KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Σχετικά έγγραφα
Teorijske osnove informatike 1

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Operacije s matricama

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Granične vrednosti realnih nizova

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Algebarske strukture

2 Skupovi brojeva 17. m n N. (m + n) + k = m + (n + k) - asocijativnost sabiranja. m + n = n + m - komutativnost sabiranja

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

DISKRETNE STRUKTURE 1 Odgovori na pitanja za usmeni kod profesora Ž. Mijajlovića. Nikola Ajzenhamer Anja Bukurov Lektor: Ludi Burekdžija 2014

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

18. listopada listopada / 13

Elementi spektralne teorije matrica

Zadaci iz Osnova matematike

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Algebarske strukture sa jednom operacijom (A, ): Ako operacija ima osobine: zatvorenost i asocijativnost, onda je (A, ) polugrupa

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

7 Algebarske jednadžbe

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Uvod u teoriju brojeva

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

METODA SEČICE I REGULA FALSI

1. Dušan Adnad ević i Zoran Kadelburg, Matematička analiza I, Naučna knjiga, Beograd, 1990.

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

Matematiqki fakultet. Univerzitet u Beogradu. Domai zadatak

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

Niz i podniz. Definicija Svaku funkciju a : N S zovemo niz u S. Za n N pišemo a(n) = a n i nazivamo n-tim članom niza.

Kaskadna kompenzacija SAU

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Matematika 1 { fiziqka hemija

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

1 Svojstvo kompaktnosti

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Dijagonalizacija operatora

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

MATEMATIKA 1 skripta za studente fizike

5 Ispitivanje funkcija

DIFERENCIJALNI RAČUN FUNKCIJA VIŠE VARIJABLI Skica rješenja 1. kolokvija (16. studenog 2015.)

5. Karakteristične funkcije

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE

Trigonometrijske nejednačine

Aritmetički i geometrijski niz

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Društvo matematičara Srbije. Pripreme za Juniorske olimpijade školske 2007/2008. Matematička indukcija

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2

Neka su A i B proizvoljni neprazni skupovi. Korespondencija iz skupa A u skup B definiše se kao proizvoljan podskup f Dekartovog proizvoda A B.

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18.

Nizovi. Definicija. Niz je funkcija. a: R. Oznake: (a n ) ili a n } Zadatak 2.1 Napišite prvih nekoliko članova nizova zadanih općim članom:

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

1 Pojam funkcije. f(x)

radni nerecenzirani materijal za predavanja

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

REALNA FUNKCIJA realnom funkcijom n realnih nezavisno-promjenljivih

Funkcije. Predstavljanje funkcija

IZVODI ZADACI (I deo)

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

Bulove jednačine i metodi za njihovo

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Centralni granični teorem i zakoni velikih brojeva

Skupovi, relacije, funkcije

3.1. Granične vrednosti funkcija

Binarne relacije. Definicija. Uopštena binarna relacija je uredjena trojka (A, B, ρ) gde je ρ A B; (A, B) je tip ove binarne relacije.

1 Algebarske operacije i algebraske strukture

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Iskazna logika 1. Matematička logika. Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science, University of Novi Sad, Serbia.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Granične vrednosti realnih funkcija i neprekidnost

Transcript:

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa grupoid se zove semigrupa (N, +), (Z, +), (R, +) su komutativi i asocijativi, (N, ), (Z, ), (R, ) su komutativi i asocijativi, (P(S), ), (P(S), ) su komutativi i asocijativi, (M (R), +) komutativa i asocijativa, (M (R), ) asocijativa i ekomutativa (gde je M (R) skup kvadratih matrica reda ad poljem realih brojeva), (S S, ) asocijativa i ekomutativa Elemet e L grupoida (G, ) je levi eutrali (jediiči) akko važi ( x G) e L x = x Elemet e D grupoida (G, ) je desi eutrali (jediiči) akko važi ( x G) x e D = x Elemet e grupoida (G, ) je eutrali (jediiči) akko je levi i desi eutrali, tj akko važi ( x G) x e = x, e x = x (N, +), ema; (Z, +), e = 0; (Z, + ), e = 0; (Q, ), e = 1; (Z, ), e = 1; (P(S), ), e = ; (P(S), ), e = S; (S S, ), e = 1 S, gde 1 S : S S, 1 S (x) = x (idetičko preslikavaje skupa S); a b c a c a b, e b a b c L = b, e D ema; c a a b a c b a b b a d b c c a b c d d b c d b, e = c Neka je (G, ) grupoid i a G Preslikavaje L a : G G defiisao sa L a (x) = a x, x G, se zove leva traslacija grupoida G za elemet a 1 Na skupu R defiisae su operacije i a sledeći ači x y = x 3 + y 3, x y = x Ispitati komutativost i asocijativost ovih operacija

