GEOMETRIJA 3 vebe xkolske 2012/13 godine M i N smer

Σχετικά έγγραφα
Geometrija 3, zadaci po kojima se drže vežbe

1.1 Tangentna ravan i normala površi

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Zadaci iz trigonometrije za seminar

1. Skicirati sledeće površi i ispitati njihovu regularnost:

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

GEODEZIJSKA PRESLIKAVA A

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Elementi spektralne teorije matrica

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

IZVODI ZADACI (I deo)

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Matematika 1 { fiziqka hemija

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Matematiqki fakultet. Univerzitet u Beogradu. Domai zadatak

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. imaju istu vrednost.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

Zadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

1.4 Tangenta i normala

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

1 Pojam funkcije. f(x)

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Glava 1. Trigonometrija

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Univerzitet u Nišu Prirodno matematički fakultet Departman za matematiku

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Sadrºaj. 1 Vektorska algebra 1. 2 Analiti ka geometrija 2. 3 Analiti ka geometrija u ravni 3

Vajerxtrasova reprezentacija minimalnih povrxi

Analitička geometrija

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012

Vektori Koordinate Proizvodi Centar masa Transformacije UNIVERZITET U BEOGRADU MATEMATIQKI FAKULTET. Geometrija I{smer.

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

INTEGRALI Zadaci sa kolokvijuma

18. listopada listopada / 13

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Dužina luka i oskulatorna ravan

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

OTPORNOST MATERIJALA

Diferencijalna Geometrija: Vježbe 1

x + 3y + 6z = 3 3x + 5y + z = 4 x + y + z = 4.

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

(a) Odrediti koeficijente prve, druge fundamentalne forme i Kristofelove simbole površi r.

Slika 9: Izometrijske transformacije koordinata. Ovo razmatranje možemo sumirati sledećom teoremom

2.7 Primjene odredenih integrala

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Glava 1. Vektori. Definicija 1.1. Dva vektora su jednaka ako su im jednaki pravac, smer i intenzitet.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

QETVRTI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 1, Grupa A. x 2, g : x. 1 (x 2 + y 2 dx dy. QETVRTI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 1, Grupa B. ln x (x 1) 3/2.

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Prvi razred A kategorija

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. f(x + 1) x f(x) + 1.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Ako prava q prolazi kroz koordinatni početak i gradi ugao φ [0, π) sa x osom tada je refleksija S φ u odnosu na tu pravu:

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Geometrija (I smer) deo 2: Afine transformacije

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

5 Ispitivanje funkcija

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

8 Tangencijalna ravnina plohe

radni nerecenzirani materijal za predavanja

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Testiranje statistiqkih hipoteza

Projektivna geometrija

TIPOVI PROJEKCIJA SFERNA PROJEKCIJA

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Zbirka rešenih zadataka iz Matematike I

Transcript:

Prvi dvoqas 1. Ispitati regularnost krivih zadatih parametrizacijom α(t) = (cos t, sin t), t ( π, π), β(t) = (cos t 3, sin t 3 ), t ( 3 π, 3 π). Da li su ove krive ekvivalentne? 2. Dokazati da su sledei skupovi taqaka slike (tragovi, nosaqi) regularnih krivih: a) E = {(x, y) R 2 x2 a 2 + y2 b 2 = 1}, a, b > 0; b) H = {(x, y) R 2 x2 a 2 y2 b 2 = 1, x > 0}, a, b > 0; v) P = {(x, y) R 2 x = y 2 }. 3. a) Dokazati da je skup {(t, 0) t [0, 1)} {(0, t) t [0, 1)} slika beskonaqno glatke krive koja nije regularna (tj. da ta glatka parametrizacija nije nasleena iz R 2 ). b) Dokazati da skup {(x, x ) x R} ne moe biti slika regularne krive. 4. Dokazati da je F (x 0, y 0 ) = ( F x, F y ) (x0,y 0 0 dovo an uslov da skup taqaka datih uslovom F (x, y) = 0 ) bude lokalno, u nekoj okolini taqke (x 0, y 0 ), trag regularne krive. Da li je taj uslov i potreban? 5. Dokazati da je duina odseqka odreenog koordinatnim osama tangentne linije astroide zadate jednaqinom x 2 3 + y 2 3 = a 2 3, a > 0, konstantna. 6. Date su regularna ravanska kriva α i dve taqke P i Q van e. Neka je M 0 taqka krive u kojoj zbir P M + QM, M α, dostie minimum. Dokazati da je simetrala P M 0 Q normalna na tangentu krive α u taqki M 0.

