Rotacija krutog tijela

Σχετικά έγγραφα
Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

1.4 Tangenta i normala

Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa

Prostorni spojeni sistemi

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

Fizika 1. Auditorne vježbe 5. Dunja Polić. Dinamika: Newtonovi zakoni. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva

Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Zadatak Rješenje: skica problema O R b φ a. Dinamika gibanja krutog tijela. Kinetička energija krutog tijela. E-L jednadžbe

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

ČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA

Kružno gibanje. Pojmovi. Radijus vektor (r), duljina luka (s) Kut (φ), kutna brzina (ω), obodna brzina (v)

MEHANIKA KRUTOG TIJELA

Dinamika krutog tijela. 14. dio

Repetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

( , 2. kolokvij)

r i Projekcije vektora položaja r i su odgovarajuće koordinate tačke xi

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Rad, energija i snaga

2.7 Primjene odredenih integrala

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

7. Titranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Algebra Vektora. pri rješavanju fizikalnih problema najčešće susrećemo skalarne i vektorske

Savijanje nosaa. Savijanje ravnog štapa prizmatinog poprenog presjeka. a)isto savijanje. b) Savijanje silama. b) Savijanje silama.

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

PITANJA IZ OČUVANJA ENERGIJE I ROTACIJSKOG GIBANJA

Rad, snaga i energija. Dinamika. 12. dio

Izradio: Željan Kutleša, mag.educ.phys. Srednja tehnička prometna škola Split

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

- osnovni zakoni gibanja (Newtonovi aksiomi) - gibanja duž ravne podloge i kosine - sila trenja - vrste sila

KINEMATIKA I DINAMIKA KRUTOG TIJELA

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

Princip inercije. Ako tijelo ostavimo na nekom mjestu ono će ostati mirovati ili se gibati jednolikom brzinom po pravcu.

Ortogonalne transformacije

Elementi spektralne teorije matrica

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u 1.zadatku.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

n F Δ s= F d s [ J ] =m g h Kinetičku energiju tijelo posjeduje usljed kretanja na nekom putu. zatranslaciju: E k = (m v² ) 2 za rotaciju: E k

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Fizika 1. Auditorne vježbe 3 Kružna gibanja. Dunja Polić. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva. 17. listopada 2008.

DEFORMACIJA. parametri deformacije u sustavu laboratorija

RAD, SNAGA I ENERGIJA

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

18. listopada listopada / 13

MEHANIKA FLUIDA HIDROSTATIKA 5. Osnovna jednadžba gibanja (II. Newtonov zakon) čestice idealnog fluida i realnog fluida u relativnom mirovanju

Elektron u magnetskom polju

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

Mehanika dr.sc. Robert Beuc. Fizika Studij Fizioterapije

Masa, Centar mase & Moment tromosti

numeričkih deskriptivnih mera.

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)

Podloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u

1 Promjena baze vektora

Fizika 1. Auditorne vježbe 6 Rad. Energija. Snaga. Ivica Sorić. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Impuls i količina gibanja

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Magnetska svojstva materijala

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Izdavač HINUS Zagreb, Miramarska 13 B tel. (01) , , fax (01)

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

šupanijsko natjecanje iz zike 2017/2018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova)

0.1. Pojam mehanike. Mehanika tekućina i plinova (mehanika fluida)

Transcript:

Rotacija krutog tijela

6. Rotacija krutog tijela Djelovanje sile na tijelo promjena oblika tijela (deformacija) promjena stanja gibanja tijela Kruto tijelo pod djelovanjem vanjskih sila ne mijenja svoj oblik - ramaci čestica krutog tijela ostaju uvijek isti - idealiacija Gibanje krutog tijela: translacija (CM) i rotacija (os kro CM)

6. Rotacija krutog tijela Translacija krutog tijela Pri ROTACIJI krutog tijela sve njegove čestice gibaju se istom kutnom brinom po kružnicama čija središta leže na istom pravcu koji se ove OS ROTACIJE (rotacija krutog tijela oko nepomične osi). Tijelo se giba TRANSLATORNO ako linija koja poveuje bilo koje dvije njegove čestice adržava svoj smjer u prostoru, tj. ako pri gibanju ostaje paralelna svom početnom položaju. Sve točke tijela imaju iste brine i akceleracije. Dovoljno je ponavati gibanje CM. Rotacija krutog tijela

6. Rotacija krutog tijela Općenito gibanje krutog tijela: translacija (CM) i rotacija (os kro CM)

6.3. Rotacija krutog tijela oko nepomične osi Sve točke tijela ivode gibanje po kružnicama čija središta leže na osi rotacije. Na rotaciju oko nepomične osi utječe samo moment okomite sile. ω Ivod j. gibanja: ' M = r F i i i r i r i m i F ti M = r F = r m a = α m r i i ti i i ti i i M = M = α m r = I α i i i i i O I = i m r i i - moment inercije M = I α - j. gibanja (II Newtonov akon a F = m a rotaciju krutog tijela oko nepomične osi)

6.3. Rotacija krutog tijela oko nepomične osi Ako je M = 0, tada je α = 0, te će tijelo ili mirovati ili se jednoliko vrtjeti. Ako je M = const. tijelo će se vrtjeti oko nepomične osi konstantnom kutnom akceleracijom (α = const.).

