UVOD. Ovi nastavni materijali namijenjeni su studentima
|
|
- Δωρός Αλαφούζος
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 UVOD Ovi nstvni mterijli nmijenjeni su studentim u svrhu lkšeg prćenj i boljeg rzumijevnj predvnj iz kolegij mtemtik. Ovi mterijli čine suštinu nstvnog grdiv p, uz obveznu literturu, mogu poslužiti studentim z pripremu ispit iz ovog kolegij. Svk konstruktivn sugestij u svrhu poboljšnj ovih mterijl, je dobrodošl. Želim vm što uspješnije svldvnje izloženog grdiv!! dr. sc. Josip Mtejš, EFZG
2 SADRŽAJ Neodredeni integrli... 1 Tehnike integrirnj... 3 Direktn integrcij... 6 Metod supstitucije... 8 Metod prcijlne integrcije Odredeni integrli Neprvi integrli Diferencijlne jedndžbe Primjen integrl u ekonomiji... 36
3 NEODRE-DENI INTEGRALI Nek je zdn reln funkcij f(x). Funkciju F (x) z koju vrijedi F (x) = f(x) nzivmo primitivn funkcij funkcije f(x). Postupk (operciju) kojom iz zdne funkcije f(x) dobivmo njenu primitivnu funkciju F (x) nzivmo integrirnje. F (x) = df (x) dx F (x) = = f(x) df (x) = f(x)dx df (x) = f(x)dx Integrirnje je inverzn opercij od diferencirnj odredivnj diferencijl (u suštini od derivirnj koje je osnov diferencirnj). Pri tome funkciju f(x) nzivmo podintegrln funkcij. Kko je f(x) = F (x) = [F (x) + C], to je F (x) + C z svki C R primitivn funkcij funkcije f(x). Dkle immo Definicij neodredenog integrl: F (x) = f(x) f(x)dx = F (x) + C + 1
4 Nziv neodredeni integrl potječe od neodredene konstnte C koju integrl sdrži. PRIMJERI Provjerite sljedeće tvrdnje: 1. (2x 3)dx = x 2 3x + C jer je (x 2 3x + C) = 2x ( ) 1 x + cos x dx = ln x + sin x + C jer je (ln x + sin x + C) = 1 x + cos x. 3. x 2 e x dx = (x 2 2x + 2)e x + C jer je [(x 2 2x + 2)e x + C] = x 2 e x. + 2
5 TEHNIKE INTEGRIRANJA D bi postupk integrirnj učinili opertivnim, koristeći definiciju integrl, izvodimo: općenit prvil integrirnj (integrl zbroj, rzlike i umnošk konstnte i funkcije), tblicu integrl (izrze - formule z integrle elementrnih funkcij) i metode integrirnj (direktn integrcij, metod supstitucije i metod prcijlne integrcije). + 3
6 1. 2. PRAVILA INTEGRIRANJA [f(x) ± g(x)] dx = cf(x)dx = c f(x)dx f(x)dx ± g(x)dx Ov prvil proizlze iz nlognih prvil z derivirnje, [F (x) ± G(x)] = F (x) ± G (x) i [cf (x)] = cf (x), pri čemu je f(x) = F (x) i g(x) = G (x). TABLICA INTEGRALA OSNOVNIH ELEMENTARNIH FUNKCIJA 1. 0 = 0 dx = C (konstnt) 2. x n dx = xn+1 n + 1 1dx = x + C + C z n x dx = x 1 dx = ln x + C + 4
7 4. 5. x dx = x ln + C e x dx = e x + C 6. sin xdx = cos x + C 7. cos xdx = sin x + C 8. dx cos 2 x = tn x + C 9. dx sin 2 x = cot x + C + 5
8 Dokz nvedenih formul: derivcij desne strne je podintegrln funkcij, npr. formul 3, [ln x + C] = [ln x + C] = 1 x z x > 0 [ln( x) + C] = 1 x ( 1) z x < 0 = 1 x. DIREKTNA INTEGRACIJA Koristimo prvil i tblicu integrl. 1. (x 4 + 6x 2 4x + 2)dx = x 4 dx + 6 x 2 dx 4 xdx + 2 dx = x x3 3 4 x x + C = x x3 2x 2 + 2x + C + 6
9 2. (3 x + 1 ) x 2 dx = (3x 1/2 + x 2 )dx = 3 x x C = x3/2 x 1 + C = 2x x 1 x + C 3. 3x 4 3 x x 2 dx = (3x 1 4x 5/3 )dx = 3 ln x 4 x C = 3 ln x + 6x 2/3 + C 4. ( x ) x + x5 + 5 x dx = 1 5 x ln x + x x ln 5 + C = x ln x + x x ln 5 + C + 7
10 METODA SUPSTITUCIJE Kod ove metode nstojimo, prikldnom zmjenom vrijbli, polzni integrl svesti n jednostvniji (tblični) oblik. Immo { } x = φ(t) f(x)dx = dx = φ = f(φ(t))φ (t)dt (t)dt ili f(x)dx = { t = ψ(x) dt = ψ (x)dx } = g(t)dt, gdje je ψ(x) i ψ (x) dio podintegrlne funkcije f(x). PRIMJERI 1. ln x x dx = = t e t et dt = { x = e t ili t = ln x dx = e t dt t dt = t2 2 + C } = ln2 x 2 + C + 8
11 2. = e 3x+1 dx = e t 1 3 dt = 1 3 t = 3x + 1 dt = 3dx dx = 1 3 dt e t dt = 1 3 et + C = 1 3 e3x+1 + C 3. 2x x dx = { t = x dt = 2x dx } = dt t Općenito, = dt t = ln t + C = ln(x 2 + 1) + C f (x) f(x) dx = { t = f(x) dt = f (x)dx = ln t + C = ln f(x) + C, je formul logritmskog integrirnj, } f (x) f(x) dx = ln f(x) + C. + 9
12 4. e x e x e x + e x dx = ln(ex + e x ) + C 5. 1 x ln x dx = 1 x ln x dx = ln(ln x) + C x 3 5x dx = 1 20 = 1 20 ln(5x4 + 9) + C = x 1 + x dx = (t 1)t 1/2 dt = 20x 3 5x dx t = 1 + x dt = dx x = t 1 (t 3/2 t 1/2 )dt = t5/2 5 2 t3/ C = 2 5 (1 + x)5/2 2 3 (1 + x)3/2 + C + 10
