Matematička logika i principi programiranja zadaci iz oktobarskog roka Rezultate prikazati u dekadnom i heksadecimalnom sistemu.

Σχετικά έγγραφα
Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Teorijske osnove informatike 1

5. Karakteristične funkcije

Elementi spektralne teorije matrica

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Diskretna matematika. Prof. dr Olivera Nikolić

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Bulove jednačine i metodi za njihovo

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Iskazna logika 1. Matematička logika. Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science, University of Novi Sad, Serbia.

Operacije s matricama

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE

numeričkih deskriptivnih mera.

7 Algebarske jednadžbe

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

IZVODI ZADACI (I deo)

Računarska grafika. Rasterizacija linije

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Trigonometrijske nejednačine

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Celi brojevi su svi nerazlomljeni brojevi, pozitivni, negativni i nula. To su

Matematička logika. novembar 2012

18. listopada listopada / 13

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Zadaci iz Osnova matematike

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Algebarske strukture sa jednom operacijom (A, ): Ako operacija ima osobine: zatvorenost i asocijativnost, onda je (A, ) polugrupa

1 ISKAZNA I PREDIKATSKA LOGIKA Zadaci Rešenja SKUPOVI Zadaci RELACIJE Zadaci Rešenja...

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

1 Promjena baze vektora

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

Dijagonalizacija operatora

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Računarska grafika. Rasterizacija linije

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18.

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Neka su A i B proizvoljni neprazni skupovi. Korespondencija iz skupa A u skup B definiše se kao proizvoljan podskup f Dekartovog proizvoda A B.

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:

Predikatska logika - II deo. Jelena Ignjatović

(y) = f (x). (x) log ϕ(x) + ψ(x) Izvodi parametarski definisane funkcije y = ψ(t)

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Napravimo neformalnu rekapitulaciju osnovnih pojmova koje smo obradili na prethodnom predavanju.

Sintaksa i semantika u logici

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Tvrd enje 3: Ako su formule A i A B tautologije, onda je tautologija. Dokaz: Neka su A i A B tautologije.

Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati:

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. p q r F

Matematička logika i izračunljivost

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Transcript:

Matematička logika i principi programiranja zadaci iz oktobarskog roka 2005 1. Naći zbir i razliku binarnih brojeva: 1000,01 i 110,1 Rezultate prikazati u dekadnom i heksadecimalnom sistemu. Uputstvo: U binarnom brojevnom sistemu je osnova sistema 2, a cifre su 0 i 1. Aritmetika u binarnom sistemu bi izgledala ovako: + (2) 0 1 0 0 1 1 1 10 * (2) 0 1 0 0 0 1 0 1 Pri prevođenju zapisa iz binarnog sistema u dekadni, potrebno je uočiti težine cifara. Ako neki binarni broj ima sledeće cifre: cncn 1... c2c1c 0, c 1c 2... c r tada cifra c i ima težinu i, pa se ceo binarni broj u dekadnom sistemu zapisuje tako što se binarne cifre množe odgovarajućim težinama stepenima dvojke: c n * 2 n + c c * 2 n 1 2 1 0 1 2 n 1 * 2 +... + c2 * 2 + c1 * 2 + c0 * 2, c 1 * 2 + c 2 * 2 +... + r r Pri prevođenju zapisa iz binarnog sistema u heksadecimalni mogu se uočiti tetrade (grupe od četiri binarne cifre), tako da se njihovim prevođenjem u dekadni sistem mogu odmah dobiti cifre heksadecimalnog broja. Za pomoć može poslužiti sledeća tabela: (16) 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 A B C D E F (2) 0000 0001 0010 0011 0100 0101 0110 0111 1000 1001 1010 1011 1100 1101 1110 1111 Rešenje:

Nalaženje zbira i razlike bi onda izgledalo ovako: 1000,01 + 110,1 1110,11 1000,01-110,1 1,11 Transformacija zbira iz binarnog sistema u dekadni: 1110,11(2)=(1*2 3 +1*2 2 +1*2+0*1+1*2-1 +1*2-2 )(10) =14,75(10) Transformacija zbira iz binarnog sistema u heksadecimalni: 1110,11(2)= 1110,1100(2)=E,C(16)

2. Uz pomoć metode rezolucije ispitati da li je formula tautologija. Uputstvo: (( p q) ( r q) ) ( p r) Negaciju date formule je potrebno transformisati u konjuktivnu normalnu formu. Pri tome A B zapisujemo kao A B. Takođe se skraćuju zapisi kao na primer: a) A 0 se može zameniti sa A b) A 1 se može zameniti sa A c) A A, takođe A A se može zameniti sa A Da bi se dobila konjuktivna normalna forma, često je potrebno koristiti distributivnost disjunkcije prema konjukciji: A (B C) (A B) (A C) Iz konjuktivne normalne forme se izdvajaju sastavci (disjunkcije iskaznih slova ili njihovih negacija), i pomoću pravila rezolucije se pokušava generisanje praznog sastavka. Ako se iz negacije date formule pomoću pravila rezolucije može izvesti prazan sastavak, zaključujemo da je formula tautologija (inače nije). Rešenje: (( p q) ( r q) ) ( p r) rešenje : [(( p q) ( r q) ) ( p r) ] [ (( p q) ( r q) ) ( p r) ] [ (( p q) ( r q) ) ( p r) ] [ ( p q r q) ( p r) ] ( p q r q) p r 1. ( p q r) 2. p 3. r 4. q r... R(1,2) A B, A C B C Znači dobijena su tri sastavka, a uz pomoć metode rezolucije generisan je samo jedan nov sastavak sastavak q r. Oznaka R(1,2) pokazuje da je pravilo rezolucije primenjeno na sastavke 1 i 2. Kako se dalje ne može izvesti ni jedan sastavak, zaključujemo da formula nije tautologija (jer se ne može generisati prazan sastavak).

