Otvorena struna i nekomutativna elektrodinamika

Σχετικά έγγραφα
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

IZVODI ZADACI (I deo)

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Elementi spektralne teorije matrica

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

5. Karakteristične funkcije

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

PP-talasi sa torzijom

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

numeričkih deskriptivnih mera.

Moguća i virtuelna pomjeranja

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Trigonometrijske nejednačine

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Teorijske osnove informatike 1

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Operacije s matricama

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Kvantna teorija polja I

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

IZVODI ZADACI (I deo)

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Obrada signala

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

Diferencne jednačine

Relativistička kvantna mehanika

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ZADACI IZ SUPERSIMETRIJA. 1. Pokazati da je ϵ αβ invarijantan tenzor pri Lorencovim transformacijama.

7 Algebarske jednadžbe

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Zadaci iz trigonometrije za seminar

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012

KVANTNA GRAVITACIJA. Voja Radovanović. June 27, Fizički fakultet, Univerzitet u Beogradu

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18.

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

18. listopada listopada / 13

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

Matematiqki fakultet. Univerzitet u Beogradu. Domai zadatak

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

Zadaci iz Osnova matematike

Kaskadna kompenzacija SAU

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

TAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b)

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

5 Ispitivanje funkcija

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

10. STABILNOST KOSINA

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Π Ο Λ Ι Τ Ι Κ Α Κ Α Ι Σ Τ Ρ Α Τ Ι Ω Τ Ι Κ Α Γ Ε Γ Ο Ν Ο Τ Α

Transcript:

Otvorena struna i nekomutativna elektrodinamika B. Sazdović i D. S. Popović Institut za Fiziku, Beograd, Srbija Simetrije prostorno vremenskih jednačina kretanja za zatvorenu strunu za otvorenu strunu da bi se održala ista simetrija uvodi se vektorsko polje, A µ, na krajevima otvorene strune kalibraciona simetrija polja A µ Nekomutativna elektrodinamika U prisustvu antisimetričnog polja B µν Svetska zapremina Dp-brane postaje nekomutativana mnogostrukost Polje A µ se transformiše kao vektorsko polje u nekomutativnoj elektrodinamici

Dejstvo 1 Dejstvo S = κ Σ d 2 ξ g [ 1 2 gαβ G µν + εαβ g B µν ] α x µ β x ν ξ α (α = 0, 1) koordinate svetske površi x µ (ξ) (µ = 0, 1,..., D 1) prostorno vremenske koordinate x i (ξ) (i = 0, 1,..., p) koordinate Dp-brane Struna propagira u prostoru sa pozadinskim poljima metrički tenzor G µν (x) antisimetrični tenzor B µν (x) = B νµ (x) Kanonski Hamiltonjian i tenzor energije impulsa H c = h T + h + T +, T ± = 1 4κ Gµν j ±µ j ±ν Struje preko promenljivih x µ i njihovih kanonski konjugovanih impulsa π µ j ±µ = π µ + 2κΠ ±µν x ν, Π ±µν B µν ± 1 2 G µν Dve nezavisne kopije Virasoro algebre {T ± (σ), T ± ( σ)} = [T ± (σ) + T ± ( σ)]δ (σ σ)

Simetrije prostorno vremenskih jednačina kretanja 2 Metrički tenzor svetske površi g αβ, izražen preko promenljivih svetlosnog konusa (h +, h, F ) g αβ = 1 2h h + h + h + 2 e2f h + h + 2 Difeomorfizam svetske površi ξ µ ξ µ + ε µ (ξ) δg µν = g µρ ρ ε ν + g νρ ρ ε µ ε ρ ρ g µν Prelaz na promenljivih svetlosnog konusa sa novim parametrima ε ± = ε 1 ε 0 h ± δh ± = 0 ε ± + h ± 1 ε ± ε ± 1 h ± δf = 1 (ε + + ε ) + (ε ε + ) 1(h + h + ) h h + ε+ h h +( 0F + h 1 F ) + Zatvaranje algebre ε h h +( 0F + h + 1 F ) [δ(ε 1 ), δ(ε 2 )]h ± = δ(ε 3 )h ± [δ(ε 1 ), δ(ε 2 )]F = δ(ε 3 )F Strukturne funkcije ε ± 3 = ε± 1 1ε ± 2 ε± 2 1ε ± 1