Drugi dvoqas Jox neke poznate krive prava (u R 2, R 3 ) krive drugog reda (elipsa, hiperbola, parabola) lanqanica y = ach x a, a > 0, x R traktrisa (eng. dog curve) a(cos t + ln(tg ( t 2 )), sin t), a > 0, t (0, π) cikloide (at b sin t, a b cos t), t [0, 2π] epicikloide a((1 + m) cos(mt) m cos(t(m + 1)), (m + 1) sin(mt) m sin(t(m + 1))), a, m > 0, t > 0 m = 1: kardioida 2a(cos t(1 + cos t), sin t(1 + cos t)), t [0, 2π], tj. ρ = 2a(1 + cos θ) hipocikloide a((m 1) cos(mt) + m cos(t(m 1)), (m 1) sin(mt) m sin(t(m 1))), a > 0, m (0, 1), t > 0 astroida (a cos 3 θ, a sin 3 θ), θ [0, 2π], a > 0, x 2 3 + y 2 3 = a 2 3 Arhimedova spirala ρ = aθ, a > 0 logaritamska spirala ae bθ, a > 0 Kasinijevi ovali (x 2 + y 2 ) 2 + 2a 2 (y 2 x 2 ) = c 4 a 4, a, c > 0; za a = c: Bernulijeva lemniskata ( ) a cos t a sin t cos t, 1+sin 2 1+sin 2 t, t [0, 2π], tj. ρ 2 = 2a 2 cos(2θ) kruni heliks (zavojnica) (a cos t, a sin t, bt), a > 0, t R konusni heliks (at cos t, at sin t, bt), a > 0, t R Vivijanijeva kriva a(1 + cos t, sin t, 2 sin t 2 ), a > 0, t [ 2π, 2π] 1. Izraqunati duine sledeih krivih: a) y = ln cos x, x [0, π 3 ]; b) x = t 1 2sh 2t, y = 2ch t, t [0, 2]; v) β(t) = (a cos t, a sin t, bt), a > 0, t [0, 2π]; g) ρ = a(1 + cos θ), a > 0. d) ρ = aθ, a > 0, θ [0, 2π]. 2. Nai prirodnu parametrizaciju krivih: a) kruga α(t) = (r cos t, r sin t), r > 0, t (0, 2π); b) heliksa β(t) = (a cos t, a sin t, bt), a > 0, t (0, 2π); v) lanqanice y = ach x a, a > 0; (arsh (x) = ln(x + x 2 + 1)) g) elipse x2 y 2 + y2 b 2 = 1, a, b > 0.

Trei dvoqas 1. Odrediti Freneov reper, krivinu i torziju sledeih krivih a) α(t) = (r cos t, r sin t), r > 0; b) β(t) = (a cos t, a sin t, bt), a > 0. 2. Dokazati da Darbuov vektor X = τt + κb zadovo ava sistem: T = X T, N = X N, B = X B. (Darbuov vektor je vektor ugaone brzine krive, pa egov intenzitet daje ugaonu brzinu.) 3. Neka je α : I R 3 prirodno parametrizovana kriva. Dokazati sledee jednakosti: a) [T, B, B ] = τ; b) [B, B, B ] = τ 5 ( κ τ ), κ, τ 0; v) [T, T, T ] = κ 5 ( τ κ ), κ 0. 4. Neka je α : I R 3 prirodno parametrizovana kriva. Ako je κ(s) = 0, tada je α deo prave. Dokazati. 5. Ako sve tangentne linije regularne parametrizovane krive sadre fiksiranu taqku, tada slika te krive pripada nekoj pravoj. Dokazati. 6. Ako sve normalne linije regularne parametrizovane krive sadre fiksiranu taqku, tada je slika te krive sadrana u krugu. Dokazati.