13 Npomen: Sve dobivene rezultte možemo provjeriti derivirnjem. METODA PARCIJALNE INTEGRACIJE Polzimo od formule z derivciju produkt funkcij u(x) i v(x), (uv) = u v + uv dx (uv) dx = v u dx + u v dx d(uv) = v du + u dv u dv = d(uv) v du Integrirnjem ove posljednje jednkosti dobivmo formulu prcijlne integrcije u dv = uv v du. Vidimo d se ovom metodom polzni integrl izrčunv djelomično (prcijlno). Pri tome nstojimo d je novi integrl v du jednostvniji od polznog u dv. Postupk je, dkle, slijedeći { u =... du = u } dx =... u dv = dv =... v = =... dv =
14 PRIMJERI 1. x 3 ln x dx = u = ln x, = x4 4 ln x x x dx = x4 4 ln x 1 4 dv = x 3 dx, x 3 dx = x4 4 du = 1 x dx v = x4 4 ln x x C 2. x 2 e x dx = = x 2 e x 2 { u = x 2, du = 2xdx dv = e x dx, v = e x xe x dx } = { u = x, du = dx dv = e x dx, v = e x = x 2 e x 2 ( xe x } ) e x dx = x 2 e x 2xe x + 2e x + C + 12
15 ODRE-DENI INTEGRALI Do pojm odredenog integrl došlo se preko problem odredivnj površine rvninskih likov (Riemnn XIX. st.). Problem površine: Nek je f : [, b] R neprekidn funkcij i f(x) 0 z sve x [, b]. Kolik je površin lik (pseudotrpez) omedenog prvcim x =, x = b, y = 0 i grfom funkcije y = f(x)? Rješenje problem površine: (skic...) Zdni intervl [, b] podijelimo n proizvoljn broj (n) intervl jednke duljine. U njihovim krjevim povučemo prvce okomite n os x, čime podijelimo polznu površinu n n pseudotrpez. Nd svkim intervlom ko bzom konstruirmo dv prvokutnik: njveći prvokutnik koji je upisn pripdnom pseudotrpezu i njmnji koji mu je opisn. Tržen površin je izmedu površin dviju unij prvokutnik (donj i gornj Drbouxov sum). + 13
16 Profinjujući prticiju polznog intervl [, b] (tj. povečvjući n), donj Drbouxov sum se povećv gornj smnjuje. Te dvije sume imju jednki limes (z n ) koji je tržen površin. Očito je tkv grnični postupk z odredivnje površin vrlo složen često g nije ni moguće provesti. Zbog tog problemu pristupmo mlo drukčije (skic...). Nek je P (x), z proizvoljni x [, b], dio polzne površine izmedu točk i x (dkle, P () = 0 P (b) je tržen površin čitvog pseudotrpez). Ako se iz točke x pomknemo u točku x + x ( x je dovoljno mli prirst), funkcij y = f(x) se promijeni z y površin P (x) z P. Z y > 0 immo y x P (y + y) x y P x y + y, (z y < 0 zmijenimo s ). + 14
17 Ako uzmemo d x 0, immo lim y x 0 odnosno lim x 0 P x lim (y + y), x 0 y P dp (x) (x) = y dp dx dx = y = f(x). Pri tome izrz dp = ydx = f(x)dx nzivmo diferencijl površine ili element površine. Sd je P (x) = dp (x) = f(x)dx = F (x) + C. Kko je P () = 0 immo 0 = F () + C C = F (). Dkle, P (x) = F (x) F (), p je P = P (b) = F (b) F () tržen površin. + 15
18 Ovu formulu (osnovnu formulu diferencijlnog i integrlnog rčun) pišemo u obliku P = b f(x) dx = F (b) F () i nzivmo je odredeni integrl u grnicm od do b ( je donj grnic, b je gornj grnic odredenog integrl). Dkle, odredeni integrl nenegtivne funkcije y = f(x) jednk je rzlici vrijednosti njene primitivne funkcije u gornjoj i donjoj grnici predstvlj mjerni broj površine lik omedenog krivuljm y = 0, x =, x = b i y = f(x). + 16
19 SVOJSTVA ODRE-DENIH INTEGRALA Nek su f, g : [, b] R, d [, b], c R. Td vrijedi b b b f(x)dx = f(x)dx = b d f(x)dx f(x)dx + b d b [f(x) ± g(x)]dx = f(x)dx f(x)dx ± b b cf(x)dx = c f(x)dx b g(x)dx Dokz iz definicije odredenog integrl, npr. 2. b f(x)dx = F (b) F () = F (b) F (d) + F (d) F () = b d f(x)dx + d f(x)dx. + 17
20 Izrčunjte 16 1 PRIMJER xdx. Što nm pokzuje dobiveni rezultt? Rješenje: Kko je xdx = x 1/2 dx = x3/ C = 2 3 x x +C, }{{} F (x) immo 16 1 xdx = F (16) F (1) = = 2 (64 1) = Površin koju ztvrju krivulje x = 1, x = 16, y = 0 i y = x iznosi 42 kvdrtne jedinice. + 18
21 Upute z rčunnje površin: Nek je I = [, b] i f, g : I R neprekidne funkcije. 1. Površin omeden s x =, x = b, y = 0 i y = f(x). () Ako je f(x) 0 z sve x I, td je P = b f(x)dx, što je i definicij odredenog integrl. (b) Ako je f(x) 0 z sve x I, td integrirnjem dobijemo negtivnu vrijednost, p je P = = b b f(x)dx f(x)dx. = b f(x)dx (c) Ako f(x) mijenj predznk n I, td zsebno rčunmo one dijelove površine z koje vrijedi () i one z koje vrijedi (b). N krju dobivene rezultte zbrojimo. + 19
22 2. Površin omeden s x =, x = b, y = f(x) i y = g(x). () je Ako je f(x) g(x) 0 z sve x I, td P = b [f(x) g(x)]dx. Ako je g(x) f(x) 0 z sve x I, td u nvedenoj formuli f i g zmijene mjest. (b) Ako f(x) g(x) mijenj predznk n I, td zsebno rčunmo one dijelove površine z koje vrijedi f(x) g(x) 0, odnosno one z koje je g(x) f(x) 0, n nčin ko pod (), te dobivene rezultte zbrojimo. + 20
