Savijanje elastične linije

Σχετικά έγγραφα
Klasifikacija nosača Klasifikacija opterećenja Sile i momenti u poprečnom preseku. Pojam statičkog nosača

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi


SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Savijanje statički neodređeni nosači

DINAMIKA. u f. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: NELINEARAN. m m

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IZVODI ZADACI (I deo)

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Podužno ukrućenje na rebru nosača (na h/4 od vrha rebra) vruće valjani L profil: L100x100x MPa 1 E 210GPa ν 0.3 G 81GPa f y.

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

DINAMIKA. u f. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: NELINEARAN. m m

4. PREDAVANJE ČISTO PRAVO SAVIJANJE OTPORNOST MATERIJALA I

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Konvencija o znacima za opterećenja grede

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

DINAMIKA. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: Dinamički sistem Ulazi Izlazi (?)

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

Termovizijski sistemi MS1TS

Metalne konstrukcije II

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Dodatak B. Furijeovi redovi. Posmatrajmo na intervalu [ l, neku funkciju f (x)

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012

IZVODI ZADACI (I deo)

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

Odredjeni integral je granicna vrijednost sume beskonacnog broja clanova a svaki clan tezi k nuli i oznacava se sa : f x dx f x f x f x f x b a f

2.6 Nepravi integrali

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

Definicije i osobine statičkog momenta površine poprečnog preseka za proizvoljnu osu. Definicija. - statički moment površine A za osu y.

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod

Izvođenje diferencijalne jednačine elastične linije elastična linija kod proste grede elastična linija kod konzole

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Rešavanje diferencijalnih jednačina pomoću redova. Specijalne funkcije. Ortogonalne funkcije

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

18. listopada listopada / 13

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

SILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA

( ) p a. poklopac. Rješenje:

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

1.4 Tangenta i normala

Osnovne vrste naprezanja: Aksijalno naprezanje Smicanje Uvijanje. Savijanje. Izvijanje

5. Karakteristične funkcije

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

numeričkih deskriptivnih mera.

1 PRORAČUN DEFORMACIJA POS 1

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

30 kn/m. - zamenimo oslonce sa reakcijama oslonaca. - postavimo uslove ravnoteže. - iz uslova ravnoteže odredimo nepoznate reakcije oslonaca

8 Funkcije više promenljivih

20 mm. 70 mm i 1 C=C 1. i mm

7 Odreženi integrali. Neka je funkcija f(x) definisana na intervalu [a, b]. Ako ovaj interval podelimo

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Relativno mirovanje tečnosti. Translatorno kretanje suda sa tečnošću

Matematički osnovi Z transformacije

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

REDUKCIJA SISTEMA NA TAČKU KOORDINATNOG POČETKA Glavni vektor Glavni moment. = xi. F r. r = j. M i. M r

Računarska grafika. Rasterizacija linije

1 PRORAČUN PLOČE POS 1

Mehanika fluida... Osnovna jednačina hidrostatike... Vežba br. 1

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

Transcript:

//00 Svijnje estične inije Anitičk metod odreďivnj estične inije Irčunvnje ugi i ngi u pomoć tic Prv jednčin svijnj Normni npon u nekoj tčki poprečnog presek s M moment spreg s M I x I x ksijni moment inercije površine tu osu udjenost posmtrnog vkn od ose

//00 Drug jednčin svijnj K Rk K- krivin estične inije M moment spreg I x ksijni moment inercije površine tu osu E modu estičnosti Μ E I x Μ =E. I x krutost svijnj grede R k pouprečnik krivine Diferencijn jednčin estične inije Pomoću druge gvne jednčine definisn je krivin estične inije svijenog nosč I mtemtike je ponto d se pod krivinom podrumev odnos Gde je: R pouprečnik krivine ds eementrni uk K d eementrn promen ug d s d R Μ E I x Μ

//00 Ngi tngente krive prem Ox osi i mtemtike Ngi tngente krive f(x) je prvi ivod funkcije koj predstvj krivu tg, d cos dx Kko je eement uk krive ds dx d dx Odte je krivin K R d ds dx cos ds Diferencijn jednčin estične inije Used svijnj težište nekog presek se spušt (u pevcu ose) dužinu koju nivmo ugi estične inije (stre) tngent s osom A grdi ugo koji se niv ngi grede

