Stabilnost i kauzalnost sistema

Σχετικά έγγραφα
Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Obrada signala

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Kaskadna kompenzacija SAU

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

5. Karakteristične funkcije

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Elementi spektralne teorije matrica

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

numeričkih deskriptivnih mera.

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: ( ) ( z)

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Zadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

IZVODI ZADACI (I deo)

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

f n z n, (2) F (z) = pri čemu se pretpostavlja da red u (2) konvergira bar za jednu konačnu vrednost kompleksne promenljive Z(f n ) = F (z).

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

Teorijske osnove informatike 1

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Digitalna obradba signala DOS

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

radni nerecenzirani materijal za predavanja

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

18. listopada listopada / 13

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Digitalni sistemi automatskog upravljanja

Računarska grafika. Rasterizacija linije

( t) u( t) ( t) STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

( , 2. kolokvij)

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

IZVODI ZADACI (I deo)

8 Funkcije više promenljivih

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

VEŽBA 3 Obrada signala u frekvencijskom domenu metodom overlap-add

Telekomunikacije. Filip Brqi - 2/ februar 2003.

Reverzibilni procesi

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Geometrija (I smer) deo 2: Afine transformacije

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Ψηφιακή Επεξεργασία Σημάτων

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Stabilnost linearnih sistema automatskog upravljanja

Napisat demo program koji generira funkciju prijenosa G(s)=(2s+4)/(s2+4s+3) s=tf('s'); Br=2*s+4;Naz=s^2+4*s+3; G=Br/Naz

Transcript:

OT3OS 06.2.207.

Stabilnost i kaualnost sistema Da bi sistem bio stabilan oblast konvergencije mora obuhvatati jedinični krug Da bi sistem bio kaualan oblast konvergencije mora se nalaiti ivan kruga koji prolai kro pol najudaljeniji od koordinantnog početka Za kaualni linerani vremenski invarijantni sistem navedena dva uslova će biti adovoljena ako i samo ako svi polovi funkcije prenosa leže unutar jediničnog kruga kompleksne ravni

Analogno-digitalne transformacije Funkcija prenosa digitalnog IIR filtra najčešće se formira transformacijom analognog prototip filtra. Primenom analogno-digitalnog preslikavanja funkcija prenosa analognog prototip filtra transformiše se u funkciju prenosa traženog digitalnog filtra.

Transformacija s ravni u ravan Idealna transformacija bi trebalo da ima sledeće osobine Stabilan kaualan analogni filtar transformiše u stabilan kaualan digitalni filtar. Zadržava neimenjenu amplitudsku i fanu karakteristiku analognog filtra.

Transformacija s ravni u ravan Da bi osobina. bila adovoljena, transformacija mora: preslikati levu polovinu s ravni u unutrašnjost jediničnog kruga u ravni, preslikati desnu polovinu s ravni u oblast ravni ivan jediničnog kruga.

Transformacija s ravni u ravan Da bi osobina 2. bila adovoljena j osa s ravni morala bi se preslikati linearno na jedinični krug (=e j ) u ravni. Na žalost, ni jedna transformacija ne može adovoljiti ovaj drugi uslov. U praksi se koristi nekoliko transformacija koje daju adovoljavajuće reultate u mnogim slučajevima.

Analogno-digitalne transformacije Transformacija funkcije prenosa analognog filtra u funkciju prenosa digitalnog filtra Impulsno-invarijantna transformacija Amplitudska i fana karakteristika su približno iste posle preslikavanja Bilinearna transformacija Amplitudska karakteristika je identična Fana karakteristka je iobličena

Impulsno-invarijantna transformacija Diskretiacija impulsnog odiva analognog prototip filtra. Ako je dat analogni filtar čiji je impulsni odiv ha(t), projektuje se digitalni filtar čiji se impulsni odiv h(nt) dobija diskretiacijom ha(t), h nt Th t Th nt a t nt a

Impulsno-invarijantna transformacija 2 H e j H j j k a T T k a 0, H j T Isto kao u dokau teoreme o odabiranju!!! j H e H a j H a j, T