3. Naći partikularna rešenja sistema Bulovih jednačina: Uputstvo: ( 1 xy) = xz( xy xz) xz = x y z Partikularno rešenje Bulove jednačine A(x 1, x 2,, x n )=B(x 1, x 2,, x n ) (gde su A i B Bulovi izrazi od kojih bar jedan sadrži promenljive x 1, x 2,, x n ) je vektor n α=(α 1, α 2,, α n ) L 2 ako i samo ako je A(α 1, α 2,, α n )=B(α 1, α 2,, α n ). Pri rešavanju sistema Bulovih jednačina i nejednačina koriste se sledeće teoreme: T1. A B AB=0 T2. A=B AB AB =0 T3. (A 1 =0, A 2 =0,..., A n =0) A 1 A 2... A n =0 Rešenje: ( 1 xy) = xz( xy xz) xz = x y z 1 = z xz = x y jer je 1 A=1, takođe AA=0 1z 0z = 0 xz ( x y) xz( x y) = 0 z = 0 xzx y ( x z)( x y) = 0 primenom T2. sređivanjem izraza sa levih strana jednačina z = 0 x yz x xy xz yz = 0 sređivanjem izraza sa levih strana jednačina z x yz x xy xz yz = 0 primenom T3. xy z xy z xyz x yz x yz x yz xyz x yz xyz x yz xyz xyz xyz x yz xyz xyz x yz x yz x yz xyz x yz = 0 KDNF (kanonska disjunktivna normalna forma) xyz = 0

Preslikavanjem x 1, x 0, formiran je pomoćni skup: M={(1,1,0), (0,1,0), (1,0,0), (0,0,0), (1,0,1), (0,1,1), (0,0,1)}, a konačno rešenje R kao razlika do celog prostora: R=L\M={(1,1,1)}

4. Naći minimalnu formu Bulove funkcije pomoću metode Vejč-Karnea = x yzw x yw xzw xyzw xyzw x yzw xyzw xyzw xyw Rešenje sa uputstvom: Nalaženje minamalne normalne forme Bulove funkcije se odnosi na nalaženje njenog najkraćeg zapisa (u smislu broja slova i znakova). Metod Vejč-Karnea zahteva da se funkcija prvo napiše u obliku kanonske disjunktivne normalne forme (KDNF): = x yzw x y( z z) w x( y y) zw xyzw xyzw x yzw xyzw xyzw xy( z z) w = x yzw x yzw x yzw xyzw x yzw xyzw xyzw x yzw xyzw xyzw xyzw xyzw = x yzw x yzw x yzw xyzw x yzw xyzw xyzw xyzw xyzw Zatim se svaka kanonska konjukcija preslikava u binarni, pa zatim u dekadni broj: = 0010 1010 1000 1101 1001 0111 0110 1110 1100 = 2 10 8 13 9 7 6 14 12 koji se markira (označi) u određenoj ćeliji Vejčovog dijagrama: x x w 0 2 10 8 y w 1 3 11 9 5 7 15 13 y w 4 6 14 12 na sledeći način: z z z x x w 1 1 1 y w 1 1 1 y w 1 1 1 z z z

Zatim se formiraju blokovi kao grupa od 2 n spojenih markiranih kvadratića (1, 2, 4, 8, 16). Prvo se formiraju glavni blokovi kao maksimalni blokovi za konkretni markirani kvadratić: blok xyz x x w 1 1 1 y w 1 1 1 y w 1 1 1 z z z blok xz blok xw Od dobijenih glavnih blokova se izdvajaju osnovni blokovi kao blokovi koji imaju bar jedan markirani kvadratić koji pripada samo njemu (ne deli ga sa nekim drugim glavnim blokom): x x w 1 1 1 y w 1 1 1 y w 1 1 1 z z z Osnovni blokovi čine jezgro rešenja: jezgro = xz zw xyz a u ovom zadatku jezgro prekriva sve markirane kvadratiće pa je ono jedinstveno rešenje: rešenje: min = xz zw xyz

5. Na jeziku predikatskog računa I reda formalizovati rečenice, koristeći predikat P(x,y) sa značenjem»x je podskup y-nu«. a) Skup B je podskup skupa A. b) Postoji podskup skupa C. c) Skup D je podskup podskupa skupa G. d) Svaki skup ima podskup. Uputstvo: Pri formalizaciji rečenica potrebno je koristiti kvantifikatore: a) Univerzalni kvantifikator, sa oznakom (čita se svaki) i b) Egzistencijalni kvantifikator, sa oznakom (čita se postoji, ima, neki) Rešenje: a) P(B,A) b) ( x)p(x, C) c) ( x)(p(d,x) P(x,G)) d) ( x)( y)p(x)