VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

Σχετικά έγγραφα
PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

( ) 2. 3 upisana je kocka. Nađite brid kocke.

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

PRIMENA INTEGRALA

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)

Budući da je u jednakokračnom pravokutnom trokutu visina osnovice jednaka polovini osnovice, vrijedi: a 2

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

2.6 Nepravi integrali

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA


MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Priprema za ispit znanja trigonometrija pravokutnog trokuta

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

γ = 120 a 2, a, a + 2. a + 2

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

IZVODI ZADACI (I deo)

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

( ) p a. poklopac. Rješenje:

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

GEOMETRIJSKA VEROVATNOĆA. U slučaju kada se ishod nekog opita definiše slučajnim položajem tačke u nekoj oblasti, pri čemu je proizvoljni položaj

Priprema za ispit - RJEŠENJA

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

REDUKCIJA SISTEMA NA TAČKU KOORDINATNOG POČETKA Glavni vektor Glavni moment. = xi. F r. r = j. M i. M r

sektorska brzina tačke

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Dinamika krutog tijela. 14. dio

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA


Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci

Poučak o kosinusu (kosinusov poučak) U trokutu ABC vrijede ove jednakosti b + c a a + c b a + b c.

Relativno mirovanje tečnosti. Translatorno kretanje suda sa tečnošću

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

Zbirka rešenih ispitnih zadataka iz Osnova elektrotehnike

KONSTRUKTIVNI ZADACI (TROUGAO) Rešavanje konstruktivnih zadataka je jedna od najtežih oblasti koja vas čeka ove godine.

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

RAVAN. Ravan je osnovni pojam u geometriji i kao takav se ne definiše. Ravan je određena tačkom i normalnim vektorom.

Tretja vaja iz matematike 1

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Trigonometrijske nejednačine

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Primer 3.1 Ugaona brzina i ugaono ubrzanje prenosnog elementa:

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Elementi spektralne teorije matrica

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Teorijske osnove informatike 1

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Ispunjenost uslova za primenu teoreme Nehoroševa na asteroidni prsten

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Elementi analitičke geometrije u prostoru R 3

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

1.4 Tangenta i normala

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

LINEARNE JEDNAČINE. za koji važi: a x b

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

Transcript:

ALJAK ljk je geometijsko telo ogničeno s dv kug u plelnim vnim i delom ilindične povši čije su izvodnie nomlne n vn ti kugov. Os vljk je pv koj polzi koz ente z. Nvno ko i do sd oznke su: - je povšin vljk - je zpemin vljk - je povšin ze - M je povšin omotč - je visin vljk - je polupečnik osnove ( ze ), ond je pečnik O O 1 os vljk očetne fomule z povšinu i zpeminu vljk iste su ko i fomule z i pizme: M i www.mtemtinje.om 1

e nego li sklopimo fomule z i pogledjmo mežu vljk: M ze su očigledno kugovi čij je povšin :. Omotč je pvougonik čije su stnie visin i oim kug O, p je povšin omotč jednk M M ( ) www.mtemtinje.om

ogledjmo sd kko izgled osni pesek vljk: D osni pesek Ovde pimenjujemo itgoinu teoemu: D ( ) ovšin osnog pesek je op Ako u tekstu zdtk kže d je vljk RANOSTRAN, to znči d mu je osni pesek kvdt i d je Npomenimo još d vljk može nstti otnjem kvdt ili pvougonik oko jedne stnie ili simetle stnie. / os otije(stni) os otije (simetl stnie) www.mtemtinje.om

1) Izčunti zpeminu pvog vljk ko je dt povšin visine pem polupečniku : 7 :. i odnos : 7 :? Kko immo dtu zmeu, upoteićemo tik s k : 7 : 7k k Oz z povšinu je: ( ) k (k 7 k) k 9k 6k k 9 k 7 1 6 6 1 76 ) ovšin pvog vljk je, visin mu je z već od pečnik osnove. Izčunti zpeminu vljk.? ( ) ( ) ( ) 6 6 10 10 0 ± 1, 6 1 1 6 6 Nemoguće 6 Dkle 11 11 99 www.mtemtinje.om

) Od dvenog vljk polupečnik osnove 9, visine 1 istesn je njveć moguć pviln tostn pizm. Kolik je zpemin odpdk? Njveć pizm je on koj je upisn u vljk isine pizme i vljk su jednke Zpeminu odpdk ćemo doiti kd od zpemine vljk oduzmemo zpeminu pizme! 9 1 OD v Ndjimo njpe stniu pizme. OD v o OD 9 OD 7 7 ( 9 ) OD 1 9 7 7 OD 1 1 9 OD 1 1 OD OD ( ) ( ) ) Izčunti povšinu šupljeg vljk čij je visin, polupečnik spoljšnjeg omotč R 1, unutšnjeg je 6 R 1 6? www.mtemtinje.om

Rzmišljmo: ovšin šupljeg vljk se sstoji iz omotč većeg vljk, omotč mnjeg vljk i dve ze koje čine kužni psteni. Dkle: M M 1 M1 Omotč većeg vljk M1 R 1 70 M Omotč mnjeg vljk M 6 00 R 1 6 19 ( ) ( ) 70 00 19 1 ) Kvdt stnie oti oko ose koj je od ent kvdt udljen z p p >. Odediti zpeminu otnog tel ko je os pleln stnii kvdt i leži u njegovoj vni. Rzmišljmo: N ovj nčin smo ustvi doili šuplji vljk. olupečnik osnove većeg vljk je R p olupečnik osnove mnjeg vljk je p isine o vljk su iste ko i stni kvdt, tj. Zpeminu šupljeg vljk ćemo doiti kd od zpemine većeg oduzmemo zpeminu mnjeg vljk!!! p p p p 1 R p ( R ) p p p p p 6 www.mtemtinje.om

7 6) Osnov pizme je jednkokki tpez osnovi i. U tpez je upisn vljk. Izčunti zmeu zpemine vljk i zpemine pizme ko je njegov visin jednk kku tpez.? : C Ako pogledmo zu vidimo d je tpez tngentni četvoougo (može d se upiše kug) p je: imenom itgoine teoeme n tpez: ovšin kug je: gde je ovšin tpez je: 0 www.mtemtinje.om 10 16 9 : : : 0 : : : :

7) Rvn polzi koz ent donje osnove kužnog vljk i ngnut je pem vni osnove pod uglom α. T vn seče gonju osnovu po tetivi, kojoj odgov entlni ugo. Izčunti zpeminu vljk. Kod ovog zdtk slik je neopodn i s nje ćemo uočiti zvisnost izmedju element. ošto se zpemin vljk čun, nš poso je d i izzimo peko dti element α, i. oučimo njpe gonju zu!! Ond je: sin sin i tg x x tg Dlje ćemo izvući polovinu osnog pesek (onu desnu, nvno) odvde je tgα xtgα tgα x tg tgα tg Končno, zpemin je: www.mtemtinje.om

tgα sin tg tgα sin tg tgα sin tg o ) Zpemin kosog vljk kod kog izvodni zklp ugo α 60 s vni osnove je. Odediti polupečnik osnove ko se zn d je osni pesek om.? Izvuimo osni pesek n stnu Odvde je: sin 60 o o sin 60 I pošto je ond je Upkujemo ovde dve doijene jednkosti: www.mtemtinje.om 9