1 Ekstremi funkcija više varijabli

Σχετικά έγγραφα
2.6 Nepravi integrali

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

1.4 Tangenta i normala

( ) p a. poklopac. Rješenje:

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum

Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se:

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

18. listopada listopada / 13

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.


GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

UVOD. Ovi nastavni materijali namijenjeni su studentima

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

( , 2. kolokvij)

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Odvod. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 5. december Gregor Dolinar Matematika 1

Operacije s matricama

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

FORMULE VEZANE UZ MATEMATIČKE KOLEGIJE PREDDIPLOMSKOG STUDIJA

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1

Odredjeni integral je granicna vrijednost sume beskonacnog broja clanova a svaki clan tezi k nuli i oznacava se sa : f x dx f x f x f x f x b a f

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Formule iz Matematike II. Mandi Orlić Tin Perkov

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

7 Algebarske jednadžbe

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

VVR,EF Zagreb. November 24, 2009

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Uvod u teoriju brojeva

Polinomijalna aproksimacija

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

4. Relacije. Teorijski uvod

Zadatak 1

1 DIFERENCIJALNI RAČUN Granična vrijednost i neprekidnost funkcije Derivacija realne funkcije jedne varijable

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod

1.1 Funkcije dvije i više promjenljivih

2.7 Primjene odredenih integrala

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Derivacija funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

2 Elastičnost funkcije Elastičnost funkcija u ekonomiji Formula za koeficijent elastičnosti funkcije zadane algebarski

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

5. Karakteristične funkcije

Ekstremi funkcije jedne varijable

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Uvod Newton-Leibnizova formula Glavne metode integriranja. Integrali. Franka Miriam Brückler

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

1 / 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

FUNKCIJE DVIJU VARIJABLI (ZADACI)

Transcript:

1 Ekstremi funkcij više vrijbli Definicij ekstrem funkcije: Funkcij u = f(x 1, x 2,, x n ) im u točki T ( 1, 2,, n ) A) LOKALNI MINIMUM f( 1, 2,, n ) ko z svku točku T vrijedi nejednkost: T ( 1 + dx 1, 2 + dx 2,, n + dx n ) T f(t ) > f(t ) tj totlni prirst funkcije u točki T je strogo veći od nule B) LOKALNI MAKSIMUM f( 1, 2,, n ) ko je f(t ) < f(t ) tjtotlni prirst funkcije u točki T je strogo mnji od nule C) NEMA EKSTREMA u točki T ( 1, 2,, n ) ko totlni prirst funkcije f u točki T,( f) T, mijen predznk Mksimum i minimum funkcije nzivmo njenim ekstremom Nužn uvjet ekstrem: D bi diferencijbiln funkcij u = f(x 1, x 2,, x n ) iml ekstrem u T nužno mor biti: ( ) ( ) ( ) f f f = 0, = 0,, = 0 (1) x 2 x n što je ekvivlentno s (df(x 1, x 2,, x n )) T = 0 T T Rješvnjem sustv jedndžbi (1) dobijemo točke T 1, T 2, koje nzivmo stcionrne točke u kojim funkcij f može (li ne mor) imti ekstrem Općenito vrijedi: U točki T ( 1, 2,, n ) ekstrem funkcije f ili je df( 1, 2,, n ) = 0 ili df( 1, 2,, n ) ne postoji Dovoljni uvjeti ekstrem: Nek je T ( 1, 2,, n ) stcionrn točk funkcije u = f(x 1, x 2,, x n ) tj df( 1, 2,, n ) = 0 Ako u nekoj dovoljno mloj okolini točke T vrijedi: 1) d 2 f( 1, 2,, n ) > 0 z (dx 1 ) 2 + (dx 2 ) 2 + + (dx n ) 2 > 0 MINIMUM f( 1, 2,, n ) u točki T ( 1, 2,, n ) 2) d 2 f( 1, 2,, n ) < 0 z (dx 1 ) 2 + (dx 2 ) 2 + + (dx n ) 2 > 0 MAKSIMUM f( 1, 2,, n ) u točki T ( 1, 2,, n ) 3) d 2 f( 1, 2,, n ) mijenj predznk z (dx 1 ) 2 +(dx 2 ) 2 + +(dx n ) 2 > 0 NEMA EKSTREMA u točki T ( 1, 2,, n ) T 1

4) d 2 f( 1, 2,, n ) 0 ili 0 z (dx 1 ) 2 + (dx 2 ) 2 + + (dx n ) 2 > 0 tj kd z neku kombinciju diferencijl drugi diferencijl d 2 f( 1, 2,, n ) može biti jednk nuli NEMA ODLUKE Dovoljne uvjete možemo provjeriti i n drugi nčin Nek je T ( 1, 2,, n ) stcionrn točk funkcije u = f(x 1,, x n ) Pridružimo drugom diferencijlu funkcije rčuntom u toj točki mtricu 11 12 1n 21 22 2n n1 n2 nn gdje je 2 f ij = ( ) T x i x j Td vrijede sljedeće tvrdnje (dovoljni uvjeti ekstrem pomoću SILVES- TEROVOG kriterij): 1) d 2 f( 1, 2,, n ) > 0 z (dx 1 ) 2 + + (dx n ) 2 > 0 ko i smo ko je: 11 > 0, 11 11 12 13 11 13 12 > 0, 21 21 22 23 > 0, 22 > 0 31 32 33 31 32 33 i td je MINIMUM u točki T ( 1, 2,, n ) 2) d 2 f( 1, 2,, n ) < 0 z (dx 1 ) 2 + + (dx n ) 2 > 0 ko i smo ko je: 11 < 0, 11 11 12 13 11 13 12 > 0, 21 21 22 23 < 0, ( 1) n 22 > 0 31 32 33 31 32 33 i td je MAKSIMUM u točki T ( 1, 2,, n ) 3) d 2 f( 1, 2,, n ) mijenj predznk z (dx 1 ) 2 + + (dx n ) 2 > 0 ko su sve determinnte rzličite od nule i ne pojvljuje se slučj 1) ili 2) NEMA EKSTREMA u točki T ( 1, 2,, n ) 4)Ako je nek od determinnti jednk nuli NEMA ODLUKE Primijetimo d u trećem slučju nemmo ekvivlenciju Dkle provjer dovoljnih uvjet preko drugog diferencijl je jč, tj ko ne dobijemo odgovor pomoću Silvesterovog kriterij mozd mozemo dobiti bolje zključke promtrnjem drugog diferencijl Ukoliko i td nem odluke mormo rčunti totlni prirst funkcije NAPOMENA!!! U slučju dvije vrijble tj kd immo funkciju z = z(x, y) immo sljedeće zključke 2

Nek je T stcionrn točk funkcije z i nek je T = z xx z xy z xy z = [z xx z yy (z yy T xy) 2 ] T Td vrijedi: T > 0 T < 0 T = 0 POSTOJI EKSTREM NEMA EKSTREMA NEMA ODLUKE (z xx) T > 0 (z xx) T < 0 Potrebn su Minimum u T Mksimum u T dodtn ispitivnj PRIMJER Nći i ispitti ekstreme funkcije z = x 3 + y 2 3xy Rješenje: Ov funkcij je definirn z svki x i y Odredimo stcionrne točke z x = z 3x2 3y y = 3y2 3x Stcionrn točke su rješenj sustv: 3x 2 3y = 0 3y 2 3x = 0 y = x2 x = y 2 x 4 = x x(x 3 1) = 0 p dobivmo rješenj x 1 = 0 i x 2 = 1 Stcionrne točke su T 1 (0, 0) i T 2 (1, 1) Provjerimo z svku od tih točk dovoljne uvjete ekstrem Prcijlne derivcije drugog red su: 2 z x 2 = 6x 2 z x y = 3 2 z y 2 = 6y Dovoljni uvjeti preko drugog diferncijl: d 2 z = 6x(dx) 2 6dxdy + 6y(dy) 2 T 1 (0, 0) (d 2 z) T1 = 6dxdy Treb ispitti predznk z (dx) 2 + (dy) 2 > 0 z dx > 0, dy > 0 (d 2 z) T1 < 0 z dx < 0, dy > 0 (d 2 z) T1 > 0 (d 2 z) T1 mijenj predznk p nem ekstrem u točki T 1 (0, 0) T 2 (1, 1) 3

(d 2 z) T2 = 6(dx) 2 6dxdy + 6(dy) 2 = 6[(dx 1 2 dy)2 + 3 4 (dy)2 ] Očito je p immo MINIMUM u točki T 2 (1, 1) (d 2 z) T2 > 0 z (dx) 2 + (dy) 2 > 0 4