23 PRIMJERI 1. Odredite mjerni broj površine koju grf funkcije y = x 3 x ztvr s osi x. Rješenje: Grnice integrcije su sjecišt grf dne funkcije s osi x (nul-točke). Immo x 3 x = 0 x(x 2 1) = 0 x 1 = 0, x 2,3 = ±1. Kko je funkcij pozitivn n 1, 0 negtivn n 0, 1, tržen površin se sstoji od dv dijel (skic...). Immo P 1 = P 2 = 0 1 = ( 1 (x 3 x)dx = ( ) (x 3 x)dx ) ( x 4 = 1 4, = 4 x2 2 ( x 4 4 x2 2 ) 0 1 ) 1 0 = = 2 1 = 1 4 4, p je P = P 1 + P 2 = 1/2 kvdrtne jedinice. + 21
24 Npomen: Uočimo d je zdn funkcij neprn p se tržen površin sstoji od dv jednk dijel (centrlno simetričn s obzirom n ishodište), p je dovoljno izrčunti jedn od njih i rezultt udvostručiti. Slično z prne funkcije. 2. Koliku površinu medusobno ztvrju krivulje y = x 2 i y = 3 2x? Rješenje: krivulj, Grnice integrcije su sjecišt dnih x 2 = 3 2x x 2 + 2x 3 = 0 x 1 = 3, x 2 = 1. Kko je 3 2x x 2 z x [ 3, 1], bit će P = = = 1 3 ( [(3 2x) x 2 ]dx 3x x 2 x3 3 ( ) 3 ) 1 3 ( ) =
25 3. Odredite vrijednost prmetr, > 0 tko d površin koju odreduju krivulje y = x 2 i y = x iznosi 36 kvdrtnih jedinic. Rješenje: Sjecišt su (skic...) x 2 = x x(x ) = 0 x 1 = 0, x 1 =. Immo P = = (x x 2 )dx = 0 ( ) 0 = p je prem uvjetim zdtk, 3 ( x 2 2 x , 6 = 36 3 = 216 = 6. )
26 4. Srednje vrijednosti funkcije y = f(x) n intervlu [, b] definirju se slijedećim formulm: A = 1 b b f(x)dx (ritmetičk) G = e 1 b b ln(f(x))dx (geometrijsk) H = b b dx f(x) (hrmonijsk) Odredite ritmetičku, geometrijsku i hrmonijsku sredinu funkcije y = x n intervlu [1, 5] i usporedite rezultte. + 24
27 Rješenje: A = xdx = 1 4 x = = 3 G = e ln xdx = e 1 4 (x ln x x) 5 1 = e 1 4 (5 ln 5 5) 1 4 (1 ln 1 1) = e 5 4 ln 5 1 = 5 5/4 e 1 = H = 4 = 4 5 dx ln x 5 1 x 1 = 4 ln 5 ln 1 = 4 ln 5 = Vidimo d je H < G < A. + 25
28 NEPRAVI INTEGRALI Ako podintegrln funkcij u području integrcije im prekid ili područje integrcije im jednu ili obje grnice beskončne, td tkv integrl nzivmo neprvi integrl. U tom slučju umjesto točke prekid (ili beskončne grnice) uvodimo vrijbilnu grnicu iz domene podintegrlne funkcije te uzimmo grničnu vrijednost kd on teži toj točki prekid (ili beskončnoj grnici). Immo Definicij: () Nek je f : [, β R neprekidn funkcij. Td je β f(x)dx = lim t β t f(x)dx. (b) Nek je f : α, b] R neprekidn funkcij. Td je b α f(x)dx = lim t α+ b t f(x)dx. + 26
29 (c) Ako je f : [, γ γ, b] R neprekidn funkcij, td polzni integrl rstvimo, b f(x)dx = γ f(x)dx + b γ f(x)dx, p n dobivene integrle primijenimo () i (b). Ako je, u nvedenim definicijm, neki limes beskončn ili ne postoji, kžemo d pripdni neprvi integrl divergir. U protivnom, ko je limes končn (u slučju (c) ob limes končn), integrl konvergir. PRIMJERI 1. Ako je f : R R, definirjte slijedeće neprve integrle + 4 Rješenje: f(x)dx, f(x)dx = f(x)dx, lim t + t 4 + f(x)dx, f(x)dx. + 27
30 2 f(x)dx = lim t 2 t f(x)dx + = lim t + f(x)dx = lim t + 2 t t t f(x)dx, f(x)dx. 2. Koliku površinu grf funkcije f(x) = xe x2 ztvr s osi x? Rješenje: Kko je D(f) = R i f je neprn funkcij, tržen površin se sstoji od dv jednk dijel (jedn nd pozitivnim drugi ispod negtivnog dijel osi x (skic...)). Dkle, P = xe x2 dx =? + 28
31 Kko je xe x2 dx = τ = x 2 dτ = 2x dx x dx = 1 2 dτ = 1 2 e τ dτ immo P = 2 lim t + = 1 2 eτ + C = 1 2 e x2 + C, = 2 lim t + = 2 lim t + = 2 t 0 [( 12 0 ) xe x2 dx ( 12 e x2) t 0 [( 1 2 e t2) ( 12 1 )] ( 12 e0 )] = 1. Dkle, veličin tržene površine, koj se uz os x proteže od do +, iznosi jednu kvdrtnu jedinicu! + 29
32 DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE Svku jedndžbu, koj sdrži br jednu derivciju nepoznte funkcije, nzivmo diferencijln jedndžb. Rzlikujemo obične (s funkcijm jedne vrijble) i prcijlne diferencijlne jedndžbe (s funkcijm više vrijbli). Njveći red derivcije nepoznte funkcije, koj se u jedndžbi pojvljuje, odreduje red diferencijlne jedndžbe. Tko je, n primjer, y + xy = e x... običn dif. j. prvog red, 4y 5y = 7... običn dif. j. trećeg red, 2 z z x 2+ 2 y 2 = xy... prcijln dif. j. drugog red, y (n) y 2 = x 2... običn dif. j. n-tog red, itd. Svku funkciju koj zdovoljv zdnu diferencijlnu jedndžbu nzivmo rješenje te jedndžbe. To je posebno ili prtikulrno rješenje. Kko jedndžb sdrži derivciju nepoznte funkcije, očito je d se u njenom rješvnju koristi integrirnje. To znči d rješenje može sdržvti jednu ili više neodredenih konstnti (čk i funkcij). Tkvo rješenje nzivmo opće rješenje. Ono obuhvć čitvu klsu funkcij (prtikulrnih rješenj). + 30
