3 Grafičke primitive

Σχετικά έγγραφα
MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

1.4 Tangenta i normala

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Prostorni spojeni sistemi

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

Periodičke izmjenične veličine

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

18. listopada listopada / 13

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Elementi spektralne teorije matrica

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

( , 2. kolokvij)

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

Podloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

( ) p a. poklopac. Rješenje:

4. MONGEOVO PROJICIRANJE

Analitička geometrija afinog prostora

J. Brnić & G. Turkalj: Nauka o čvrstoći I, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2004.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Skalarni umnozak vektora je skalar: a b = a b cos ϕ ; ϕ kut izmedju vektor a i b.

Teorijske osnove informatike 1

( x) ) 1 1. Radni materijali 5.5. L'HOSPITALOVO PRAVILO. lim. lim. + x. Primjer: Neodreñeni oblik 0

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Operacije s matricama

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

IZVODI ZADACI (I deo)

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Analitička geometrija prostora

7.1 Međusobni položaji točaka, pravaca i ravnina

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

r koje dejstvuju na tačku: m a F.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

5. FUNKCIJE ZADANE U PARAMETARSKOM OBLIKU I POLARNIM KORDINATAMA

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

2.7 Primjene odredenih integrala

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

Algebra Vektora. pri rješavanju fizikalnih problema najčešće susrećemo skalarne i vektorske

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Fizika 2. Auditorne vježbe - 7. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Računarstvo. Elekromagnetski valovi. 15. travnja 2009.

Vanjska simetrija kristâla

MEHANIKA FLUIDA HIDROSTATIKA 5. Osnovna jednadžba gibanja (II. Newtonov zakon) čestice idealnog fluida i realnog fluida u relativnom mirovanju

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Analitička geometrija Zadaci. 13. siječnja 2014.

7 Algebarske jednadžbe

numeričkih deskriptivnih mera.

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Računarska grafika. Transformacije u 3D i projekcije

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

1 Obične diferencijalne jednadžbe

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

0 = 5x 20 => 5x = 20 / : 5 => x = 4.

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Primjer prizme je u π 1. Osnovka uspravne kvadratne piramide EFGHV je u π 2. Tlocrt i nacrt tijela dan je na slici. Odredimo prodor tih tijela.

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

2.6 Nepravi integrali

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Transcript:

Grafičke primiive. D DODIMENZIJSKE PRIMITIE D TOČKE omogena koordinaa (proivoljna a obično je ) sjeciše paralelni pravaca (očka u može se apisai) jedinsven apis osnovni geomerijski ransformacija dodane mogućnosi kod paramearskog prikaa krivulja =(, ) X= (,, ) ili X= (,, ) Točka u je (,, ). Kombinacija (,, ) nije dovoljena. Npr. (, 5) (, 5, ) preslikavanje i n prosora u n+ (4,, ) (, 4) (4, 8, ) Ž. M, ZEMRIS, FER -

D PRC implicini oblik uvođenje omogene koordinae omogena jednadžba a b c a b c a b c marični apis XG n a b c a c b a b vekor normale b a vekor angene po dogovoru uvodimo: XG,,, X X X je "inad" pravca je na pravcu je "ispod" pravca Ž. M, ZEMRIS, FER -

Ž. M, ZEMRIS, FER - dvije očke određuju pravac (vekorski produk) dva pravca sijeku se u očki (vekorski produk) ako je = G G jer se sijeku u G X X G k j i k j i k j i ) ( ) ( ) ( X X c b a c b a G G X G G X b a a b c a a c c b b c k j i c b a c b a k j i ) (

Ž. M, ZEMRIS, FER -4 NPR: 4 8 8 6 4 4 6 k j i k j i k j i X X G ) 4 (6 ) ( X X X 4 5 6 7 8 9 8 7 6 5 4 X 4 4) 6 (4 ) 9 (6 X X 48 4 6 4 9 6 k j i k j i X X G angene vekor vekor normale 4 4 n n amjena redoslijeda očaka uječe na orijenaciju pravca

Ž. M, ZEMRIS, FER -5 D TRNSFORMCIJE TRNSLCIJ (POMK) T- marica ranslacija Δ T

Ž. M, ZEMRIS, FER -6 ROTCIJ oko isodiša a ku suprono smjeru kaaljke na sau važno je obraii pažnju da se radi o roaciji oko isodiša R cos sin sin cos cos sin sin cos