Klasična algebra 3 Generatori ε ± T ± ε T dσ[ε + (σ)t + (σ)+ε (σ)t (σ)] Algebra {ε 1 T, ε 2 T } = ε 3 T Za dati izbor strukturnih funkcija, sledi {T ± (σ), T ± ( σ)} = [T ± (σ) + T ± ( σ)]δ {T ±, T } = 0 To je Virasoro algebra sa ε ± = ε ± (ξ +, ξ ). Algebra 2D difeomorfizama: dve nezavisne kopije Virasoro algebre Zamenjuje princip konformne invarijantnosti sa principom 2D reparametrizacione invarijantnosti 2D metrika (konformni deo F ) se kvantuje

Kvantna algebra 4 Prelaz sa klasične na kvantnu teoriju Polja Operatori x µ ˆx µ, π µ ˆπ µ, T ± (ϕ) : ˆT ± (ϕ) : ϕ = {G µν, B µν, Φ} Poisson-ove zagrade Komutatori {A, B} = C [Â, ˆB] = i hĉ Kao posledica normalnog uredjenja narušava se Virasoro algebra (narušavaju se 2D difeomorfizmi) [ ˆT ± (σ), ˆT ± ( σ)] = i h[ ˆT ± (σ) + ˆT ± ( σ)]δ + gde je [ ˆL(σ) + ˆL( σ)]δ + [β Φ (σ) + β Φ ( σ)]δ [ ˆT ± (σ), ˆT ( σ)] = 0 ˆL (β G µν + βb µν )Ôµν 2D difeomorfizmi na kvantnom nivou Klasične prostorno vremenske jednačine kretanja β G µν (ϕ) = 0, βb µν (ϕ) = 0, βφ (ϕ) = 0 Moguće je naći rešenja i simetrije kompletnih prostorno vremenskih jednačine kretanja, čiji eksplicitni oblik nije poznat

Simetrije kompletnih jednačina kretanja 5 Uopštenje prilaza M. Evans, B. A. Ovrut, I. Giannakis,... baziranog na konformnoj teoriji polja Zamenom principa konformne invarijantnosti sa principom 2D reparametrizacione invarijantnosti 2D metrika (konformni deo F ) se kvantuje Varijacija polja ϕ ϕ + δϕ prouzrokuje ˆT ± (ϕ) ˆT ± (ϕ + δϕ) = ˆT ± (ϕ) + δ ˆT ± (ϕ) Ako je ϕ + δϕ takodje jednačina kretanja, sledi [ ˆT ± (ϕ+δϕ) σ, ˆT ± (ϕ+δϕ) σ ] = i h[ ˆT ± (ϕ+δϕ) σ + ˆT ± (ϕ+δϕ) σ ]δ [ ˆT ± (ϕ + δϕ) σ, ˆT (ϕ + δϕ) σ ] = 0 Uslovi simetrije jednačina kretanja [ ˆT ± (σ), δ ˆT ± ( σ)]+[δ ˆT ± (σ), ˆT ± ( σ)] = i h[δ ˆT ± (σ)+δ ˆT ± ( σ)]δ [ ˆT ± (σ), δ ˆT ( σ)] + [δ ˆT ± (σ), ˆT ( σ)] = 0 Opšte rešenje δ Λ ˆT± (σ) = i[ˆγ Λ, ˆT ± (σ)] ˆΓΛ = dσυ(λ(x), Ô)

Simetrije zatvorene strune 6 Tenzor energije impulsa bilinearan po srujama ˆT ± = 1 4κ Gµν ĵ ±µ ĵ ±ν ĵ ±µ = ˆπ µ +2κ(B µν ± 1 2 G µν)ˆx ν δ ˆT ± = 1 2κ (δb µν ± 1 2 δg µν)ĵ µ ±ĵν Ako izaberemo generator u obliku ˆΓ Λ = 2κ [ˆΓ Λ, ˆT ± (σ)] = i π π dσλ µˆx µ 2κ ( µλ ν ν Λ µ )ĵ µ ±ĵν tada su transformacije simetrije δ Λ B µν = µ Λ ν ν Λ µ δ Λ G µν = 0