6.4. Moment inercije (tromosti) - veličina karakteristična a svako tijelo koje rotira - utječe na rotaciju slično kao što masa utječe na translaciju tijela tijela s većim I teže je arotirati nego ona s manjim = mjera tromosti tijela pri rotaciji n I = lim miri = r dm n i = 1 I m = = V = ρ r dv ρ lim V 0 dm dv I = ρ r dv - a homogeno tijelo

6.4. Moment inercije (tromosti) Primjer: Iračunaj moment inercije homogenog štapa oko osi a) kro središte štapa b) oko jednog kraja štapa x dx ml a) I = L 1 b) I = ml 3 x L dx

6.4. Moment inercije (tromosti) Primjer: Iračunaj moment inercije homogenog prstena oko osi kro središte prstena, okomitu na ravninu prstena. R I = mr

6.4. Moment inercije (tromosti) Steinerov poučak Moment tromosti ovisi o osi oko koje tijelo rotira. os rotacije os kro CM x = x ' + x y = y ' + y CM CM I CM 0 = = 0 M D

6.4. Moment inercije (tromosti) Steinerov poučak I = I + M D CM Moment inercije tijela oko neke osi jednak je momentu inercije oko osi koja prolai kro centar mase i paralelna je toj osi, uvećanoj a umnožak mase tijela i kvadrata udaljenosti tih dviju osi. os rotacije os kro CM D M

6.4. Moment inercije (tromosti) Steinerov poučak Primjer: Odredite moment inercije štapa obirom na os koja prolai jednim njegovim krajem. x dx ml a) I CM = L 1 b) I = ml 3 x L dx c) Steinerov poučak: L ml ml ml I = ICM + m = + = 1 4 3

6.5. Moment količine gibanja (kutna količina gibanja, moment impulsa, akretni impuls, angularni moment, orbitalni moment) Zakretni impuls materijalne točke m, impulsa p: L = r p ( M = r F ) [kg m /s] - smjer: pravilo desne ruke Zakretni impuls krutog tijela: L = ri m vi, vi = ω ri i L = m r ω = I ω i i i i - a bilo koju nepomičnu os oko koje rotira kruto tijelo

6.5. Moment količine gibanja - ako homogeno tijelo rotira oko svoje osi simetrije L i w imaju L = Iω isti smjer i leže na osi rotacije - općenito (a nesimetrično tijelo) L i w ne moraju imati isti smjer Jednadžba gibanja a rotaciju krutog tijela L = r p i i i - akretni impuls materijelne točke krutog tijela d L dr d p dt dt dt d ri pi vi mi vi 0 dt = = i i i = pi + ri = ri F i = M i d dt M Li = i i i - a kruto tijelo

6.5. Moment količine gibanja Jednadžba gibanja a rotaciju krutog tijela M = F = d L dt d p dt Ukupni moment vanjskih sila (obirom na točku O) jednak je vremenskoj promjeni ukupnog akretnog impulsa (obirom na istu točku O). L M M F = I ω dl dt = I α = = = m a ( ) d dt I ( ) ω

6.6. Zakon očuvanja akretnog impulsa

6.6. Zakon očuvanja akretnog impulsa

6.6. Zakon očuvanja akretnog impulsa d L - j. gibanja a rotaciju krutog tijela: M = dt d M = L = dt - atvoreni sustav (ΣF i =0, ΣM i =0) : 0 L = const U atvorenom sustavu ukupni akretni impuls je očuvan (po inosu i smjeru) ako je reultantni moment sila, koji djeluje na taj sustav, jednak nuli. Poseban slučaj: vrtnja sustava oko nepomične osi : L = I ω = const I ω = I ω = const 1 1

6.7. Gibanje vrka Zvrk je rotaciono simetrično tijelo koje se vrlo bro vrti oko svoje osi simetrije, pri čemu je stalno učvršćeno u jednoj točki koja leži na toj osi. a) gibanje slobodnog vrka (M=0); vrk je poduprt u svom težištu d L M = = 0 L = const dt Smjer i inos akretnog impulsa su konstantni jer nema vanjskog momenta sile. O G

6.7. Gibanje vrka b) precesija vrka (M 0); vrk nije poduprt u težištu - težina stvara moment oko O M = r G - os vrka se akreće, a težište se giba po kružnici - M je okomit na L; L mijenja smjer a inos mu je konstantan - vrh vektora L opisuje kružnicu (precesija) M = Ω L L = Ω = I M I ω ω M = d L dt Kutna brina precesije proporcionalna je momentu sile, a obrnuto proporcionalna momentu inercije i kutnoj brini vrka.

6.8. Rad, snaga i kinetička energija pri rotaciji Kinetička energija materijalne točke m i : K = 1 m v i i i Kinetička energija krutog tijela: 1 1 K = K = m v = m r ω i i i i i i i i I = miri -moment inercije i K = 1 Iω -kinetička energija

6.8. Rad, snaga i kinetička energija pri rotaciji Rad vanjske sile na tijelo koje rotira: dw = F d s = F rdθ dw = Mdθ ( sinφ ) Snaga pri rotaciji: dw dθ P = = M = M ω dt dt ( P = F v) d d d d M = ω ω θ ω Iα = I I I dt = ω dθ dt = dθ Md θ = dw = I ω d ω ω f 1 1 W = Mdθ = Iωdω = Iω f Iωi = EK ω i Ukupni rad koji obave vanjske sile pri rotaciji krutog tijela oko čvrste osi jednak je promjeni kinetičke energije rotacije.

Primjer: Za sustav tijela na slici odredi moment inercije i kinetičku energiju rotacije.

Primjer: a sustav na slici iračunaj kutnu akceleraciju kotača, akceleraciju utega i napetost niti.

6.9. Kotrljanje krutog tijela K = suma rotacijske kinetičke energije oko CM i kinetičke energije CM

Primjer: Odredi brinu CM sfere kada se spusti ni kosinu.

Primjer: Sfera mase m 1 i blok mase m poveani su užetom preko koloture radijusa R i mase M (prsten koloture). Blok kliže be trenja. Nañi linearnu akceleraciju ovih tijela koristeći akretni impuls i moment. Zakretni impuls obirom na os rotacije koloture: Zakretni moment a istu os: