Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

Σχετικά έγγραφα
Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Elementi spektralne teorije matrica

IZVODI ZADACI (I deo)

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

INTEGRALI Zadaci sa kolokvijuma

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

1.4 Tangenta i normala

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

18. listopada listopada / 13

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012

IZVODI ZADACI (I deo)

Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića


MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

TEHNIƒKA MEHANIKA 2 Osnovne akademske studije, III semestar

VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

( , 2. kolokvij)

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

ΠΑΡΟΡΑΜΑΤΑ ΕΚΔΟΣΗ 12 ΜΑΡΤΙΟΥ 2018

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

4 Numeričko diferenciranje

(y) = f (x). (x) log ϕ(x) + ψ(x) Izvodi parametarski definisane funkcije y = ψ(t)

Neodred eni integrali

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

MATEMATIKA II. Dr Boban Marinković

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

2.7 Primjene odredenih integrala

6 Neodreženi integrali. F (x) = f(x). Primer 38 Funkcija F (x) = sin x je primitivna funkcija funkcije f(x) = cos x na (, + ), jer je

5. Karakteristične funkcije

Funkcijske vrste. Matematika 2. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 2. april Gregor Dolinar Matematika 2

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

radni nerecenzirani materijal za predavanja

7 Algebarske jednadžbe

1 Pojam funkcije. f(x)

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Obi ne diferencijalne jednadºbe

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Operacije s matricama

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Zadaci iz Osnova matematike

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Transcript:

Matematika 4 zadaci sa pro²lih rokova, emineter.wordpress.com Pismeni ispit, 26. jun 25.. Izra unati I(α, β) = 2. Izra unati R ln (α 2 +x 2 ) β 2 +x 2 dx za α, β R. sin x i= (x2 +a i 2 ) dx, gde su a i a j, a i i m N. 3. Neka je funkcija f analiti ka na zatvorenom jedini nom disku ( D = {z C : z }). Pretpostavimo da je f(x) = za z = i da f nije konstantna funkcija. Pokazati da slika funkcije f sadrºi otvoreni jedini ni disk (D = {z C : z < }). 4. Primenom Laplasove transformacije re²iti sistem integralnih jedna ina: x(t) = e t y(t) = t x(u)du + 4 t t t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar 24. e t u y(u)du, y(u)du.. Izra unati: I(a) = e x2 2 cos ax dx, a R. 2. Odrediti sve cele funkcije za koje je: ( z 2 + 6 ) f(z) = f. 5

3. Primenom Ko²ijevog ra una ostataka izra unati: x 2 (x 2 + ) 2 (x 2 + 2) dx. 4. Primenom Laplasove transformacije re²iti sistem diferencijalnih jedna ina: x y + z = x + 2y 2z = sin t x + y z = x() =, x () =, y() =, y() = 2. Pismeni ispit, 5. septembar 24.. Izra unati: I(p) = cos px xe x dx, p R. 2. Odrediti sve cele funkcije za koje je: f(z) = f(z 2 + z). 3. Izra unati: ln x x 4 + dx. 4. Primenom Laplasove transformacije re²iti sistem diferencijalnih jedna ina: x 2y + z = x + 2y + z = 2e t x 2y + z = x() =, x () =, y() =, z() =. 2 2

Pismeni ispit, julski ispitni rok 24.. Izra unati: I(n, a) = dx, n N, a >. (x 2 + a) n+ 2. Odrediti analiti ku funkciju f(z) na C ako je f(z) = (x 2 + y 2 )e 2xy. Odrediti lim z f(x). 3. Izra unati: ln x (x 2 + ) 2 dx. 4. Primenom Laplasove transformacije re²iti Ko²ijev problem: y + 4y + 4y = e 2t cos t + 2e 2t sin t, y() = 8, y () = 7. Pismeni ispit, 2. jul 24.. Izra unati: I(α, β, m) = e αx e βx x sin mxdx, α >, β >, m R 2. Neka je analiti ka funkcija f(z) u jedini nom disku re²enje jedna ine: f(z) = z + f(z 2 ), f() =. Razviti funkciju u Tejlorov red po stepenima z. Koliki je polupre nik konvergencije tog reda? 3. Izra unati: ln x x 3 + dx. 4. Primenom Laplasove transformacije re²iti Ko²ijev problem: y + 2y + y = 24te t, y() = 2; y () = 7; y () = 24. 3

2. kolokvijum, 3. jun 24.. Izra unati I = 2π Re²enje: I = 2π ɛ 2 2. Izra unati I = Re²enje: I = π e 2 dθ, ( ɛ ) +ɛ cos θ cos x sin x (+x 2 ) dx x 3. Izraziti u funkciji od Γ( 3 ): I = x3 ( x 3 ) 3 dx Re²enje: I = Γ3 ( 3 ) 2π 3 4. Primenom Laplasove transformacije re²iti Ko²ijev problem: y + y = 24e t + 6, y() = 3, y () = 6, y () =. Re²enje: y(x) = 6x 2 + 7(e x + cos x sin x). kolokvijum, 28. april 24.. Izra unati integral I(b) = e x2 cos (bx)dx, b R. Re²enje: I (b) = Parcijalnom integracijom, imamo da je xe x2 sin bxdx u = sin bx, dv = xe x2, du = b cos bx, v = 2 e x2. I (b) = 2 sin bx e x2 + b 2 di I = 2 b db ln I = b2 4 + C I = C e b2 4 e x2 cos (bx)dx = + b 2 I = b 2 I Znamo da je I() = e x2 dx, a da je ovo Poasonov integral ija je vrednost π 2, pa je: π 2 = e x2 dx = I() = C e 2 4 = C 4

