4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Σχετικά έγγραφα
2.6 Nepravi integrali

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod

Odredjeni integral je granicna vrijednost sume beskonacnog broja clanova a svaki clan tezi k nuli i oznacava se sa : f x dx f x f x f x f x b a f

Formule iz Matematike II. Mandi Orlić Tin Perkov

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

MATEMATIKA 2. seminari. studij: Prehrambena tehnologija i Biotehnologija

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

Uvod Newton-Leibnizova formula Glavne metode integriranja. Integrali. Franka Miriam Brückler

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

UVOD. Ovi nastavni materijali namijenjeni su studentima

Integrali Materijali za nastavu iz Matematike 1

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

γ = 120 a 2, a, a + 2. a + 2

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

1.4 Tangenta i normala

( ) p a. poklopac. Rješenje:

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Integralni raqun. F (x) = f(x)

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Primjene odreženog integrala

Matematika 2. Boris Širola

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

2.7 Primjene odredenih integrala

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

ZI. NEODREðENI INTEGRALI

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.


Ako je f neprekinuta funkcija, definirana na intervalu [a,b], tad postoji barem jedna točka ξ [a,b] za koju je

18. listopada listopada / 13

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

1. NEODREÐENI INTEGRAL

Zadatak 1

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

IZVODI ZADACI (I deo)

FORMULE VEZANE UZ MATEMATIČKE KOLEGIJE PREDDIPLOMSKOG STUDIJA

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Priprema za ispit - RJEŠENJA

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

1.1 Neodre deni integral

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

( , 2. kolokvij)

radni nerecenzirani materijal za predavanja

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Poučak o kosinusu (kosinusov poučak) U trokutu ABC vrijede ove jednakosti b + c a a + c b a + b c.

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

R A D N I M A T E R I J A L I

Integralni račun. Nedoločeni integral in integracijske metrode. 1. Izračunaj naslednje nedoločene integrale: (a) dx. (b) x 3 +3+x 2 dx, (c) (d)

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

1 Integrali. 1.1 Pojam neodre denog integrala. Uvod u površinski problem

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

ΜΑΣ002: Μαθηματικά ΙΙ ΑΣΚΗΣΕΙΣ (για εξάσκηση)

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA 2

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

5. poglavlje (korigirano) DERIVACIJA FUNKCIJA

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb) Matematika 2 Poglavlje-2 1 / 43

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

Transcript:

Sdržj 4 INTEGRALI 64 4. Neodredeni integrl........................ 64 4. Integrirnje supstitucijom.................... 68 4. Prcijln integrcij....................... 7 4.4 Odredeni integrl i rčunnje površine lik........... 7 4.5 Neprvi integrl.......................... 80 i

Poglvlje 4 INTEGRALI 4. Neodredeni integrl f() d F() + c F () f() Npomen: Funkciju F zovemo primitivnom funkcijom funkcije f. PRAVILA INTEGRIRANJA:. cf() d c f() d, c konstnt,. [f() ± g()] d f() d ± g() d. 64

TABLICA NEODREDENIH INTEGRALA: { n+ n + c, n ; d n+ ln + c, n. d + c e d e + c d ln + c d + rctn + c d ln + + c d ± ln + ± + c d rcsin + c sin d cos + c cos d sin + c tg d ln cos + c ctg d ln sin + c d cos tg + c d sin ctg + c 65

Izrčunjte neodredene integrle: Zdtk 4.. ( 5 4 + ) d d 5 4 d + d d 4 4 5\ 5 5\ + + c 4 4 5 + + c. Zdtk 4.. ( ) d ( 4 ) d 7 7 + c 7 7 + c 7 + c. Zdtk 4.. ( + ) d + + d ( + + ) d \ 5 5 \ + \ \ + \ \ 5 5 + + + c 5 + + + c. + c Zdtk 4.4. 4 5 d ( ) 4 d 5 ( 4 5) ln 4 5 + c. 66

Zdtk 4.5. + 5 d 5 5 d 0 5 ( ) 5 5 d ( 5) ( ) 5 ln 5 ln ( ) d 5 5 + c ln 5 ( 5 ) + 5 ln ( ) d ( ) + c. DZ 4.6. 4 + d Zdtk 4.7. d 7 8 d 7 ( ) 8 7 d ( 7 8 7 7 ln 8 + + c. 8 7 7 8 7 ) Zdtk 4.8. ( + d + ) d + ln + c. Zdtk 4.9. + ( d ) + 5 d + 5 d ( + 5 ) d d ( ) + 5 ln + + c. 67