//00 Diferencijn jednčin estične inije proste grede M E I f x M f M f Gde su: M f moment svijnj u preseku = E. I x svojn krutost grede Anitičko odreďivnje estične inije Odrediti otpore osonc rešvni nosč Npisti ire promenu moment svijnj u funkciji od podužne koordinte Proivod svojne krutosti i drugog ivod jednk je negtivnom momentu svijnj i to predstvj diferencijnu jednčinu estične inije M f

//00 Anitičko odreďivnje estične inije Integrjenjem doij se jednčin promene ngi u visnosti od koordinte Ponovnim integrjenjem doij se jednčin promene ugi u visnosti od koordinte Integrcione konstnte odreďuju se i usov d su ugii osonc jednki nui i kod nosč u nekom preseku n krju poj promene opterećenj o krj morju imti isti ugi i ngi Primer jednčine estične inije proste grede Otpori osonc I poje 0 M A II poje M A A 5

//00 Primer jednčine estične inije proste grede O ir moment mogu se ojediniti M A Uveden je Kešov crt ii msn crt On oeežv krj prvog poj i početk drugog poj Primer jednčine estične inije proste grede: Diferencijn jednčin M A M f Ivršiti integrciju u I poju pre crte po u II poju pose crte po (-)

//00 7 Primer jednčine estične inije proste grede Integrcione konstnte se uvek stvjju ispred crte OdreĎuju se i grničnih usov C C C 0, 0 0, Primer jednčine estične inije proste grede 0 0 C Usov =0 pripd prvom poju p se primenjuje n deo ispred crte 0 0 0 0 0 C C C Usov = pripd drugo poju p se primenjuje ceo ir riše se crt 0 C

//00 8 Primer jednčine estične inije proste grede JEDNAČINA NAGIA Primer jednčine estične inije proste grede I jednčine ugi menom = doije se ugi ispod sie

//00 Primer jednčine estične inije proste grede u osoncim menom = 0 doijmo ngi u osoncu A 0 u osoncim menom = doijmo ngi u osoncu Estične inije sttički odreďenih nosč U ticm i Otpornosti mterij postoje orďeni krkteristični nosči i definisne jednčine estične inije, ugi i ngi. Z odreďivnje krkteristične vrednosti potrenog ugi ii ngi konkretn nosč s definisnim opterećenjim tre koristiti princip superpoicije (sirnj dejstv) 9

//00 Estične inije sttički odreďenih nosč Z posmtrni nosč uočiti koj opterećenj deuju Ueti koik su udjenj opterećenj od osonc Z svko opterećenje n nosču povditi podtke i tic Nprviti končn ir n žejenoj poiciji Primer rešvnj istog dtk Primenom metode direktne integrcije Korišćenjem gotovih ir u ticm 0

//00 Postvk dtk Z dtu gredu s dve sie odrediti ugi ispod sie i ugo ngi ispod sie Primenom direktne integrcije Korišćenjem tic Z dti nosč OdreĎivnje otpor osonc i osnovnih sttičkih dijgrm Pošto nije pont poprečni presek ivršiti dimenionisnje kko i se odredi svojn krutost Ponto je d je gred od čeik s do =0 MP i E=. 0 5 MP, i d je gred kružnog poprečnog presek

//00 Primer grede s dve koncentrisne sie Mksimni moment svijnj M fmx = 80 knm Mksimn trnsvern si tmx = 0 kn OdreĎivnje dimenij poprečnog presek U dtom sučju Mfmx = 80 knm M s W f x s do W 800 0 00 Stndrdno njiže veće je d=0.m x M s f do 0 d 0. 89m

//00 OdreĎivnje dimenij poprečnog presek grede Z doijeno d=0.m moment inercije x osu 0. I d x Svojn krutost je d E I x 0 57079 Nm 5707,9kNm OdreĎivnje jednčine estične inije Z odreďene otpore osonc npisti ir moment svijnj po pojim M A 0 M 0 0 A M A

//00 Rešvnje dtk direktnom integrcijom Npisti ire momente svijnj po pojim Ivršiti integrciju po promenjivim Odrediti integrcione konstnte i grničnih usov Odrediti tržene vrednosti ngi i ugi OdreĎivnje jednčine estične inije Ir moment predstvj diferencijnu jednčinu estične inije Ir moment možemo npisti predvjnjem moment po pojim Kešovom ii msnom crtom M A M f