2 UVJETNI EKSTREMI Uvjetnim eksteremom funkcije u = f(x 1, x 2,, x n ) nzivmo mksimum ili minimum te funkcije dostignut pod uvjetim d su vrijble(rgumenti) x 1, x 2,, x n povezne jedndžbm: ϕ i (x 1, x 2,, x n ) = 0, i = 1, 2,, m, m < n Trženje uvjetnog ekstrem funkcije f svodi se n trženje običnog ekstrem tzv Lgrngeove funkcije: F (x 1, x 2,, x n ) = f(x 1, x 2,, x n )+λ 1 ϕ 1 (x 1, x 2,, x n )+ +λ m ϕ m (x 1, x 2,, x n ) gdje su λ i, i = 1, 2,, m neodredenii konstntni fktori Nužni uvjeti ekstrem svode se n sustv od n + m jedndžbi: F = f + λ 1 ϕ 1 + + ϕ m = 0 F = f ϕ 1 + λ 1 + + ϕ m x n x n x n x n = 0 ϕ 1 (x 1, x 2,, x n ) = 0 ϕ m (x 1, x 2,, x n ) = 0 uz nepoznnice x 1, x 2, x 3,, x n, λ 1,, λ m Ako je (x 1, x 2,, x n, λ 1, λ 2,, λ m) jedno rješenje ovog sustv td funkcij f može eventulno imti ekstrem f(x 1, x 2,, x n) u točki T (x 1, x 2,, x n) Dovoljni uvjeti ekstrem Postojnje i krkter uvjetnog ekstrem istržujemo n osnovu predznk drugog diferencijl Lgrngeove funkcije d 2 F (x 1, x 2,, x n ) = ( dx 1 + + dx n ) 2 F (x 1, x 2,, x n ) x n z vrijednosti (x 1, x 2,, x n, λ 1, λ 2,, λ m) pod uvjetom d su dx 1, dx 2,, dx n vezni jedndžbm: dϕ 1 = ϕ 1 dx 1 + + ϕ 1 dx n = 0 x n dϕ m = ϕ m dx 1 + + ϕ m x n dx n = 0 Iz posljednjih m jedndžbi dobivenih diferencirnjem uvjet ϕ i (x 1, x 2,, x n ) 5

izrčunmo m diferencijl, npr dx i i = 1, 2,, m ko funkcije preostlih n m diferencijl dx m+1,, dx n te ih uvrstimo u d 2 F (x 1, x 2,, x n ) z vrijednost (x 1, x 2,, x n, λ 1, λ 2,, λ m) Ako je : ) d 2 f(x 1,, x n) < 0 f im uvjetni mksimum u T (x 1,, x n) b) d 2 f(x 1,, x n) > 0 f im uvjetni minimum u T (x 1,, x n) c) d 2 f(x 1,, x n) mijenj predznk f nem ekstrem u T (x 1,, x n) d) d 2 f(x 1,, x n) 0 ili 0 nem odluke PRIMJER: Točkom T (, b, c), gdje su, b, c > 0 položiti rvninu koj s koordintnim rvninm tvori tetredr njmnjeg volumen Rješenje: Ako slijdimo oznke ko n slici, volumen tetredr je dn s Segmentni oblik rvnine glsi V (p, q, r) = 1 6 pqr x p + y q + z r 1 = 0 Točk T (, b, c) leži u toj rvnini p immo uvjet uz koji se trži minimum funkcije volumen (,b,c su poznti relni brojevi) Lgrngeov funkcij je: p + b q + c r 1 = 0 F (p, q, r) = 1 6 pqr + λ( p + b q + c r 1) F p = 1 λ qr 6 p 2 = 0 / p F q = 1 λb pr 6 q 2 = 0 F r = 1 λc pq 6 r 2 = 0 ( ) p + b q + c r 1 = 0 / q / r 1 λ pqr = 6 p = λb q = λc r 6

Dobivmo te ko to uvrstimo u (*) immo p = b q = c r 3 1 = 0 p = 3 q = 3b r = 3c p Stcionrn točk je T (3, 3b, 3c) λ = 1 6 p2 qr = 27 2 bc Dovoljni uvjeti: pp) T = ( 2λ p 3 ) T = bc (F qq) T = ( 2bλ q 3 ) T = c b (F rr) T = ( 2cλ r 3 ) T = b c pq) T = ( r 6 ) T = c 2 pr) T = ( q 6 ) T = b 2 qr) T = ( p 6 ) T = 2 (d 2 F ) T = bc (dp)2 + c b (dq)2 + b c (dr)2 + cdp dq + b dp dr + dq dr Oznčimo s: Q = bc (dp)2 + c b (dq)2 + b c (dr)2 Diferencirjmo uvjet: p + b q + c r 1 = 0 /d p 2 dp b p 2 dq c dr = 0 / ( 1) r2 p 2 dp + b p 2 dq + c r 2 dr = 0 Uvrstimo p = 3, q = 3b, r = 3c dp + dq b + dr c = 0 /2 ( ) 2 ( ) 2 ( dp dq dr + + b c ) 2 ( dp dq + 2 b c dp dq + b dp dr + dq dr = 1 2 + dp dr c (d 2 F ) T = Q 1 2 Q = 1 2 Q > 0 MINIMUM + ) dq dr bc = 0 / bc ] [ bc (dp)2 + c b (dq)2 + b c (dr)2 Jedndžb tržene rvnine: x 3 + y 3b + z 3c = 1 7