Simetrije otvorene strune 7 Drugačiji interval integracije ˆΓΛ = 2κ π 0 dσλ µ (x)ˆx µ tako da granični član narušava simetriju [ ˆΓΛ, ˆT ± ] = i 2κ ( µλ ν ν Λ µ )ĵ µ ±ĵν iĵµ ± Λ µ[δ(σ π) δ(σ)] Da poništimo nehomogeni član, menjamo izraz za struje i tenzor energije impulsa ĵ ±µ = ĵ ±µ + j µ, ˆT± = 1 4κ Gµν ĵ ±µ ĵ ±ν Tražimo j µ (x) tako da izmenjena teorija ima istu simetriju kao zatvorena struna. Sledi δ Λ j µ = 2κΛ µ [δ(σ π) δ(σ)] Uvodimo novo polje A µ (x) definisano samo na krajevima strune j µ = 2κA µ [δ(σ π) δ(σ)] čija ja kalibraciona transformacija δ Λ A µ = Λ µ

Dejstvo izmenjene teorije otvorene strune 8 σ-model Lagranžijan L = π µ ẋ µ H, gde je H = T T + Posle eliminacije impulsa π µ na jednačinama kretanja = κ Σ S Σ d 2 ξ L d 2 ξ 1 2 gαβ G µν (x) + ε αβ B µν (x) α x µ β x ν +2κ dσa µ ẋ µ σ=π σ=0 u saglasnosti sa Lagranževim prilazom

Reducibilnost 9 Zatvorena struna reducibilna teorija za Λ µ = µ ε je ˆΓ Λ= ε = 2κ π π dσε = 0 Isti zaključak sledi iz relacije δb µν / Λ= ε = ( µ Λ ν ν Λ µ )/ Λ= ε = 0 Teorija zatvorene strune nije reducibilna za Λ µ = µ ε sledi ˆΓΛ= ε ˆΓε = 2κ π 0 dσε = 2κ[ε(π) ε(0)] Odgovarajuća kalibraciona simetrija je Abelova δ ε B µν = 0, δ ε A µ = µ ε što se takodje vidi iz relacije [ ˆΓε1, ˆΓε2 ] = 0

Nekomutativna elektrodinamika 10 U prisustvu antisimetričnog polja B µν, svetska zapremina Dp-brane, na kojoj se završavaju krajevi otvorene strune, postaje ne komutativna Za koordinate x i, koje zadovoljavaju Neumann-ove granične uslove, nekomutativnost se pojavljuje samo na krajevima strune [ˆx i, ˆx j ] = ±iθ ij za (σ = 0, π) Θ ij = 1 κ (G 4BG 1 B) 1 BG 1 Sledi [ε 1 (ˆx), ε 2 (ˆx)] = ±iε 3 (ˆx), (σ = 0, π) ε 3 Θ ij i ε 1 j ε 2 U unutrašnjosti strune koordinate komutiraju, dok je na krajevima strune [ ˆΓε1, ˆΓε2 ] = 2iκ ˆΓε3

Klasična reprezentacija 11 Γ ε G ε gde G ε zavisi od novih koordinata i impulsa, tražimo da { G ε1, G ε2 } = 2κ G ε3 bude izomorfno sa gornjom kvantnom relacijom U zavisnosti od novih koordinata A i i odgovarajućih impulsa P j, koje zadovoljavaju Poisson-ove zagrade {A i (x), P j ( x)} = δ ij δ p (x x) rešenje je oblika G ε = 2κ dx[ε i P j + (ε A i A i λ) P j ]δ ij gde je Moyal proizvod. Kalibracione transformacije δ ε A i = {A i, G ε } = 2κD i ε, (D i ε = i +A i ε ε A i ) i jačina polja F ij F ij = i A j j A i κ(a i A j A j A i ) δ ε F ij = κ(f ij ε ε F ij )

Dejstvo 12 Iz relacije δ ε (F ij F ij ) = κ(f ij F ij ε ε F ij F ij ) sledi invarijantni izraz za dejstvo S = dx det G(F ij F ij ) Sve je u saglasnosti sa rezultatima dobijenim Lagranževim metodom