33 PRIMJER: Opće rješenje diferencijlne jedndžbe y = 0 je y(x) = C 1 x + C 2, gdje su C 1, C 2 R. Mijenjjući C 1 i C 2 dobivmo rzličit prtikulrn rješenj, npr. y = 3x + 6 i y = x su dv tkv rješenj. Prtikulrn rješenj (tj. konstnte iz općeg rješenj) uglvnom dobivmo n temelju dodtnih uvjet koje zhtijevmo z trženo rješenje (početni uvjeti, rubni uvjeti i sl.). Diferencijlnim jedndžbm mogu se opisti mnogobrojne pojve u prirodi (rzličite vrste gibnj, prijenosi energije, djelovnje sil, kemijski procesi itd.) p se one njčešće pojvljuju u fizici, tehnici, kemiji. Mi ćemo u- poznti i neke primjene u ekonomiji. Područje diferencijlnih jedndžbi je vrlo opsežno i kompleksno područje mtemtike. Većin jedndžbi ne može se riješiti eksplicitno, p se rzvijju proksimtivne metode z njihovo rješvnje. Od sveg nvedenog mi ćemo promtrti smo obične diferencijlne jedndžbe prvog red koje se mogu riješiti metodom seprcije vrijbli. + 31
34 METODA SEPARACIJE VARIJABLI Opći oblik obične diferencijlne jedndžbe n-tog red je F ( x, y, y, y,..., y (n 1), y (n)) = 0, gdje je F funkcij od n + 2 vrijble. Ako je n = 1, immo običnu diferencijlnu jedndžbu prvog red, F ( x, y, y ) = 0. Neke od tih jedndžbi mogu se riješiti metodom seprcije vrijbli. Metod se provodi svodenjem polzne jedndžbe n oblik (y)dy = b(x)dx n slijedeći nčin. 1. Polznu jedndžbu svodimo n oblik A(x, y)y = B(x, y). 2. Uvrštvnjem y = dy/dx dobijemo A(x, y) dy dx = B(x, y) A(x, y)dy = B(x, y)dx. + 32
35 3. Funkcije A i B rstvljmo n fktore jedne vrijble, A 1 (x)a 2 (y)dy = B 1 (x)b 2 (y)dx. 4. Seprirmo vrijble, dijeljenjem jedndžbe s A 1 (x)b 2 (y), A 2 (y) B 2 (y) dy = B 1(x) A 1 (x) dx. 5. Obje strne dobivene jedndžbe integrirmo, A2 (y) B1 B 2 (y) dy = (x) A 1 (x) dx. Ako se korci 1 i/ili 3 ne mogu provesti, td se zdn jedndžb ne može riješiti ovom metodom (potrebne su ili dodtne trnsformcije ili ssvim drug metod). + 33
36 PRIMJER Riješite diferencijlnu jedndžbu x 2 y + y 2 = 0 uz uvjet y(2) = 2/3. Rješenje: Slijedimo gore nvedene korke. x 2 y = y 2 x 2 dy dx = y2 dx x 2 dy = y 2 dx : ( y 2 )x 2 dy y 2 = dx x 2 dy dx y 2 = x 2 1 y = 1 x + C y = 1 C 1 x y = x Cx 1 (opće rješenje) + 34
37 Uvrstimo li uvjet (z x = 2 je y = 2/3) u opće rješenje, dobivmo 2 3 = 2 2(2C 1) = 6 C = 2, 2C 1 p je x y = 2x 1 prtikulrno rješenje zdne jedndžbe. Primijetimo ponovo d opće rješenje zdovoljv dnu diferencijlnu jedndžbu z svki izbor konstnte C R. Time je dn čitv kls funkcij koje su rješenje jedndžbe. U prtikulrnom rješenju konstnt je odreden tko d je osim jedndžbe zdovoljen i postvljeni uvjet. + 35
38 PRIMJENA INTEGRALA U EKONOMIJI 1. Zdne su grnične veličine (T, P,...) tržimo ukupne (T, P,...). Zdn je funkcij grničnih troškov t(q) = 1 Qe Q. Odredite funkciju ukupnih troškov ko su fiksni troškovi 61 novčnu jedinicu. Rješenje: Immo zdno t(q) = T (Q) i T (0) = 61 tržimo T (Q). T (Q) = = Q T (Q)dQ = Qe Q dq (1 Qe Q )dq =... prcijln integrcij... = Q + (Q + 1)e Q + C T (0) = = 0+1e 0 +C C = 60 T (Q) = Q + (Q + 1)e Q
39 2. Zdn je koeficijent elstičnosti (E y,x ) tržimo funkciju (y(x)) diferencijln jedndžb. Odredite funkciju potržnje q(p) čiji koeficijent elstičnosti iznosi E q,p = 2p2 100 p 2, znmo d je q(8) = 18. Rješenje: p q dq dp = 2p2 100 p 2 dq q = 2p 100 p 2 dp dp p ln q = ln(100 p 2 ) + ln C q = C(100 p 2 ) q(8) = = C (100 64) C = 1 2 q(p) = 1 2 (100 p2 ) = 50 p
40 3. Lorenzov funkcij Φ : [0, 1] [0, 1] dje nm vezu izmedu kumultivnog postotk broj nosilc dohotk (F ) i postotk u- kupnog dohotk (Φ). Njen svojstv su: Φ(0) = 0, Φ(1) = 1, Φ (F ) > 0 i Φ (F ) > 0 z F [0, 1]. Indeks koncentrcije je mjer nejednkosti distribucije dohotk rčun se ko K = Φ(F )df. Odredite indeks koncentrcije z Lorenzovu krivulju Φ(F ) = 0.05F F 2. Rješenje: K = 1 2 = 1 2 = ( = (0.05F F 2 )df 0.05 F F 3 3 ( ) )
4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i
Sdržj 4 INTEGRALI 64 4. Neodredeni integrl........................ 64 4. Integrirnje supstitucijom.................... 68 4. Prcijln integrcij....................... 7 4.4 Odredeni integrl i rčunnje površine
Διαβάστε περισσότερα2.6 Nepravi integrali
66. INTEGRAL.6 Neprvi integrli Definicij. Nek je f : [, R funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom podsegmentu [, ] od [,. Ako postoji končn es f() (.4) ond se tj es zove neprvi integrl funkcije f n [,
Διαβάστε περισσότεραFormule iz Matematike II. Mandi Orlić Tin Perkov
Formule iz Mtemtike II Mndi Orlić Tin Perkov INTEGRALI NEODREDENI INTEGRALI Svojstv 1. (f(x) ± g(x)) = ± g(x) 2. = Tblic integrl f(x) F(x) + C x + C x x +1 +1 + C 1 x ln x + C 1 x+b ln x + b + C e x e
Διαβάστε περισσότεραA MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1
A MATEMATIKA (.5.., treći kolokvij). Zdn je z 3 + os. () Izrčunjte ngib plohe u pozitivnom smjeru -osi. (b) Izrčunjte ngib pod ) u točki T(, ). () Izrčunjte z u T(, ). (5 bodov). Zdn je z 3 ln. () Izrčunjte
Διαβάστε περισσότερα1 Ekstremi funkcija više varijabli
1 Ekstremi funkcij više vrijbli Definicij ekstrem funkcije: Funkcij u = f(x 1, x 2,, x n ) im u točki T ( 1, 2,, n ) A) LOKALNI MINIMUM f( 1, 2,, n ) ko z svku točku T vrijedi nejednkost: T ( 1 + dx 1,
Διαβάστε περισσότεραUvod Newton-Leibnizova formula Glavne metode integriranja. Integrali. Franka Miriam Brückler
Integrli Frnk Mirim Brückler Antiderivcije Koj je vez izmedu x 2 i 2x? Antiderivcije Koj je vez izmedu x 2 i 2x? Antiderivcij (primitivn funkcij) zdne funkcije f : I R (gdje je I otvoren intervl) je svk
Διαβάστε περισσότεραOdredjeni integral je granicna vrijednost sume beskonacnog broja clanova a svaki clan tezi k nuli i oznacava se sa : f x dx f x f x f x f x b a f
Mte ijug: Rijeseni zdci iz vise mtemtike 8. ODREDJENI INTEGRALI 8. Opcenito o odredjenom integrlu Odredjeni integrl je grnicn vrijednost sume eskoncnog roj clnov svki cln tezi k nuli i ozncv se s : n n
Διαβάστε περισσότερα= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi
Zdtk 0 (Anstzij, gimnzij) Provjeri je li funkcij f log( 5) + + injekcij Rješenje 0 Kžemo d funkcij f im svojstvo injektivnosti ili d je on injekcij ko vrijedi f ( ) f ( ) Dkle, funkcij je injekcij ko rzličitim
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. seminari. studij: Prehrambena tehnologija i Biotehnologija
MATEMATIKA seminri studij: Prehrmben tehnologij i Biotehnologij Sdržj Integrlni rčun funkcije jedne vrijble. Uvod................................. Odredeni (Riemnnov) integrl. Problem površine........
Διαβάστε περισσότεραOdred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.
Odred eni integrli Osnovne osobine odred enog integrl: fx), fx) fx) b c fx), fx) + c fx), 4 ) b αfx) + βgx) α fx) + β gx), 5 fx) F x) b F b) F ), gde je F x) fx), 6 Ako je f prn funkcij fx) f x), x R ),
Διαβάστε περισσότεραRijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5
Rijeseni neki zdci iz poglvlj 4.5 Prije rijesvnj zdtk prisjetimo se itnih stvri koje ce ns prtiti tijekom njihovog promtrnj. Definicij: (Trigonometrij prvokutnog trokut) ktet nsuprot kut ϕ sin ϕ hipotenuz
Διαβάστε περισσότεραc = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]
Zdtk (Tihomir, tehničk škol) c = 8 i. Rješenje Prikži vektor c ko linernu kombinciju vektor i b ko je = i + 3 j, b = 4 i 3 j, Nek su i b vektori i α, β relni brojevi. Vektor c = α + β b nzivmo linernom
Διαβάστε περισσότεραOSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA
OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRVOKUTNOG TROKUT - DEFINIIJ TRIGONOMETRIJSKIH FUNKIJ - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKIJ KUTOV OD - PRIMJEN N PRVOKUTNI TROKUT - PRIMJEN U PLNIMETRIJI 4.1. DEFINIIJ TRIGONOMETRIJSKIH
Διαβάστε περισσότεραIntegrali Materijali za nastavu iz Matematike 1
Integrali Materijali za nastavu iz Matematike Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 202/3 / 44 Definicija primitivne funkcije i neodredenog integrala Funkcija F je primitivna funkcija (antiderivacija)
Διαβάστε περισσότεραIZVOD FUNKCIJE Predpostvimo d je unkcij deinisn u nekom intervlu, i d je tčk iz intervl, iksirn. Uočimo neku proizvoljnu tčku iz tog intervl,. Ov tčk može d se pomer levo desno, p ćemo je zvti promenljiv
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότεραMate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza
Mte Vijug: Rijesei zdci iz mtemtike z sredju skolu. ARITMETICKI I GEOMETRIJKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. Aritmeticki iz Opci oblik ritmetickog iz: + - d Gdje je: prvi cl ritmetickog iz ti cl ritmetickog
Διαβάστε περισσότεραNeodreeni integrali. Glava Teorijski uvod
Glv Neodreeni integrli. Teorijski uvod Nek je funkcij f :, b R. Definicij: ϕ- primitivn funkcij funkcije f ϕ f, b Teorem: ϕ- primitivn funkcij funkcije f ϕ+c- primitivn funkcij funkcije f Definicij: f
Διαβάστε περισσότερα( ) p a. poklopac. Rješenje:
5 VJEŽB - RIJEŠENI ZDI IZ MENIKE LUID 1 1 Treb odrediti silu koj drži u rvnoteži poklopc B jedinične širine, zlobno vezn u točki, u položju prem slici Zdno je : =0,84 m; =0,65 m; =5,5 cm; =999 k/m B p
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραAko je f neprekinuta funkcija, definirana na intervalu [a,b], tad postoji barem jedna točka ξ [a,b] za koju je
Jednostvno, ili ne? Trpezn formul Neven Elezović, Zgreb Problem površine Teorem srednje vrijednosti Površin ispod grf pozitivne funkcije f jednk je odredenom - integrlu te funkcije, rčun se obično Newton-Leibnitzovom
Διαβάστε περισσότεραZadatak 1
PISMENI ISPIT IZ KLASIČNE MEHANIKE I 3.. 9. Zdtk Čestic mse m izbčen je s površine Zemlje pod kutem α brzinom v. Ako je otpor zrk proporcionln trenutnoj brzini konstnt proporcionlnosti je ), izrčunjte
Διαβάστε περισσότεραOpćenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:
Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b
Διαβάστε περισσότεραMatematika 2. Boris Širola
Mtemtik 2 (. Riemnnov integrl) Boris Širol predvnj . Riemnnov integrl 3 Pretpostvimo d immo neku neprekidnu relnu funkciju f, definirnu n nekom segmentu; tj., nek je dn neprekidn funkcij f : [, b] R.
Διαβάστε περισσότερα1.1 Neodre deni integral
. Neodre deni integrl.. Površinski problem Uvod u površinski problem Iko većin rzmišlj o integrlu isključivo ko o obrtu izvod, osnove integrlnog rčun sežu mnogo dlje u prošlost od modernih vremen. Jedn
Διαβάστε περισσότεραIntegralni raqun. F (x) = f(x)
Mterijl pripremio Benjmin Linus U mterijlu su e definicije, teoreme, dokzi teorem (rđenih n predvƭu i primeri. Dodo sm i neke done primere d bih ilustrovo prikznu teoriju. Integrlni rqun Definicij. Nek
Διαβάστε περισσότεραIvan Slapničar. Matematika 2 PODSJETNIK ZA UČENJE. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, 2012.
Ivn Slpničr Mtemtik 2 PODSJETNIK ZA UČENJE http://www.fesb.hr/mt2 Fkultet elektrotehnike, strojrstv i brodogrdnje Split, 2012. Sdržj 1 Neodredeni integrl 3 2 Odredeni integrl 5 3 Funkcije više vrijbli
Διαβάστε περισσότεραGRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo
GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zdci II deo U sledećim zdcim ćemo korisii poznu grničnu vrednos: li i mnje vrijcije n i 0 n ( Zdci: ) Odredii sledeće grnične vrednosi: Rešenj: 4 ; 0 g ; 0 cos v) ; g) ; 4 ;
Διαβάστε περισσότερα4. Trigonometrija pravokutnog trokuta
4. Trigonometrij prvokutnog trokut po školskoj ziri od Dkić-Elezović 4. Trigonometrij prvokutnog trokut Formule koje koristimo u rješvnju zdtk: sin os tg tg ktet nsuprot kut hipotenuz ktet uz kut hipotenuz
Διαβάστε περισσότερα1. NEODREÐENI INTEGRAL
. NEODREÐENI INTEGRAL Pitnj: Je li dn reln funkcij f : A! R, A R, derivcij neke relne funkcije g : A! R? Riješiti jedndbu g = f, pri cemu se z dni f tri g. T jedndb ili nem rješenj ili ih im beskoncno
Διαβάστε περισσότεραPrimjene odreženog integrala
VJEŽBE IZ MATEMATIKE Ivn Brnović Miroslv Jerković Lekcij 5 Primjen određenog integrl Poglvlje Primjene odreženog integrl. Povr²in rvninskog lik Z dni rvninski lik omežen krivuljm y = f(x) i y = g(x) te
Διαβάστε περισσότερα2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1
2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.
Διαβάστε περισσότεραR A D N I M A T E R I J A L I
Krmen Rivier R A D N I M A T E R I J A L I M A T E M A T I K A II. dio SPLIT 7. IV. FUNKCIJE 4.. POTREBNO PREDZNANJE 4.. REALNE FUNKCIJE JEDNE VARIJABLE 4.. INTERPOLACIJA 7 4.. NEKE OSNOVNE ELEMENTARNE
Διαβάστε περισσότεραMatematika 2 PODSJETNIK ZA UČENJE. Ivan Slapničar Marko Matić.
Ivn Slpničr Mrko Mtić Mtemtik 2 PODSJETNIK ZA UČENJE http://www.fesb.hr/mt2 Fkultet elektrotehnike, strojrstv i brodogrdnje Split, 2003. Sdržj 1 Neodredeni integrl 3 2 Odredeni integrl 5 3 Funkcije više
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραdužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor
I. VEKTORI d. sc. Min Rodić Lipnović 009./010. 1 Pojm vekto A B dužin A B usmjeen (oijentin) dužin (n se koj je točk početn, koj kjnj) A B vekto - kls ( skup ) usmjeenih dužin C D E F AB je epeentnt vekto
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότερα7 Odreženi integrali. Neka je funkcija f(x) definisana na intervalu [a, b]. Ako ovaj interval podelimo
7 Odreženi integrli 63 7 Odreženi integrli Nek je funkcij f(x) definisn n intervlu [, ]. Ako ovj intervl podeo n n delov tčkm = x < x < x
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραSpecijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.