Ž. M, ZEMRIS, FER -7 SKLIRNJE (promjena mjerila) negaivan prednak -s ( ili -s ) daje rcaljenje oko koordinani osi ( ili ) s s S s s.5 s s s učinak kao dajeisi

Ž. M, ZEMRIS, FER -8 SMIK - udužne ransformacije g g g g p://www.dm-sugar.de/~rk/files/compueranimaion/affine_ransformaion/apple/affine_ransform_apple.ml p://www.vis.uni-sugar.de/~kraus/livegrapicsd/cagd/capfig4.ml

Ž. M, ZEMRIS, FER -9 INERZNE TRNSFORMCIJE ranslacija - inver marice ranslacije odgovara invernoj ransformaciji j. pomaku u supronom smjeru roacija - inverna marice roacije odgovara invernoj ransformaciji j. roaciji u supronom smjeru T cos sin sin cos cos sin sin cos cos sin sin cos R

Ž. M, ZEMRIS, FER - skaliranje - inver marice skaliranja odgovara invernoj ransformaciji j. povećavanje odgovara smanjivanju TRNSFORMCIJ PRC ransformacija očke u maricom je = pravac G ransformiramo u G invernom maricom G = - G neformalni doka: neka je G = G = j. ko očka leži na pravcu G, slika očke leži na slici pravca G. ko je G = - G = - G = G = - G s s s s S

ŽNO operacije su sadržane u podacima (maricama), a ne u insrukcijama adnji supac u navedenim maricama je: šo nači da su ransformacije FINE.j. čuvaju paralelnos pravaca. ransformacije ranslacije, roacije i skaliranja (s =s ) čine akođer orogonalno preslikavanje j. čuvaju kueve kod korišenja više uasopni ransformacija bian je redoslijed i ransformacija (ao šo množenje marica nije komuaivno) *** p://www.cs.princeon.edu/~min/cs46/jar/ransform.ml ** p://www.cs.ri.edu/~icss57/cliptrans/ransformaion.ml ***p://www.cs.brown.edu/eploraories/freesofware/reposior/edu/brown/cs/eploraories/apple s/ransformaiongame/ransformaion_game_java_browser.ml Ž. M, ZEMRIS, FER -

. D TRODIMENZIJSKE PRIMITIE D TOČKE omogena koordinaa (proivoljna a obično je ) =(,, ) X= (,,, ) ili X= (,,, 4 ) 4 4 4 4 4 4 Točka u je (,,, ). Kombinacija (,,, ) nije dovoljena. KOORDINTNI SUST Desni (lijevi) koordinani susav: kada se gleda i poiivnog smjera osi prema isodišu roacija a 9 suprono smjeru (u smjeru) kaaljke na sau daje akreanje osi. Gledano i: daje akreanje: DESNI Ž. M, ZEMRIS, FER - LIJEI

D PRC Paramearski prika pravca Proširenje eksplicinog ili implicinog oblika jednadžbe pravca i dvodimenijskog prosora a još jednu koordinau neće dai pravac u rodimenijskom prosoru. 4 a b c d a b c d X 4 T L L je karakerisična marica pravca je paramear Ž. M, ZEMRIS, FER -

Ž. M, ZEMRIS, FER -4 pravac je određen s dvije očke dvije očke uvrsimo u paramearsku jednadžbu pravca: ovaj oblik vrijedi i u D prosoru linearna inerpolacija p://www.cs.ecnion.ac.il/~cs45/pples/newpples/eperimens/inerpolaion.ml = =,, TL 4 d c b a L L TL

RNIN Jednadžba ravnine u implicinom obliku a a b c d4 4 b R c d a a b R normala na ravninu odredena je vekorom n b c c d po dogovoru uvodimo: R,,, je "inad" ravnine R je na ravnini R je "ispod" ravnine R n Ž. M, ZEMRIS, FER -5

Ž. M, ZEMRIS, FER -6 RNIN Jednadžba ravnine u paramearskom obliku R je karakerisična marica ravnine u, v su parameri koji određuju očku u ravnini 4 4 4 4 c vb u a c vb u a c vb u a c vb u a 4 4 4 4 c c c c b b b b a a a a v u R v u