Qetvrti dvoqas 1. Neka je α : I R 3 prirodno parametrizovana kriva i κ(s) 0. Dokazati da su sledeii stavovi ekvivalentni: α je ravanska kriva; B je konstantan vektor; τ(s) = 0 za sve s I. 2. Dokazati da je sledea kriva ravanska α(t) = ( 1+t 1 t, 1 1, 1 t 2 1+t ), t ( 1, 1), i nai ravan u kojoj lei. 3. Dokazati da vae uopxtene Freneove formule za regularnu krivu α(t), κ 0, parametrizovanu proizvo nim parametrom t (v = s = α ): T (t) = vκ(t)n(t) N (t) = vκ(t)t (t) +vτ(t)b(t) B (t) = vτ(t)n(t). 4. Dokazati da vae sledee formule za regularnu krivu α parametrizovanu proizvo nim parametrom: α = vt, α = v T + v 2 κn; T = α α ; B = α α α α ; N = (α α ) α α α α ; κ = α α α 3 ; τ = [α,α,α ] α α 2. 5. Dokazati da je krivina krive: a) ρ = ρ(θ) data formulom κ(θ) = 2(ρ ) 2 ρρ +ρ 2 ; ((ρ ) 2 +ρ 2 ) 3 2 b) (x(t), y(t), 0) data formulom κ(t) = x y x y. (x 2 +y 2 ) 3 2 6. Neka je α(s) : I R 3, 0 I, κ 0 prirodno parametrizovana kriva. Dokazati da je [x α(0), α (0), α (0)] = 0 jednaqina oskulatorne ravni u taqki α(0). 7. Dokazati da se sve oskulatorne ravni neke regularne krive sa krivinom razliqitom od nule seku u jednoj taqki akko je ta kriva ravanska. 8. Sferna kriva konstantne krivine je deo kruga. Dokazati.

Peti dvoqas 1. Odrediti ravanski krivu (do na izometrijsku transformaciju) ako je data krivina: a) κ(s) = 1 as+b, a, b 0; b) κ(s) = 1 1+s 2. 2. Data je kriva α(t) = ( 2 cos t + sin t + 1, 2 sin t + 2, 2 cos t + sin t + 3), t R. a) Izraqunati krivinu i torziju krive. b) Deta no opisati krivu. 3. Uopxtena zavojna linija (heliks) je prostorna kriva qiji tangentni vektor zaklapa konstantan ugao sa fiksiranom pravom koja se naziva osa heliksa. Dokazati da je kriva uopxtena zavojna linija akko vai neki od uslova: normale su normalne na osu; binormale grade konstantan ugao sa osom; κ τ = const. 4. (primer ispitnog zadatka) Neka je α kriva data svojom polarnom parametrizacijom ρ(θ) = ae bθ, a > 0. a) Skicirati krivu α na najveem intervalu I na kojem je regularna. Odrediti enu prirodnu parametrizaciju, duinu luka izmeu taqaka θ = 0 i θ = t i krivinu κ(t) kao funkciju od t. b) Dokazati da proizvo na poluprava iz koordinatnog poqetka odseca na krivoj α dui qije duine qine geometrijsku progresiju, dok sa tangentama u preseqnim taqkama sa krivom zaklapa fiksiran ugao. v) Odrediti Freneov reper, krivinu i torziju krive β(t) = (e 5t cos 5t, e 5t sin 5t, e 5t ) koja predstav a reparametrizaciju konusnog heliksa zadatog standardnom parametrizacijom, nad ravanskom krivom α. g) Odrediti uglove koje zaklapaju tangenta, normala i binormala u proizvo noj taqki krive sa z osom.