Mt Vijug: Rijsni zdci iz vis mtmti 9. NEPRAVI INTEGRALI 9. Opcnito o nprvim intgrlim Intgrl oli f d s nziv nprviln o: ) jdn ili oj grnic intgrcij nisu oncn vc soncn:, ) pod intgrln funcij f j prinut u
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραVALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su
ALJAK ljk je geometijsko telo ogničeno s dv kug u plelnim vnim i delom ilindične povši čije su izvodnie nomlne n vn ti kugov. Os vljk je pv koj polzi koz ente z. Nvno ko i do sd oznke su: - je povšin vljk
Διαβάστε περισσότερα2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos
. KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραγ = 120 a 2, a, a + 2. a + 2
Zdtk (Slvi, gimnzij) Duljine strni trokut čine ritmetički niz (slijed) s rzlikom Jedn kut iznosi Koliki je opseg trokut? Rješenje inči udući d duljine strni trokut čine ritmetički niz (slijed) s rzlikom,
Διαβάστε περισσότερα1 Odredeni integral. Integrabilnost ograničene funkcije
Odredeni integrl. Integrbilnost ogrničene funkcije Njprije uvedimo dvije pretpostvke. Prv, d je reln funkcij segment[, b] končne dužine ( < < b < + ). Definicij 2. Podjel segment [, b], u oznci P, je svki
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1. Gregor Dolinar. 2. januar Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. Gregor Dolinar Matematika 1
Mtemtik 1 Gregor Dolinr Fkultet z elektrotehniko Univerz v Ljubljni 2. jnur 2014 Gregor Dolinr Mtemtik 1 Izrek (Izrek o povprečni vrednosti) Nj bo m ntnčn spodnj mej in M ntnčn zgornj mej integrbilne funkcije
Διαβάστε περισσότερα2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
Διαβάστε περισσότεραKatedra za matematiku (FSB, Zagreb) Matematika 2 Poglavlje-2 1 / 43
Katedra za matematiku (FSB, Zagreb) Matematika Poglavlje- / 43 Ciljevi učenja Ciljevi učenja za predavanja i vježbe: Integral kao antiderivacija Prepoznavanje očiglednih supstitucija Metoda supstitucije-složeniji
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραKUPA I ZARUBLJENA KUPA
KUPA I ZAUBLJENA KUPA KUPA Povšin bze B Povšin omotč M P BM to jet P B to jet S O o kupe Oni peek Obim onog peek O op Povšin onog peek P op Pimen pitgoine teoeme vnotn jednkotn kup je on kod koje je, p
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραAnalitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,
Alitičk geoetrij i lier lger Vektori KOORDINATNI SUSTAV Krteijev prvokuti koorditi sustv Krteijev trodieioli prvokuti koorditi sustv čie eđusoo okoite osi: O os pscis O os ordit O os plikt točk O ishodište
Διαβάστε περισσότεραNeka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.
Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА
ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote
Διαβάστε περισσότεραLAPLASOVA TRANSFORMACIJA
Mster rd LAPLASOVA TRANSFORMACIJA Snježn Mksimović Mentor: Akdemik dr Stevn Pilipović Novi Sd, pril 211. iii Sdržj Predgovor vi 1. Osnovn Lplce-ov trnsformcij 1 1.1. Egzistencij Lplce-ove trnsformcije...............
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραRješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.
Osnove strojrstv Prvilo izolcije i uvjeti rvnoteže Prijeri z sostlno rješvnje 1. Gred se, duljine uležišten je u točki i obješen je n svoje krju o horizontlno uže. Izrčunjte horizontlnu i vertiklnu koponentu
Διαβάστε περισσότεραTomislav Došlić. Numerička matematika. Gradevinski fakultet Sveučilište u Zagrebu
Tomislv Došlić Numeričk mtemtik Grdevinski fkultet Sveučilište u Zgrebu ii Sdržj 1 Uvod 1 1.1 Apsolutne i reltivne pogrješke.......................... 1 1.2 Osnovni izvori pogrješk............................
Διαβάστε περισσότεραFURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II
FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II deo Primer. Fukciju f ( = rzviti u Furijeov red segmetu [,] ztim izrčuti sumu red. ( Rešeje: Kko je f ( = = = f ( zkjučujemo d je fukcij pr. Koristimo formue: = f ( = + ( cos
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραα =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.
Zdtk (Mrij, gimzij) Koliko stric im prvili mogokut ko jed jegov uutrji kut izosi 8? Rješeje Formul z veličiu jedog uutrjeg kut prvilog mogokut je: ( ) 8 α = ( ) 8 8 = / 8 = ( ) 8 8 = 8 6 8 8 = 6 7 = 6
Διαβάστε περισσότερα1 Obične diferencijalne jednadžbe
1 Obične diferencijalne jednadžbe 1.1 Linearne diferencijalne jednadžbe drugog reda s konstantnim koeficijentima Diferencijalne jednadžbe oblika y + ay + by = f(x), (1) gdje su a i b realni brojevi a f
Διαβάστε περισσότεραElektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:
tnic:iii- lektosttik lektično polje n gnici v ielektik. Pločsti konenzto. Cilinični konenzto. Kuglsti konenzto. tnic:iii-. ztk vije mete ploče s zkom ko izoltoom ile su spojene n izvo npon, ztim ospojene
Διαβάστε περισσότεραKoliko sati toga dana je razina vode bila iznad 30 cm? A) 5 B) 6 C) 7 D) 9 E) 13 Rješenje: E. Rješenje: A A) 1 B) 2 C) 6 4 D) 3 4 E) 2.