Zdtk 4.0. + ( + + d ( ) + + ) d + + d d + d + + ( ) + + rctg + c. ( ) Dijelimo polinome: ( + + + ) ± ± + ± ± + + + + : ( + ) + + + + 4. Integrirnje supstitucijom Općenito, ko želimo integrirti rcionlnu funkciju oblik Pn () Q m () d, pri čemu su P n i Q m redom polinomi stupnj n, odnosno m, provodimo sljedeći postupk: n > m dijelimo brojnik s nzivnikom (pr. Zdtk 4.0.), n m ndopunjvmo brojnik do nzivnik (pr. Zdtk 4.9.), n < m supstitucij (ko integrl nije tblični!). 68

Zdtk 4.. supstitucij: t + 9 d (m > n) dt + 9 d dt ( )d dt t ln t + c ln + 9 + c. Supstitucij je, osim z integrirnje rcionlnih funkcij, korisn i u mnogim drugim slučjevim: Zdtk 4.. 4 6 d t 6 dt ( 6)d 6 dt 6 t t dt t + c 4 t + c 4 6 + c. DZ 4.. DZ 4.4. 6 4 + d 6 + 6 d Zdtk 4.5. ( + ) 4 5 d 5 6 t + dt 6d d dt 6 t 4 5 6 dt 6 t 5 5 t + c 5 6 5 + c 5 + + c. 69

Zdtk 4.6. d t t + d t t dt d dt (t + ) t t dt (t + )t dt ( ) t (t 4 + t 5 ) dt 5 + t + c 5 ( ) 5 + ( ) + c. Zdtk 4.7. d + t t dt d t t t dt t + t + dt t ±t ± t t t ( t + ) dt \ t t + \ t + t + u du dt du t t + u : (t + ) t + t+ dt t + + ln u + c + ln( + ) + c. DZ 4.8. DZ 4.9. d 70

Zdtk 4.0. e d t dt d d dt e t dt et + c e + c. e t dt DZ 4.. e + d DZ 4.. e + d [supstitucij: t + ] 4. Prcijln integrcij Vrijedi: u v d u v u v d Neki tipični primjeri integrl koje rčunmo prcijlnom integrcijom: k sin d k cosd k e stvimo u d k k d k ln d } stvimo u ln e sin d e cosd } svejedno: ili u e ili v e 7

Zdtk 4.. sin d u v sin u v sin d cos ( cos) ( cos) d cos + sin + c. Zdtk 4.4. ln d u ln v u v d ln \ d ln + c. \ Zdtk 4.5. ln d ln d ln d u ln v u v d [ln \ ] \ d ( ln ) d + c ( 4 ln 8 + c. ln ) + c Zdtk 4.6. e d e d u v e u v e ( e ) ( e ) d e + e d ( ) ( ) e e + c. e d t d dt e t ( ) dt e t dt e t e 7

DZ 4.7. e cosd DZ 4.8. ( ln + ) d DZ 4.9. d e Zdtk 4.0. e sin d u sin v e u cos v e e sin e cosd u cos v e u sin v e ( ) e sin e cos e ( sin ) d e sin e cos e sin d. e sin d e sin e cos e sin d (e sin e cos) + c. 4.4 Odredeni integrl i rčunnje površine lik Vrijedi: b F () f() Direktno slijedi svojstvo: b f()d b f()d 7

Zdtk 4.. 0 d 4 d 0 4 0 4 4 0 4 4 4 04 4. Npomen: Odredeni integrl b f()d jednk je površini lik omedenog grfom funkcije f(), -osi i prvcim i b, ko se grf funkcije f() nlzi iznd -osi. Ako se grf funkcije f() nlzi ispod -osi, td je odredeni integrl b f()d jednk negtivnoj površini lik omedenog grfom funkcije f(), -osi i prvcim i b. f() P b P b P P c c P b f() f() P b f()d P b f()d f() 0 c, c P P + P + P Zdtk 4.. Izrčunjte površinu lik omedenog prvcim, 4, 0 i grfom funkcije f(). Rješenje. P 4 P 4 4 d d 4 4 6 4. 4 74