2 2 Na skupu S = {(a, b) a, b Z} defiisaa je operacija (a, b) (c, d) = (ac, bc + d) Ispitati komutativost i asocijativost ove operacije 3 Dokazati da su grupoidi (Z, + ), (Z, + ), (Z, ), (Z, ) komutativi i asocijativi 4 Ispitati da li su sledeći grupoidi komutativi i asocijativi: a b c a a b c b b c a c c a b a b c d b b c d b c c d b c d d b c d b 5 Neka je (G, ) komutativa (asocijativa) grupoid Dokazati: Svaki podgrupoid datog grupoida je komutativa (asocijativa) (b) Ako je kogruecija grupoida (G, ) oda je grupoid (G/, ) takod e komutativa (asocijativa) (operacija je defiisaa sa C a C b = C a b ) (c) Homomorfa slika datog grupoida je takod e komutativa (asocijativa) grupoid 6 Ako eki grupoid ima levi i desi eutrali oda su oi jedaki Dokazati 7 Grupoid može imati ajviše jeda eutrali elemet Dokazati 8 Ako grupoid (G, ) ima eutrali e i ako je kogruecija grupoida G oda je C e eutrali grupoida (G/, ) 9 Neka je (H, ) homomorfa slika grupoida (G, ) Ako grupoid G ima eutrali oda ga ima i grupoid H Dokazati KVAZIGRUPA Grupoid (G, ) je kvazigrupa ako i samo ako za svako a, b G jedačie a x = b i y a = b imaju jedistvea rešeja (po x i po y), tj važi ( a, b G)( 1 x G)( 1 y G) (a x = b, y a = b) (Z, +), (Q, +), (R, +) su kvazigrupe, ) (N, +) ije kvazigrupa (a primer 3 + x = 1 ema rešeje), (Z, ) ije kvazigrupa (a primer 2 x = 1 ema rešeje), (Q, ) ije kvazigrupa (0 x = 1 ema rešeje), (Q \ {0}, ) je kvazigrupa

3 1 Ispitati da li je (R, ) kvazigrupa, ako je R skup realih brojeva, a operacija defiisaa a sledeći ači: x y = ax + by + c, a, b, c R, ab 0 (b) x y = x 3 + 3 y, (c) x y = 3 x + 3 y, (d) x y = x 2 + y 2, (e) x y = x 3 + x + 3y 2 Koji od sledećih grupoida su kvazigrupe: a a a a a b b b b b c c c c c d d d d d b a c b d c b d a c d c a d a? 3 Pokazati da u svakoj kvazigrupi važe zakoi kacelacije (skraćivaja) Primerom pokazati da obruto e mora da važi, tj da grupoid u kome važe zakoi kacelacije e mora biti kvazigrupa 4 Dokazati da u (Z 6, 6) e važe zakoi kacelacije 5 Neka je (G, ) koača komutativa kvazigrupa Pokazati da jedačia x x = a ima rešeje za svako a G ako i samo ako je broj elemeata skupa G epara SEMIGRUPA Asocijativa grupoid se zove semigrupa Za a 1,, a G defiišemo a 1 a iduktivo (po ): za = 1: a 1 = a 1, za +1: a 1 a +1 = (a 1 a ) a +1,(pod pretpostavkom da je defiisao a 1 a ) Specijalo, za a 1 = = a = a proizvod a a }{{} i ozačava sa a se zove -ti stepe elemeta a Napomea: Ako je semigrupa aditiva (G, +), oda se -ti stepe elemeta a G obeležava sa a = a } + {{ + a } Teorema (uopštei asocijativi zako) Neka je (G, ) semigrupa, N i a 1,, a G Tada za svako k < važi a 1 a = (a 1 a k ) (a k+1 a )

