n. Primeri reamanja zraka svetosti: n n 2 > n n 2 Preazak svestosti iz otički ređe u otički gušću sredinu. Svetost se reama ka normai. n n > n 2 n 2 Preazak svestosti iz otički gušće u otički ređu sredinu. Svetost se reama od normae. 6
Refeksija od ravne ovršine (formiranje ika kod ravnog ogedaa) redmet ik Imaginaran ik. Zraci se seku u rodužetku. = Predmet i ik se naaze na jednakom rastojanju od ogedaa. Refeksija od sfernih ovršina (sferno ogedao) F žiža sfernog ogedaa, tačka gde se seku svi zraci koji adaju na ogedao araeno sa osom ogedaa. Žiža se naazi na udajenju f od temena ogedaa. 7
Formiranje ika kod izdubjenog sfernog ogedaa P L Izvrnut reaan ik. Važi veza između udajenja redmeta, ika i žižne dajine ogedaa f : f = + Preamanje na anaraenoj očici n n 2 n 8
Preamanje zraka kod sočiva F i F 2 su žiže sabirnog sočiva, tačke gde se sabiraju svi zraci koji adaju na sočivo araeeno sa gavnom osom sočiva. Formiranje ika kod sabirnog sočiva Sučaj : Predmet se naazi iza žiže: > f Izvrnut reaan ik. P L f Kao i kod sfernog ogedaa, važi ista jednačina: f = + 9
Formiranje ika kod sabirnog sočiva Sučaj 2: Predmet se naazi između žiže i sočiva: < f Lua Usravan imaginaran ik. L P f = + Diserzija svetosti Skretanje žute svetosti Bea svetost Mera diserzije Kako indeks reamanja zavisi od taasne dužine tj. boje svetosti, svetost razičitih boja se reama od razičitim ugom. Ova ojava se naziva diserzijom svetosti i koristi se za razaganje bee svetosti na boje (dobijanje sektra). 0
Efekat stakene bašte Sunčevo zračenje roazi kroz atmosferu i biva asorbovano na ovršini Zemje Asorbovana energija je emitovana kao tootno infracrveno zračenje.