Frekvencijska karakteristika analognog i digitalnog filtra H d H a a k= H a a k=0

Funkcija prenosa preko parcijalnih ralomaka N k k k a s s R s H ) ( N k Ts k d e R T TH H k ) ( ) ( 0 0, 0, ) ( t t e R t h N k t s k a k Inverna Laplace-ova transformacija

Funkcija prenosa preko parcijalnih ralomaka s knt skt n st k k H ( ) h n TR e H n0 k n0 N k a k k k k TR Ts e k k N N h n Th nt TR e u n TR e u n n N n Z transformacija

Funkcija prenosa preko parcijalnih ralomaka Polovi i leve polovine s ravni se preslikavaju u polove unutar jediničnog kruga ravni 0 ) Re( ) Im( ) Re( k k s s k e e s N k Ts k e TR H k T k T k k k k T k k k k k k k k e T e T R T R e R T s s R s s R 2 2 * cos 2 sin Im cos Re 2 2Re

Primer Projektovanje Batervort-ovog filtra trećeg reda Dat je prototip filtar (Ω 3dB =) H a PT s 2 s s s Rastavljanjem na parcijalne ralomke Ha PT s s 0.5 j0.2887 s 0.5 j0.8660 0.5 j0.2887 s 0.5 j0.8660

Primer Denormaliacija s s 3dB Rastavljanjem na parcijalne ralomke i sređivanjem dobija se H a s s 3dB 3dB 3dB s 0.5 3dB 0.5 j0.2887 j0.8660 3dB s 0.5 3dB 0.5 j0.2887 j0.8660

Primer Polovi funkcije H a (s) i reiduumi u polovima su: s = Ω 3dB R =Ω 3dB s 2 =Ω 3dB (0.5+j0.8660) R 2 =Ω 3dB (0.5 j0.2887) s 3 =Ω 3dB (0.5j0.8660) R 3 =Ω 3dB (0.5+j0.2887)

Primer f s =6 Ω 3dB /(2π), T=2π/(6 Ω 3dB ) Preslikavamo analogni filtar u digitalni impulsno invarijantnom transformacijom, odnosno preslikavamo polove i s u ravan skt s e k Dobija se H T 2 T e 3dB 3dBT 0.53dBT 0.5 3dB 2 e 0.5 3dB cos0.8660 3dBT 0.2887 3dB sin0.8660 3dBT 0.53dBT 2 3dBT 2 e cos0.8660 T e 3dB.

Primer Kada se sredi ira, dobija se H /3 0.6344 0.3509 0.730 Korak sa denormaliacijom smo mogli i da preskočimo tako što bi prototip digitaliovali s fs=6/(2) 3 0.3509 2

Primer

Bilinearna transformacija 2 T s 2 T H H a

s Bilinearna transformacija 2 T s s T 2 T 2 s T T s s j T 2 jt / 2 T 2 j T 2

Bilinearna transformacija T 2 jt / 2 T 2 j 0 T 2 jt 2 j T 2

Preslikavanje bilinearnom transformacijom jt jt 2 2 e j jt 2 j T 2 2 tan 2 T 2 tan T 2

Kompresija frekvencijske ose 2 tan T 2 0

a D () 0-0 -20-30 -40-50 -60-70 -80 0 2 4 6 8 0 f [kh] Kompresija frekvencijske ose 0 9 8 7 6 5 4 3 2 a C () 0 0 0.2 0.4 0.6 0.8 / 0 fs=20000h wg =.0e+003 * 0.999 3.573-0 -20-30 -40-50 -60-70 -80 0 0.2 0.4 0.6 0.8 /

Kompresija frekvencijske ose 0-0 -20-30 -40 a C () -50-60 -70-80 0 2 4 6 8 0 f [kh] 0 9 8 7 6 5 4 3 2 0 0 0.2 0.4 0.6 0.8 / 0 fs2=2000h wg2 = 639.0929 899.525 a D2 () -0-20 -30-40 -50-60 -70-80 0 0.2 0.4 0.6 0.8 /

