KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Σχετικά έγγραφα
KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Na grafiku bi to značilo :

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

IZVODI ZADACI (I deo)

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

IZVODI ZADACI (I deo)

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Trigonometrijske nejednačine

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

5 Ispitivanje funkcija

1 Pojam funkcije. f(x)

5. Karakteristične funkcije


4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

18. listopada listopada / 13

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog fajla, obavezno pogledajte fajl ELEMENTARNE FUNKCIJE, jer se na

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Elementi spektralne teorije matrica

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

numeričkih deskriptivnih mera.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

1.4 Tangenta i normala

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Teorijske osnove informatike 1

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Kaskadna kompenzacija SAU

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

OTPORNOST MATERIJALA

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18.

METODA SEČICE I REGULA FALSI

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

4 Numeričko diferenciranje

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

TAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b)

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Operacije s matricama

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

( , 2. kolokvij)

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Funkcije više promenljivih. Uvod u funkcije više promenljivih

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici

7 Algebarske jednadžbe

Analitička geometrija

Reverzibilni procesi

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Termovizijski sistemi MS1TS

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

IspitivaƬe funkcija. Teorijski uvod

Skup svih mogućih ishoda datog opita, odnosno skup svih elementarnih događaja se najčešće obeležava sa E. = {,,,... }

Transcript:

KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako izgleda grafik funkcije vrednosti promenljive. =. Napravićemo tablicu za neke - - - 0 0 8 = - - - za = je = ( ) = za = je = ( ) = za = je = ( ) = za = 0 je = 0 = 0 za je = = za za = = je = = = je = =

Ovaj grafik će nam uvek služiti kao početni. Šta se dešava ako ispred broj? Naučimo sad grafik = a Razlikovaćemo situacije: a > 0 i a < 0 za a > 0 ima neki Ovde je parabola okrenuta otvorom nagore. Šta se dešava ako je a > i 0 < a <? a > U odnosu na početni grafik =, ovaj grafik = a se sužava Primer = X - - - 0 Y 8 8 0 8 8 = 8 = - - - Što je broj a veći to je grafik uži!!!

U odnosu na početni grafik 0 < a < =, ovaj grafik Primer = = a se širi X - - - 0 Y 0 8 = _ = - - - Što je broj a bliži nuli, grafik je širi!!! Za a < 0 parabola je okrenuta otvorom nadole. Početni grafik je =. - - - 0 - - - 0 - - -

Evo grafika funkcije = - - - - - - -8 - =- Opet ćemo razmotriti situacije: U odnosu na početni = grafik se sužava ako je a<- Primer = - - - 0-8 -8-0 - -8-8 - - - - - - -8 - =- =-

Ako je < a < 0 U odnosu na početni grafik = grafik, na primer = se širi - - - 0-0 - - - - - - - - - - - =- _ -8 - =- Dobro, ovo za sad nije bilo ''mnogo opasno'' Naučimo sada da pomeramo finkciju duž - ose. Posmatrajmo grafik: = a + β Prvo nacrtamo grafik funkcije = a taj grafik pomeramo duž -ose i to: ) Ako je β pozitivan podižemo grafik, odnosno pomeramo ga u pozitivnom smeru -ose. ) Ako je β negativan, spuštamo grafik, odnosno pomeramo ga u negativnom smeru -ose 5

Evo par primera: Primer : = + = _ + = _ - - - 0 Prvo nacrtamo grafik = pomeranjem (translacija) Primer : Znači, najpre nacrtamo grafik (transplatorno pomeranje) =, Zatim taj grafik podignemo za +, paralelnim = =. Potom taj grafik spustimo za - duž -ose - - - 0 - = - - 6

Nadam se da smo i ovo razumeli, jel tek sad ide ''prava stvar''. Naučimo da pomeramo funkciju i duž -ose. Posmatrajmo funkciju: Pazi: = ( α) Ako je α to znači da funkciju pomeramo za α po -osi udesno. Ako je +α to znači da finkciju pomeramo za α po -osi ulevo Ništa bez primera: Primer : = ( ) Znači pomeramo funkciju = udesno za = =(-) - - - 0 - - Primer : = ( + ) Znači pomerimo funkciju = ulevo za 7

= =(+) - - - 0 - - Sada imamo znanje da nacrtamo ceo grafik funkcije = a + b + c. Najpre moramo funkciju = a + b + c svesti na takozvani kanonski oblik. Tu nam pomaže formula: = a + b a ac b + a ili ako uvedemo da je: b α = i a ac b β = tj. a D β = dobijamo: a a( α) β = + kanonski oblik Tačka T ( α, β ) je teme parabole. Dakle: (važno, ovo je postupak) Datu funkciju = a + b + c najpre svedemo na kanonski oblik = a( α ) + β Nacrtamo grafik funkcije = a Izvršimo pomeranje (transliranje) duž ose za α Izvršimo pomeranje (transliranje) duž -ose za β 8