Ž. M, ZEMRIS, FER -7 ravnina je određena s ri očke (koje nisu kolinearne) ri očke uvrsimo u paramearsku jednadžbu ravnine:.,,,,,,,, v u v u v u R v u R v u v u v u v u v u u =, v = u =, v = u =, v =

Ž. M, ZEMRIS, FER -8 normala na ravninu površina rokua Npr. = (,, ) = (, 4, ) = (,, ) = (-, 4, ), = (-,, ) jedinična normala na ravninu n P 6 6 4 4k j i 8k 6j i k j i P n n n P p://www.p.sr.edu/courses/java-suie/crosspro.ml p://www.slu.edu/classes/mamk/skecpadpples/projeciondocrossproduc.ml

presjek ri ravnine je očka (koje nisu koplanarne) R R R,,. očke leži u sve ri ravnine. Q R R R d d d d Q presjek dvije ravnine je pravac (koje nisu koplanarne) Ž. M, ZEMRIS, FER -9

Ž. M, ZEMRIS, FER - D TRNSFORMCIJE TRNSLCIJ (POMK) T- marica ranslacija Δ T

Ž. M, ZEMRIS, FER - ROTCIJ oko osi a ku suprono smjeru kaaljke na sau oko osi a ku suprono smjeru kaaljke na sau oko osi a ku suprono smjeru kaaljke na sau cos sin sin cos R cos sin sin cos R cos sin sin cos R

Ž. M, ZEMRIS, FER - SKLIRNJE (promjena mjerila) SMIK (udužne deformacije) TRNSFORMTION S S s s s D D g g g g g g

INERZNE TRNSFORMCIJE ranslacija - inverna marice ranslacije odgovara invernoj ransformaciji j. pomaku u supronom smjeru, odnosno mijenja se prednak pomaka duž pojedini osi roacija inverna marice roacije odgovara invernoj ransformaciji j. roaciji u supronom smjeru, odnosno mijenja se prednak kua roacije skaliranje - inverna marice skaliranja odgovara invernoj ransformaciji j. povećavanje odgovara smanjivanju, odnosno mijenja se fakor skaliranja u recipročnu vrijednos Ž. M, ZEMRIS, FER -

PODJEL TRNSFORMCIJ ransformacije čvrsog ijela (engl. rigid bod) - čuva udaljenosi ranslacija, roacija ransformacije sličnosi (engl. similari) - čuva kuove jednoliko skaliranje, Ž. M, ZEMRIS, FER -4

PODJEL TRNSFORMCIJ fine - čuva paralelnos pravaca nejednoliko skaliranje s s, rcaljenje smik udužne ransformacije projekivne - linije osaju linije perspekivna projekcija nelinearne - linije posaju krivulje uvijanje p://www.cs.brown.edu/eploraories/freesofware/reposior/edu/brown/cs/eploraories/apples/coordinaetr ansformaions/coordinae_ransformaions_java_browser.ml Ž. M, ZEMRIS, FER -5

projekivno preslikavanje afine ransformacije ransformacije sličnosi linearne r. ransformacije čvrsog ijela TRNSLCIJ d ROTCIJ JEDNOLIKO SKLIRNJE SKLIRNJE ZRCLJNJE SMIK PERSPEKTIN PROJEKCIJ L L P Q LP LQ P LP Ž. M, ZEMRIS, FER -6

. TRNSFORMCIJ POGLED I PROJEKCIJE projekcija - kamera Ž. M, ZEMRIS, FER -7

TRNSFORMCIJ POGLED view-up Očiše OBJEKT SUST OK SUST SCENE Glediše RNIN PROJEKCIJE TRNSLCIJ ROTCIJ OKO Z-osi ROTCIJ OKO Y-osi ZRCLJENJE Ž. M, ZEMRIS, FER -8

SUST OK TRNSLCIJ OBJEKT RNIN PROJEKCIJE SUST SCENE RNIN PROJEKCIJE SUST OK ROTCIJ OKO Z-osi OBJEKT SUST SCENE Ž. M, ZEMRIS, FER -9

RNIN PROJEKCIJE OBJEKT SUST OK SUST SCENE ROTCIJ OKO Y-osi RNIN PROJEKCIJE SUST OK POKLPNJE osi OBJEKT SUST SCENE Ž. M, ZEMRIS, FER -