Primer Projektovanje digitalnog Čebiševljevog filtra 3. reda primenom bilinearne transformacije. f s = 8 kh, f p = kh, a p = db. Analogni prototip je Čebiševljev filtar 3. reda, čija je funkcija prenosa H apt (s), H apt s s 3 0.9883s 0.493 2.2384s 0.493

Primer Da bi digitalni filtar imao graničnu frekvenciju prema specifikaciji, mora se ueti u obir sabijanje frekvencijske ose ω p =2πf p /f s =π/4 Korigovana granična frekvencija prop. opsega (054.8 H) pc 2 T tan 2 p 6627.4

Primer Denormaliacija H a BT H a pc s 3 2 2 3 s s sređeno H 2 f s 0.9883s 3 pc 0.9883 2 f 0.493 3.2384s s 0.493... 2 pc pc 3 pc 0.493.2384 2 f s pc. 2 pc 0.493 3 pc

Primer Moguće je da preskočimo korak denormaliacije i da digitalni filtar projektujemo direktno u odnosu na prototip, H apt (s) odredimo T a ω p =2πf p /f s (granična frekvencija digitalnog filtra koju želimo da ostvarimo, ω p =2πf p /f s =π/4) i Ω= (Ω normaliovano ), 2 p 2 normaliovano tan 0.442 Tnormaliovano 2 Tnormaliovano Tnormaliovano 20.442 2 tan f f p s

Primer što odgovara prototip filtru, odnosno T=2tan(πf p /f s ) Na taj način će se efekat sabijanja frekvencija apravo uvrstiti u konstantu bilinearne transformacije s 2 2.442 T tan f p f s

Korekcija fane karakteristike H min funkcija prenosa minimalne fae (nule su unutar jediničnog kruga) H ap funkcija prenosa svepropusnika ) ( ) ( ) ( min H H H ap 2 2 2 2 2 ) ( N N k k k k k N k k k ap a a a a a a H const d ) ( d ) (

Transformacije digitalnih filtara NF - NF = granična frekv. novog p filtra sin ' / 2 p p sin ' / 2 p p

Transformacije digitalnih filtara NF - VF = granična frekv. novog p filtra cos ' / 2 p p cos ' / 2 p p

Transformacije digitalnih filtara NF - PO 2 2 2 2 2 K / K K / K 2 cos u l / 2 cos u l / 2 u l K cot tan 2 2 p

Transformacije digitalnih filtara NF - NPO 2 2 2 2 2 K / K K / K 2 cos u l / 2 cos u l / 2 u l K tan tan 2 2 p

Impulsno invarijantna transformacija () R u U C u I CR C2R2 0.006 s 0.059 s H CR a s scr s CR

Impulsno invarijantna transformacija (2) R u U C u I f 3dB 3dB 2 2 CR CR C2R2 0.006 s 0.059 s

Impulsno invarijantna transformacija (3) R Ha s u U C u I H a s N k Rk s s CR scr s CR k k R s CR CR

Impulsno invarijantna transformacija (4) H a s N k s Rk s k k R s CR CR h a N t k 0 R e k st k, t 0 0, t 0 sknt h n Th nt TR e u n a N k k ha t e RC t RC nt T h n Tha nt e u n RC RC

Impulsno invarijantna transformacija (5) nt T h n Tha nt e u n RC RC H hn n0 n H e T RC T CR C2R2 0.059 s

Impulsno invarijantna transformacija (6) nt T h n Tha nt e u n RC RC H hn n0 n H e T RC T CR CR 0.006 s

Impulsno invarijantna transformacija (7) C2R2 0.059 s CR 0.006 s

Bilinearna transformacija () R u U C u I CR 0.006 s f 3dB 3dB 2 2 CR C2R2 3.83e - 004s

Bilinearna transformacija CR (2) 0.006 s

Bilinearna transformacija (3) C2R2 3.83e - 004s

Bilinearna transformacija (4) gdig ganalog g ganalog _ KORIGOVANO 2 fs tg 2 C2R2 2.5000e - 004s