Primer : Nacrtaj grafik funkcije: = 6 + 5 Svedemo je na kanonski oblik: a = b = 6 c = 5 b 6 α = = = a ac b 5 ( 6) β = = a = a( α) + β = ( ) + ( ) = ( ) 0 6 6 = = = Najpre nacrtamo = a, odnosno = 8 - - - = Sada ucrtamo grafik = ( ), odnosno vršimo pomeranje za ulevo 8 = - - -

I najzad ucrtamo = ( ) tako što grafik = ( ) spustimo za nadole 8 =(-) 5 = - - - 5 =(-) - - Ceo ovaj postupak je dosta zamršen a nije baš ni mnogo precizan. Evo kako ćete mnogo brže i preciznije nacrtati grafik = a + b + c bez svodjenja na kanonski oblik i pomeranja : Naš grafik će u zavisnosti od a (broja uz sledećih 6 grafika: ) a > 0, D > 0 ) i diskriminante D = b ac biti jedan od T ( αβ, ) F-ja seče -osu u i < 0 za (, ) I > 0 za (, ) (, ) F-ja ima minimum u temenu T ( α, β ) F-ja raste za ( α, ) F-ja opada za (, α) 0

) a > 0, D = 0 = T ( α, β) F-ja je definisana za R F-ja seče -osu u = 0, R F-ja ima minimum u T (α,0) F-ja raste za ( α, ) F-ja opada za (, α) ) a > 0, D < 0 T ( αβ, ) F-ja je definisana za R F-ja ne seče - osu (, su konjugovano -kompleksni brojevi). > 0, za R F-ja ima minimum u T ( α, β ) F-ja raste za ( α, ) F-ja opada za (, α)

) a < 0, D > 0 T( αβ, ) F-ja je definisana R F-ja seče - osu u, < 0 za (, ) (, ) > 0 za (, ) F-ja ima maksimum u T ( α, β ) F-ja raste za (, α) F-ja opada za ( α, ) 5) a < 0, D = 0 = T( α, β ) F-ja je definisana R F-ja seče - osu u = 0, R F-ja ima maimum u T (α,0) F-ja raste za (, α) F-ja opada za ( α, )

6) a < 0, D < 0 T( α, β) F-ja je definisana R F-ja ne seče - osu (, su konjugovano -kompleksni brojevi) < 0, za R F-ja ima maimum u T ( α, β ) F-ja raste za (, α) F-ja opada za ( α, ) Postupak ) Najpre odredimo a,b,c i nadjemo diskriminantu D = b ac b ± D ) Tražimo, = (ako ima) a D> 0, D= 0, = D< 0, nema, ) U zavisnost od znaka broja a zaključujemo da li je parabola okrenuta otvorom nagore ili na dole, tj: D > 0 Smeje se D < 0 Mršti se ) Parabola uvek seče -osu u broju c

b D 5) Nadjemo teme T ( α, β ) α =, β = a a T ( α, β ) je ma ako je a < 0 T ( α, β ) je min ako je a > 0 6) Konstruišemo grafik Primer : Nacrtaj grafik funkcije = 6 + 5 (ovo je ista funkcija koju smo crtali svodjenjem na kanonski oblik i pomerili duž i ose, pa da vidimo koji će nam postupak biti jasniji) ) a = b = 6 c = 5 D = b ac = ( 6) 5 = 6 0 = 6 ) b ±, = a = 5 = D 6 ± = ) ) 5) a = > 0 okrenuta otvorom na gore (smeje se) -osu seče u c=5 T ( α, β ) b 6 α = = = a D 6 β = = = a T (, ) min

6) Grafik: 8 5 - - - 5 - sami odlučite koji način konstrukcije grafika vam je lakši Primer : Nacrtati grafik finkcije ) ) = + + 6 a b c = = = 6 D = 6 = + = = 7 7 7 7 ± ± + b± D, = = = = = = = = = a = = 5

) ) 5) a = < 0 okrenuta otvorom na dole (mršti se) presek sa -osom je c=6 T ( α, β ) b α = = = a D β = = = + = 6 a 8 8 T,6 8 8 6 5 - - - 5-6

Primer : Skicirati grafik funkcije: = + Rešenje:, 0 Pošto =, odavde ćemo imati grafika, jedna za 0 i jedan za, < 0 < 0. = + za 0 je = + ) ) ) ) 5) a =, b =, c = D = b ac = 6 = ±, = = = a = > 0 smeje se presek sa -osom je u T ( α, β ) b α = = = a D β = = = a T (, ) 7

za < 0 grafik = + je = + + ) a =, b =, c = D = b ac = 6 = ) ) ±, = = = a = > smeje se ) presek sa osom je u 5) T ( α, β ) b α = = = a D β = = = a T (, ) Pogledajmo sad kako izgledaju ova dva grafika posebno a kako zajedno daju grafik = + 8

- - - 0 - - - - 0 - - - - 0 - - - - = + + = + = +