Xesti dvoqas 1. a) Parametrizovati jediniqnu polusferu, sferu bez jednog meridijana i sferu bez jedne taqke. Da li su parametrizacije regularne? Da li je cela sfera slika regularne povrxi? b) Nai jednaqinu tangentne ravni na jediniqnu sferu u taqki ( 1 2, 1 2, 2 2 ). 2. Dokazati da zapremina tetraedra koji se dobija u preseku koordinatnih osa i tangentne ravni povrxi xyz = a 3, a > 0, ne zavisi od izbora taqke povrxi u kojoj je se razmatra tangentna ravan. 3. Dokazati da je skup rexea jednaqine f(x, y, z) = x 5 + x 3 + y 3 + y 2 + z 3 + z 2 + 1 = 0 lokalno slika regularne povrxi i nai enu tangentnu ravan u proizvo noj taqki (x 0, y 0, z 0 ) slike povrxi. 4. Dokazati da gora polovina krunog konusa z 2 = x 2 + y 2 nije slika regularne povrxi.

Sedmi dvoqas 1. Dokazati da su povrxi qije su slike grafici glatkih funkcija regularne. 2. Neka je α(t) = (f(t), 0, g(t)), a < t < b, regularna 1 1 kriva klase C k i f > 0. a) Dokazati da je slika povrxi r(u, v) = (f(u) cos v, f(u) sin v, g(u)), a < u < b, 0 < v < 2π, dobijena rotacijom slike krive α oko z ose. b) Dokazati da je r regularna elementarna povrx. v) Odrediti koordinatne krive povrxi r i uglove koje one zaklapaju. g) Primeri rotacionih povrxi: sfera, katenoid, jednograni hiperboloid, torus, cilindar, konus. 3. a) Neka je α(u) regularna kriva i neka je β(u) 0 vektorsko po e du krive α. Odrediti pod kojim uslovima je f(u, v) = α(u) + vβ(u) regularna elementarna povrx. b) Primeri pravolinijskih povrxi: konus, cilindar, helikoid, jednograni hiperboloid, hiperboliqki paraboloid, Mebijusova traka.

Osmi dvoqas 1. Ispitati da li je povrx r(u, v) = ((1 + u sin v 2 ) cos v, (1 + u sin v 2 ) sin v, u cos v 2 ), 1 2 < u < 1 2 regularna. Izraqunati normalno vektorsko po e n(0, v). Dokazati da je lim n(0, v) = lim n(0, v). v π v π lim v π r(0, v) = lim v π, π < v < π, r(0, v) i 2. Dokazati da je jednograni hiperboloid dvostruka linijska povrx, tj. da sadri dve familije mimoilaznih pravih tako da svaka taqka hiperboloida pripada taqno jednoj pravoj iz svake familije. 3. Izraqunati koeficijente prve fundamentalne forme a) konusa z = 3(x 2 + y 2 ), (x, y) (0, 0); b) proizvo ne rotacione povrxi. 4. Data je povrx x = u cos v, y = u sin v, z = u 2. Odrediti ugao izmeu krivih v = u + 1 i v = 3 u. 5. Odrediti ugao izmeu krivih v = 2u i v = 2u na povrxi qija je metrika data sa ds 2 = du 2 + 2dv 2.