MATEMATIČKI KLOKAN S 6 700 000 sudionik u zemlji Europe, Amerike, Afrike i Azije Četvrtk,. ožujk 0. Trjnje 7 minut Ntjecnje z Student (IV. rzred SŠ) * Ntjecnje je pojedinčno. Rčunl su zbrnjen. * Svki zdtk
Διαβάστε περισσότεραSLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F
SLIČNOST TROUGLOV Z dve figure F i F kžemo d su slične ( s koefiijentom sličnosti k ) ko postoji trnsformij sličnosti koj figuru F prevodi u figuru F. Činjeniu d su dve figure slične obeležvmo s F F. Sličnost
Διαβάστε περισσότεραPrvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum
27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραMatematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.
Matematika 4 zadaci sa pro²lih rokova, emineter.wordpress.com Pismeni ispit, 26. jun 25.. Izra unati I(α, β) = 2. Izra unati R ln (α 2 +x 2 ) β 2 +x 2 dx za α, β R. sin x i= (x2 +a i 2 ) dx, gde su a i
Διαβάστε περισσότεραFORMULE VEZANE UZ MATEMATIČKE KOLEGIJE PREDDIPLOMSKOG STUDIJA
FORMULE VEZANE UZ MATEMATIČKE KOLEGIJE PREDDIPLOMSKOG STUDIJA Vrijednoti inu i koinu π π π π ϕ 6 4 3 in ϕ 3 co ϕ 3 Trigonometrijke funkcije polovičnih rgument in x = co x co x = + co x Trigonometrijke
Διαβάστε περισσότερα9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE
Geodetski akultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 9 GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Granična vrijednost unkcije kad + = = Primjer:, D( )
Διαβάστε περισσότεραIstosmjerni krugovi. 1. zadatak. Na trošilu će se trošiti maksimalna snaga u slučaju kada je otpor čitavog trošila jednak unutrašnjem otporu izvora.
Strnic: X stosmjerni krugovi Prilgođenje n mksimlnu sngu. Rješvnje linernih mrež: Strnic: X. zdtk Otpor u kominciji prem slici nlzi se u posudi u kojoj vld promjenjiv tempertur. Pri temperturi ϑ = 0 C,
Διαβάστε περισσότεραDIFERENCIJALNE JEDNADŽBE
9 Diferencijalne jednadžbe 6 DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE U ovom poglavlju: Direktna integracija Separacija varijabli Linearna diferencijalna jednadžba Bernoullijeva diferencijalna jednadžba Diferencijalna
Διαβάστε περισσότερα( ) ( )
ŠKOLSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 9. siječnj 05. 4. rzred-rješenj OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DRUGAČIJI POSTUPAK RJEŠAVANJA, ČLAN POVJERENSTVA DUŽAN JE I TAJ
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότερα1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )
.RIZMA ( =+M = ).Izrčunti površinu i zpreminu kvr čij je ijgonl ug 0m, užine osnovnih ivi su m i m. D 0m m b m,? D 00 b 00 8 8 b b 87 87 0 87 8 87 b 87 87 87 8 87. Ivie kvr onose se ko :: ijgonl je ug.oreiti
Διαβάστε περισσότεραΚεφάλαιο 1 Πραγματικοί Αριθμοί 1.1 Σύνολα
x + = 0 N = {,, 3....}, Z Q, b, b N c, d c, d N + b = c, b = d. N = =. < > P n P (n) P () n = P (n) P (n + ) n n + P (n) n P (n) n P n P (n) P (m) P (n) n m P (n + ) P (n) n m P n P (n) P () P (), P (),...,
Διαβάστε περισσότεραx y 2 9. Udaljenost točke na osi y od pravca 4x+3y=12 jednaka je 4. Koja je to točka?
MATEMATIKA Zdci s držvne mture viš rzin Brojevi i lgebr Funkcije Jedndžbe i nejedndžbe Geometrij Trigonometrij LINEARNA FUNKCIJA 1. Uz koji uvjet jedndžb A+By+C=0 predstvlj prvc?. Koje je znčenje broj
Διαβάστε περισσότερα1 Integrali. 1.1 Pojam neodre denog integrala. Uvod u površinski problem
Integrali. Pojam neodre denog integrala Uvod u površinski problem Iako većina razmišlja o integralu isključivo kao o obratu izvoda, osnove integralnog računa sežu mnogo dalje u prošlost od modernih vremena.
Διαβάστε περισσότεραPolinomijalna aproksimacija
1 Polinomijln proksimcij 1.1 Problem njbolje proksimcije Rzmotrimo ponovo problem u kojem je zdn tblic brojev x x 0 x 1 x x 3 x 4 x n y y 0 y 1 y y 3 y 4 y n (1.1) z koju treb nći funkciju f koju t tblic
Διαβάστε περισσότεραPriprema za ispit - RJEŠENJA
Priprem z ispit - RJEŠENJA 1. Odredi duljinu strnie i kutove trokut ABC ko je = 16 m, = 11.2 m te + = 93⁰. = 16 m = 11.2 m + = 93⁰,,, =? Njprije ćemo izrčunti kut jer je = 180⁰ - ( + ) = 87⁰ No, sd znmo
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραRešavanje diferencijalnih jednačina pomoću redova. Specijalne funkcije. Ortogonalne funkcije
Glv 1 Rešvnje diferencijlnih jednčin pomoću redov. Specijlne funkcije. Ortogonlne funkcije 1.1 Neke druge specijlne funkcije Skoro bez izuzetk, njčešće korišćene specijlne funkcije su trigonometrijske
Διαβάστε περισσότερα( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραFunkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.
σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka
Διαβάστε περισσότερα3. Rubni problem za obične diferencijalne jednadžbe Egizstencija i jedinstvenost rješenja... 64
Sdržj 1. Numeričk integrcij.......................... 1 1.1. Općenito o integrcijskim formulm................ 1 1.. Newton Cotesove formule...................... 3 1..1. Trpezn formul.......................
Διαβάστε περισσότεραPIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču
PIRAMIDA I ZARULJENA PIRAMIDA Slično ko i kod pizme i ovde ćemo njpe ojniti oznke... - oeležvmo dužinu onovne ivice - oeležvmo dužinu viine pimide - oeležvmo dužinu viine očne tne ( potem) - oeležvmo dužinu
Διαβάστε περισσότερα