Zdtk 4.. Izrčunjte površinu lik kojeg grf funkcije f() ztvr s -osi n intervlu [, 4]. Rješenje. f() 0, Lik se sstoji od tri dijel: P P 4 P [, ] P [, ] P [, 4] P Ukupn površin lik jednk je zbroju površin pojedinih dijelov: P P + P + P Preostje izzrčunti površinu svkog dijel: ( ) P ( )d ( ) ( ) 8 + 4 + 6 + 9 + 8 + 8 7 ( ) P ( )d ( ) ( ) 7 9 9 + 7 7 7 + + 9 4 ( ) P ( )d 4 ( ) ( ) 64 7 6 9 9 64 48 6 7 + 7 + 7 7 P 7 + + 7 46. 75

Zdtk 4.4. Koliki je mjerni broj površine što je krivulj () ( )( + ) ztvr s osi pscis? Npomen: Općenito z polinom trećeg stupnj () + + + 0 vrijedi: > 0 : < 0 : Rješenje. () P 0 P () ( )( + ) 0 0,, Krivulj () ztvr s osi pscis dvije površine: [, 0] P [0, ] P Ukupn površin jednk je zbroju površin pojedinih dijelov: P P + P Preostje izzrčunti površinu svkog dijel: () ( )( + ) ( )( + ) + P P 0 0 ( ( 4 )d ( )d 4 ( 4 4 ) ( ) 0 0 4 4 0 ) 4 4 0 ( 4 ) 4 Primijetimo d dijelovi imju jednke površine (neprn funkcij)! P 4 + 4. 76

Npomen: Površin lik omedenog grfovim funkcij f () i f (), te prvcim i b, pri čemu je grf funkcije f () iznd grf funkcije f (), jednk je P b (f () f ())d. P f () b f () P f () b f () P b (f () f ())d P b (f () f ())d Zdtk 4.5. Izrčunjte površinu lik omedenog prvcim e,, te grfovim funkcij f() ln( ) i g(). Rješenje. Prisjetimo se njprije grfov funkcij ln() i ln( ): ln() ln( ) Iz podtk zdnih u zdtku dobivmo sljedeći grf: f() e P g() e 77

P (ln( ) )d ln( )d e e t e t e t dt d e d dt u ln t v u v dt t t ln t t e ( t ln t + t) e + e e +. e e d ln tdt + e e t dt t [( ln + ) ( e ln e + e)] [ e ] e Zdtk 4.6. Izrčunjte površinu lik omedenog grfovim funkcij f() i g() +. Rješenje. P f() g() Točke presjek grfov: f() g() + 0, P (g() f())d ( 4 + 4 8 ) ( + ( ( + )d ) ) + + 4 6 + 6 7 6 9. 78

Zdtk 4.7. Izrčunjte površinu lik kojeg ztvrju krivulje 9, + i + n intervlu [, ]. Rješenje. Prondimo njprije sve točke presjek dnih krivulj n intervlu [, ]. 9 + + + 9 + 0 0 + 0, 4 0 4 4, 5 P P + + Lik možemo podijeliti n dv dijel: [, 0] P [0, ] P 9 P P + P 9 P P 0 ( 0 ( + ( 9))d + + ) 0 0 0 ( + ( 9))d... 45 ( + + 9)d ( 7 + 9 ) 6 45 P P + P 45 + 45 45. 0 ( + + )d (Vidi se odmh iz simetrije grf!) 79

DZ 4.8. Izrčunjte površinu lik omedenog krivuljm, i 4 u rvnini 0. Rješenje. 4 ( 4, 4) P 4 (, 4) (, ) P 4 + ln 4.8 4.5 Neprvi integrl Vrijedi: b + + f()d lim z f()d lim w + f()d lim z b z w ( f()d f()d w lim w + z ) f()d Zdtk 4.9. Izrčunjte površinu lik omedenog krivuljom i osi pscis n intervlu, ]. Rješenje. 80

P P lim z d lim z )) ( ( z z d lim z ) lim z ( + z. z lim z z Zdtk 4.40. Izrčunjte površinu lik omedenog krivuljom + i -osi. Rješenje. P + P + lim z lim z ( w ) d lim lim + z w + z + d ( ) ( lim rctn w w + lim z z ( π ) rctn z π + π π. lim (rctn w rctn z) w + ) 8