Deveti dvoqas 1. Izraqunati povrxinu torusa. 2. Neka je U = {(θ, φ) π 2 < θ < π 2, 0 < φ < 2π} R2 i f : U R 3 parametrizacija dela sfere S 2 data sa f(θ, ϕ) = (cos θ cos φ, cos θ sin φ, sin θ). a) Izraqunati povrxinu dela jediniqne sfere izmeu dva meridijana i dve paralele. b) Pokazati da su krive (loksodrome) na sferi koje zaklapaju konstantan ugao α sa meridijanima date jednaqinama ln tg ( π 4 θ 2 ) = ±(φ + C)ctg α, C R. v) Izraqunati duinu jedne od tih krivih. 3. Dokazati da krive familija u 1 (v) = C 1 e v 2 i u 2 (v) = C 2 e v 2, C 1, C 2 > 0, polove uglove izmeu koordinatnih linija povrxi f(u, v) = (u cos v, u sin v, u), u > 0. 4. a) Dokazati da su lokalne koordinate na sferi dobijene iz stereografske projekcije konformne, tj. da su ravan i sfera bez taqke konformno ekvivalentne. b) Pokazati da su loksodrome na sferi slike odgovarajuih logaritamskih spirala iz karte pri stereografskoj projekciji.

Deseti dvoqas 1. Dat je jednograni hiperboloid x 2 + y 2 z 2 = 1. a) Odrediti bar dve parametrizacije (dela) hiperboloida. b) Izraqunati Gausovu i sredu krivinu. v) Izraqunati Kristofelove simbole druge vrste. 2. Neka je druga fundamentalna forma povrxi f = f(u, v) identiqki jednaka nuli. Dokazati da slika povrxi pripada nekoj ravni. 3. Neka je α = α(u) prirodno parametrizovana kriva qija je krivina κ = κ(u) 0 i torzija τ = τ(u) 0. Izraqunati Gausovu i sredu krivinu tangentne povrxi f(u, v) = α(u) + vt (u), v > 0, pri qemu je T = T (u) tangentni vektor krive α.

Jedanaesti dvoqas 1. Odrediti geodezijsku i normalnu krivinu koordinatnih linija helikoida r(u; v) = (u cos v, u sin v, hv), u > 0, v R, h = const > 0. 2. Neka je γ prirodno parametrizovana kriva qiji trag pripada slici elementarne povrxi r. Oznaqimo sa κ, κ n, κ g redom krivinu, normalnu krivinu i geodezijsku krivinu krive γ, sa N i n normalno vektorsko po e krive i povrxi i sa θ ugao izmeu ih, du krive γ. Dokazati: a) κ 2 = κ 2 n + κ 2 g ; b) κ n = κ cos θ (u taqkama du krive gde je vektor N definisan, tj. gde je κ 0); v) ako je kriva γ u normalnom seqeu (u svim taqkama), tada je κ n = ±κ i κ g = 0. 3. a) Izraqunati normalnu krivinu sfere polupreqnika R u proizvo noj taqki i u pravcu proizvo nog tangentnog vektora. b) Dokazati da za krivinu κ prirodno parametrizovane krive α qiji trag lei na jediniqnoj sferi polupreqnika R vai nejednakost κ 1 R. 4. a) Odrediti geodezijske linije meu paralelama torusa. b) Odrediti eliptiqke, paraboliqke, hiperboliqke i planarne taqke na torusu. 5. Dokazati da u hiperboliqkim taqkama elementarne povrxi postoje taqno dva asimptotska pravca, kao i da su oni simetriqni u odnosu na glavne pravce u toj taqki.

Dvanaesti dvoqas 1. Odrediti geodezijske linije cilindra. 2. Dokazati da je svaka paralela rotacione povrxi geodezijska linija. 3. Dokazati da su koordinatne linije parametrizacije povrxi gde vai f 0 ujedno i asimptotske linije ako i samo ako je e = g = 0. 4. a) Dokazati da su koordinatne linije parametrizacije povrxi bez umbiliqkih taqaka ujedno i glavne linije (linije krivine) ako i samo ako vai F = f = 0. b) Dokazati da su meridijani i paralele rotacionih povrxi linije krivine. 5. Odrediti glavne i asimptotske linije na Eneperovoj povrxi r : R 2 R 3 date sa r(u, v) = (u u3 3 + uv2, v v3 3 + u2 v, u 2 v 2 ).