4 Posledica Neka je (G, ) semigrupa, m, N i a G Tada važi: (1) a m a = a m+, (2) (a m ) = a m (u aditivoj otaciji: (1) ma + a = (m + )a, (2) (ma) = (m)a) Semigrupa (G, ) je cikliča sa geeratorom a ako je svaki je elemet stepe elemeta a, tj važi G = {a N} Tada pišemo G = a (N, +) = 1 = {1, 2 = 1 + 1, 3 = 1 + 1 + 1, }; (Z, + ) = 1 = {1, 2 = 1 + 1,, 1 = 1 + + 1, 0 = 1 + }{{} + 1} }{{} 1 1 Neka je f : G H homomorfizam semigrupe (G, ) u semigrupu (H, ) Dokazati da za svako a G i svako N važi f(a ) = (f) 2 Neka je N i (G, ) komutativa semigrupa Dokazati da je preslikavaje f : G G, f(x) = x edomorfizam semigrupe G 3 Pokazati da su dve beskoače cikliče semigrupe izomorfe 4 Ako je semigrupa (S, ) bez jediice, proširiti S i tako da ovi grupoid bude semigrupa sa jediicom (mooid) 5 Neka je (G, ) semigrupa i L = {L a a G} skup levih traslacija grupoida G Pokazati: (1) (L, ) je semigrupa, (2) Preslikavaje φ : G L, dato sa φ = L a je homomorfizam semigrupe (G, ) u semigrupu (L, ) 6 Svaka semigrupa je izomorfa ekoj semigrupi preslikavaja 7 Odrediti semigrupe preslikavaja izomorfe sledećim semigrupama b b a d c c c d a b d d c b a b a b c d c a b c d d a b c d a a a a a b b b b b c c c c c d d d d d 8 Koristeći Kejlijevu teoremu za semigrupe ispitati da li su sledeći grupoidi semigrupe: b b a d c c c d a b d d c b a

5 9 Pokazati da u svakoj koačoj semigrupi postoji idempoteta elemet (b) Cikliča semigrupa je koača akko sadrži idempoteta elemet MONOID Semigrupa sa eutralim elemetom se zove mooid Elemet a mooida (G,, e) je iverzibila sleva akko jedačia x a = e ima bar jedo rešeje u skupu G Svako takvo rešeje se zove levi iverz od a Elemet a mooida (G,, e) je iverzibila zdesa akko jedačia a y = e ima bar jedo rešeje u skupu G Svako takvo rešeje se zove desi iverz od a Elemet a mooida (G,, e) je iverzibila akko je iverzibila sleva i zdesa Tada su jegov levi i desi iverz jedistvei i jedaki i taj elemet se obeležava sa a 1 i zove iverz od a Dakle, to je jedii elemet za koji važi a a 1 = e, a 1 a = e 1 Ako je elemet a mooida (G,, e) iverzibila sleva i zdesa tada su jegov levi i desi iverzi jedistvei i jedaki Dokazati 2 Ako su elemeti a i b mooida (G,, e) iverzibili, oda su iverzibili i a 1, b 1 i a b i važi (a 1 ) 1 = a i (a b) 1 = b 1 a 1 3 Odrediti iverzibile elemete u mooidima (Z, +, 0), (Q, +, 0), (R, +, 0); (b) (N,, 1), (Z,, 1), (Q,, 1); (c) (Z, +, 0), (Z,, 1); (d) (M (R), +, 0), (M (R),, I ); (e) (P(S),, ), (P(S),, S); (f) (S S,, 1 S )