π I = 2 e b 2. Odrediti standardne ta ke funkcionala: Re²enje: J(y) = π 4 Kako znamo da je I = (y 2 y 2 + 6y sin 2x)dx y() =, y( π 4 ) =. F (x, y, y ) = y 2 y 2 + 6y sin 2x df dy d df = dx dy Za F (x, y, y,..., y (n) ) formula je: F y d F d2 dx y + F dx 2 y + +( ) n dn F dx n y (n) = df dy = 2y + 6 sin 2x df Karakteristi na jedna ina je: 2 4 dy = 2y d df = 2y dx dy df dy d df = 2y + 6 sin 2x + 2y = dx dy y + y = 3 sin 2x λ 2 + = λ = ±i Op²te re²enje jedna ine y + y = 3 sin 2x je odavde: y h = C cos x + C 2 sin x Re²enje nehomogene jedna ine moºemo re²iti metodom varijacija konstanti: Re²avanjem ovog sistema dobijamo: C cos x + C 2 sin x = C sin x + C 2 cos x = 3 sin 2x C = 6 sin 2 x cos x C 2 = 6 sin x cos 2 x Integraljenjem posebno svaki od ovih izraza dobijamo: C = 2 sin 3 x + A C 2 = 2 cos 3 x + B, gde su A i B konstante. 5

y = C cos x + C 2 sin x = (2 sin 3 x + A) cos x + (2 cos 3 x + B) sin x Kori² enjem zadatih uslova y() =, y( π ) =, dobijamo A = B = i: 4 y = 2 sin 3 x cos x + 2 cos 3 x sin x 3. Odrediti analiti ku funkciju f(z) = u(x, y) + iv(x, y), ako u i v zadovoljavaju relaciju: Re²enje: uy vx + 2x 3 y + 2xy 3 = Analiti ka funkcija je funkcija koja se moºe razviti u red u okolini neke ta ke. I za realne i za kompleksne analiti ke funkcije vaºi da su one beskona no diferencijabilne, ali kod kompleksnih analiti kih funkcija vaºi i ekvivalencija da je funkcija analiti ka ako i samo ako se moºe razviti u Tejlorov red u okolini neke ta ke za svaku ta ku domena. Zbog osobina diferencijabilnosti, kompleksne analiti ke funkcije oblika f(z) = u(x, y) + iv(x, y) zadovoljavaju Ko²i-Rimanove uslove: u x = v y, u y = v x, a takože su i harmonijske funkcije, jer zadovoljavaju Laplasovu jedna inu: u xx + u yy =, v xx + v yy =. Diferencirajmo jedna inu koju zadovoljavaju funkcije u i v najpre po promenljivoj x, a zatim po promenljivoj y: u x y v x x v + 6x 2 y + 2y 3 = u y y + u v y x + 2x 3 + 6xy 2 = Diferencirajmo prvu od njih jo² jednom po x, a drugu jo² jednom po y i saberimo ih: u xx y v xx x v x v x + 2xy = u yy y + u y + u y v yy x + 2xy = y(u xx + u yy ) x(v xx + v yy ) 2v x + 2u y + 24xy = 6

Kako vaºe jedna ine u xx + u yy =, v xx + v yy = i u y = v x, dobijamo: u = 4u y + 24xy = ( 6xy)dy = 6x ydy = 3xy 2 + C (x), gde je C (x) konstanta po y koja moºe zavisiti od x. Sli no dobijamo oblik funkcije v do na konstantu po x: 4v x + 24xy = v = 3x 2 y + C 2 (y). Poznaju i i zavisnost u x = v y, ako diferenciramo dobijenu jedna inu za funkciju u po x, a funkciju v po y, imamo: u x = 3y 2 + C (x) = 3x 2 + C 2(y) = v y, a kako znamo da C moºe biti samo funkcija od x i analogno C 2 moºe zavisiti samo od y, dobijamo da je: odakle lako dobijamo da je: C (x) = 3x 2, C 2(y) = 3y 2, C (x) = x 3 + A, C 2 (x) = y 3 + B, gde su A i B konstante. u = x 3 3xy 2 +A, v = y 3 +3x 2 y+b, f = x 3 3xy 2 +A+i( y 3 +3x 2 y+b). 4. Funkciju f(z) = z2 2z+5 (z 2)(z 2 +) Re²enje: razviti u Loranov red u prstenu < z < 2. f(z) = z2 2z + 5 (z 2)(z 2 + ) = z 2 2z + 5 (z 2)(z i)(z + i) = z 2 + i z i i z + i Skicirajmo sad nule funkcije i prsten u koji se traºi da funkciju razvijemo. Na osnovu slike vidimo da deo funkcije treba da razvijemo u z 2 Tejlorov red, a po²to za lanove i i i Tejlorov razvoj ne postoji, z i z+i njih treba da razvijemo u Loranov red. Znaju i da je = z zn, 7

i ostale delove razloºene funkcije treba da prilagodimo na taj oblik kako bi smo ih sra unali. z 2 = 2 z 2 = 2 Za Loranov red koristimo smenu t = z vratimo smenu i dobijamo razvoj po z. ( z n z = 2) n 2 n+ i razvijamo red po t, a na kraju, samo z i = i = t it = t it = t (it) n = t i n t n+ = i n z n+ z + i = + i = t t + it = t ( it) = t ( it) n = z n f(z) = 2 i n+ n+ z + ( ) n+ i n+ = n+ z n+ ( ) n i n t n+ = z n 2 + n+ ( ) n i n z n+ i n+ z n+ ( +( )n+ ) 8