Trinaesti dvoqas 1. Ako je α(s) = f(u(s), v(s)) prirodna parametrizacija geodezijske linije na povrxi f = f(u, v) za koju je E = E(u), F = 0, G = G(u), dokazati da je G cos θ = const pri qemu je θ ugao izmeu geodezijske linije i v parametarske krive u = const. 2. Neka je f = f(u, v) deo povrxi na kojem su u i v parametarske krive ortogonalne i koefcijenti prve osnovne forme zavise samo od jednog parametra. Tada se geodezijske linije uvek mogu nai integracijom, tj. tada vai: a) u parametarske krive (v = const) su geodezijske; b) v parametarske krive (u = const = u 0 ) su geodezijske linije akko je G u (u 0 ) = 0; C E v) kriva oblika α(u) = r(u, v(u)) je geodezijska linija akko je v = du, C = const. G G C 2 3. Povrx f = f(u, v) naziva se Liuvilova povrx ako je E = G = U + V i F = 0, pri qemu je U funkcija samo po u i V funkcija samo po v. Ako je α(s) = f(u(s), v(s)) prirodno parametrizovana geodezijska linija na ovoj povrxi, dokazati da je U sin 2 θ V cos 2 θ = const, pri qemu je θ ugao izmeu geodezijske linije i u parametarske krive v = const. 4. Data je rotaciona povrx r(u, v) = (f(u) cos v, f(u) sin v, g(u)). Dokazati: svaki meridijan (u parametarska kriva) je geodezijska linija; paralela (v parametarska kriva) je geodezijska linija akko su tangente meridijana paralelne osi rotacije u svim taqkama paralele. 5. Neka je α(s) = r(α 1 (s), α 2 (s)) prirodno parametrizovana kriva qija slika pripada tragu povrxi r = r(u, v). Posmatrajui n(s) = n(α 1 (s), α 2 (s)) du slike krive α, dokazati da vektorska po a T, S, n qine ortonormiranu bazu vektorskog prostora R 3 du slike krive α, kao i da vae formule analogne Freneovim formulama: T = II(T, T )n + κ g S; S = κ g T + II(T, S)n; n = II(T, T )T II(T, S)S.

Qetrnaesti dvoqas 1. Operator oblika S : T p M T p M predstav a negativni diferencijal Gausovog preslikavaa g(p) = n(p) elementarne povrxi r = r(u, v), tj. S = dg p. Kao samoadjungovan linearni operator u korespodenciji je sa drugom fundamentalnom (bilinearnom) formom na sledei naqin: II(v p, w p ) = S(v p ), w p = v p, S(w p ), pa su glavne krivine u taqki p regularne povrxi sopstvene vrednosti operatora oblika povrxi, a glavni pravci egovi sopstveni vektori. Dokazati da vae formule S(r u ) = n u = F f Ge EG F 2 r u F g Gf EG F 2 r v, S(r v ) = n v = F e Ef EG F 2 r u F f Eg EG F 2 r v. U sluqaju F = f = 0, prethodne formule se svode na S(r u ) = e E r u i S(r v ) = g G r v, odakle sledi da su tada normalne krivine u i v parametarskih krivih redom e E i g G. 2. Dokazati da su helikoid i katenoid (na odgovarajui naqin parametrizovani) izometriqne povrxi. 3. a) Dokazati da su ravan (bez taqke) i konus z = 3 x 2 + y 2 (bez vrha) difeomorfne povrxi. b) Dokazati da su ravan i konus z = 3 x 2 + y 2 lokalno izometriqni. v) Odrediti rastojae izmeu taqaka A(0, 1, 3) i B(0, 1, 3) na konusu.