KOORDINTE U SUSTU SCENE TRNSFORMCIJ POGLED KOORDINTE U SUSTU OK PROJEKCIJ KOORDINTE U SUSTU PROJEKCIJE UREĐJ NORMIRNJE KOORDINT Ž. M, ZEMRIS, FER -

TRNSFORMCIJ POGLED posupak kojim koordinani susav očiša ransformiramo u koordinani susav scene kako bi mogli primijenii ransformaciju projekcije isodiše koordinanog susava oka - može bii cenar projekcije - udaljenos očiša od ravnine projekcije IEW UP vekor je vekor okomi na -os i određuje roaciju oko vlasie osi promarača ODREZINJE OBZIROM N OLUMEN POGLED (frusum) kvadar piramida STRŽNJ RNIN ODREZINJ obično je o ravnina projekcije (engl. back clipping plane) PREDNJ RNIN ODREZINJ (engl. fron clipping plane) Ž. M, ZEMRIS, FER -

PROJEKCIJ paralelna orografska ( orogonalne) kosa perspekivna p://olli.informaik.uni-oldenburg.de/grafii/grafiinav/flow9/page.ml#ref_id5 p://www.cs.princeon.edu/~min/cs46/jar/reed.ml NORMIRNJE KOORDINT U SUSTU PROJEKCIJE koordinae u susavu ovora (engl. viewpor) koordinae obirom na granice proora normirane koordinae u susavu uređaja NCD OTOR OTOR OBJEKT Ž. M, ZEMRIS, FER -

Ž. M, ZEMRIS, FER -4 PROJEKCIJE projekori - rake kojima se obavlja projekcija PRLELN PROJEKCIJ - projekori su paralelni orografska - projekori su okomii na podlogu orogonalne projekcije na ravnine,,. Npr. ravnina. kose - projekori su koso prema podloi ORTOGRFSK KOS

PERSPEKTIN PROJEKCIJ - projekori idu i cenra projekcije kro vrove objeka C - cenar projekcije ijela koja su bliže promaraču veća su u projekciji PERSPEKTIN PROJEKCIJ Ž. M, ZEMRIS, FER -5

Ž. M, ZEMRIS, FER -6 CENTR PROJEKCIJE JE U ISODIŠTU RNIN PROJEKCIJE = (,, ) S = ( S, S ) CENTR PROJEKCIJE S S slično S S S S S C

Ž. M, ZEMRIS, FER -7 ako je ijelo ia ravnine projekcije CENTR PROJEKCIJE MOŽE BITI N OSI RNIN PROJEKCIJE U ISODIŠTU S S S S S S S S 4 površina uklanjnane skriveni linija i će nam kasnije a reba od očisa jer daje udaljenos koordinau objeka želimo sačuvai ~ ~ 4 4 S S

Perspekivno ispravna inerpolacija -koordinae Ž. M, ZEMRIS, FER -8

Ž. M, ZEMRIS, FER -9 Perspekivno ispravna inerpolacija -koordinae (, ) (, ) C? u u u

Ž. M, ZEMRIS, FER -4 a neki paramear, ijednači ćemo perspekivno projiciranu očku () sa linearno inerpoliranom (u) očkom u prosoru projekcije imeđu očaka i po koordinai i odredii a koji o vrijedi. uvršavanje dobivenog u ira ( - ) +, daje nelinearnu ovisnos (u) provjera a u = i u = u u u u u p://www.neilwallis.com/d/inde.m p://groups.csail.mi.edu/grapics/classes/6.87/f/lecure8/subdvision-pple.ml p://www.cs.unc.edu/~andrew/comp6/w6/

NORMIRNJE KOORDINT orografska projekcija olumen pogleda određuju l - lijeva ravnina odsijecanja (min. koordinaa) - r - desna ravnina odsijecanja (ma. koordinaa) - gornja ravnina odsijecanja (min. koordinaa) - b - donja ravnina odsijecanja (ma. koordinaa) n - prednja ravnina odsijecanja (min. koordinaa) f - sražnja ravnina odsijecanja (ma. koordinaa) - f l n r ORTOGRFSK PROJEKCIJ b Ž. M, ZEMRIS, FER -4

Ž. M, ZEMRIS, FER -4 l - lijeva ravnina odsijecanja (min. koordinaa) r - desna ravnina odsijecanja (ma. koordinaa) l r - l r l r l r l r l - n f n f b b l r l r n f b l r R PROJECTION