//00 OdreĎivnje jednčine estične inije M f Diferencijn jednčin estične inije doij oik A Z konkretn sučj menimo vrednosti 50 0 0 OdreĎivnje jednčine estične inije Ivršiti integjenje po promenjivoj prvo poje, po (-) drugo i (-) treće poje 50 0 0 0 C 0 0 C C 0 50 50 5

//00 OdreĎivnje jednčine estične inije Integrcione konstnte odreďuju se i grničnih usov 0 0 Pošto je to u prvom poju, uim se ir do prve Kešove crte 0 0 C 0 C 0 C 0 0 OdreĎivnje jednčine estične inije Integrcione konstnte odreďuju se i grničnih usov 0 Pošto je to u trećem poju, uim se ceo ir 0 C C 800 C 0 50 0

//00 OdreĎivnje jednčine estične inije Končn oik dti primer je 50 0 0 0 800 0 50 0 800 0 50 Prem doijenim irim irčunv se: Ugi ispod sie koje je =, pripd krju drugog poj, p se uim ir do druge msne crte 0 800 0 50 800 0 0 0kNm 7

//00 Prem doijenim irim irčunv se: Ni ispod sie koje je =, pripd krju prvog poj, p se uim ir do prve msne crte 0 800 0 50 0 800 0 Prem doijenim irim irčunv se: Ugi ispod sie 0kNm 0kNm 0.057m 5. 7mm 5707 Ni ispod sie 0 0 0.008rd 0. 7 5707 o 8

//00 Rešvnje dtk korišćenjem tic Odrediti poožje i uticj opterećenj Očitti ire rešvni dtk Ivršiti menu vrednosti u primeru mesto dejstv sie Prost gred t 9

//00 Prost gred Prost gred 0

//00 OdreĎivnje ugi n mestu sie Primer je u ticm n. strni Irčunvmo ugi koji si prvi n mestu sie Irčunvmo ugi koji si prvi n mestu Ko ir odreďujemo ukupni ugi OdreĎivnje ugi n mestu sie Irčunvmo ugi koji si prvi n mestu sie, gde je =, = mesto dejstv sie od 0 kn i trženo =, 8 7 0 0

//00 OdreĎivnje ugi n mestu sie Irčunvmo ugi koji si prvi n mestu sie, gde je =, = mesto dejstv sie od 50 kn i trženo =, pošto je to sd n krju poj koristi se ir do crte 8 8 0 50 OdreĎivnje ugi n mestu sie Ukupn ugi je ir koji prve oe sie = 0 8 8 50 8 7 0 0kNm

//00 OdreĎivnje ngi n mestu sie ugo u rd Primer je u ticm n. strni Irčunvmo ngi koji si prvi n mestu sie Irčunvmo ngi koji si prvi n mestu Ko ir odreďujemo ukupn ngi OdreĎivnje ngi n mestu sie Irčunvmo ngi koji si prvi n mestu sie, gde je =, = mesto dejstv sie od 0 kn i trženo =, i pripd prvom poju 7 0 0

//00 OdreĎivnje ngi n mestu sie Irčunvmo ngi koji si prvi n mestu sie, gde je =, = mesto dejstv sie od 50 kn i trženo =, i pripd prvom poju 7 5 50 OdreĎivnje ngi n mestu sie Ukupn ngi je ir koji prve oe sie n = 7 980 7 5 50 7 0 7. 7 980 knm knm

//00 Prem doijenim irim irčunv se: Ugi ispod sie 0kNm 0kNm 0.057m 5. 7mm 5707 Ngi ispod sie 980 980 0.008rd 0. 7 7 75707 o Reime: Z odreďivnje ugi i ngi nekog sttički odreďenog nosč: Prvo odrediti otpore osonc i ncrtti sttičke dijgrme Dimenionisti nosč ko to nije već učinjeno Definisti svojnu krutost 5

//00 Reime: Metod direktne integrcije Npisti ire momente svijnj po pojim Ivršiti integrciju po promenjivim Odrediti integrcione konstnte i grničnih usov Odrediti tržene vrednosti ngi i ugi Reime: Rešvnje korišćenjem tic Odrediti poožje i uticj opterećenj Očitti ire rešvni dtk sv definisn opterećenj Ivršiti menu vrednosti Srti doijene ugie, odnosno ngie