Bilinearna transformacija (5) Filter propusnik opsega Propusni opseg 200 300H Frekvencija odabiranja 2000 H Red filtra 2

Bilinearna transformacija (5) f 2 f g s 2 f rad T 2 f s g Ω tg 2fstg 4000 0.3249 299.6 s 2 f rad T 2 f s 2 g2 Ω2 tg 2fstg 4000 0.5095 2038.0 s Ω Ω Ω 0 2 Ω Ω Ω W 2 PO NF prototip 206.8 H 324.4 H Red LP analognog prototip filtra će biti!

Bilinearna transformacija (6) H s s LP NF prototip Ω p = s Hs Hs 2 2 W BP s s s 0 W s s 2 2 W 0 Red BP analognog filtra će biti 2! 2 s T H 2 2.2362 0. 7265 H S s 0.367 2 s T

Bilinearna transformacija (7) 0-0 MATLAB proracun H(e jw ) [db] -20-30 -40-50 -60 [b,a]=butter(,[200 300]/000); b=0.367*[ 0 -]; a=[ -.2362 0.7265]; [H,w]=freq(b,a,000,2000); [H,w]=freq(b,a,000,2000); plot(w,20*log0(abs(h)), w,20*log0(abs(h))); -70-80 0 200 400 600 800 000 f [H]

Primer - LP f0=8000; fp=000; fs=2000; wp=fp/(f0/2); ws=fs/(f0/2); rp=; rs=40; [nb,wnb]=buttord(wp,ws,rp,rs) [nc,wnc]=chebord(wp,ws,rp,rs) [nc2,wnc2]=cheb2ord(wp,ws,rp,rs) [ne,wne]=ellipord(wp,ws,rp,rs) [bb,ab]=butter(nb,wnb); [bc,ac]=cheby(nc,rp,wnc); [bc2,ac2]=cheby2(nc2,rs,wnc2); [be,ae]=ellip(ne,rp,rs,wne); ***ord ista lista ulanih podataka Projektovanje filtra raličita lista ulanih podataka

nb = 6 wnb = 0.2767 Primer reultati nc = 4 wnc = 0.2500 U opštem slučaju red eliptičkog filtra će biti najmanji nc2 = 4 wnc2 = 0.5000 ne = 4 wne = 0.2500

Primer reultati 2 H(e jw ).4.2 0.8 0.6 Butt Cheb Cheb2 ellip Čebiševljev I i eliptički talasanje u propusnom opsegu 0.4 0.2 0 0 000 2000 3000 4000 f [H]

Primer reultati 3 50 0-50 -00 Butt Cheb Cheb2 ellip Čebiševljev II i eliptički talasanje u nepropusnom opsegu H(e jw ) [db] -50-200 -250-300 -350 0 000 2000 3000 4000 f [H]

Primer reultati 4 Butt 0.5 Imaginary Part 0-0.5 - - -0.5 0 0.5 Real Part

Primer reultati 5 Cheb Imaginary Part 0.5 0-0.5 4 - - -0.5 0 0.5 Real Part

Primer reultati 6 Cheb2 0.5 Imaginary Part 0-0.5 - - -0.5 0 0.5 Real Part

Primer reultati 7 ellip 0.5 Imaginary Part 0-0.5 - - -0.5 0 0.5 Real Part

Primer 2 f0=80000; Promenjeno f0 fp=000; fs=2000; wp=fp/(f0/2); ws=fs/(f0/2); rp=; rs=40; [nb,wnb]=buttord(wp,ws,rp,rs) [nc,wnc]=chebord(wp,ws,rp,rs) [nc2,wnc2]=cheb2ord(wp,ws,rp,rs) [ne,wne]=ellipord(wp,ws,rp,rs) [bb,ab]=butter(nb,wnb); [bc,ac]=cheby(nc,rp,wnc); [bc2,ac2]=cheby2(nc2,rs,wnc2); [be,ae]=ellip(ne,rp,rs,wne);

nb = 8 wnb = 0.0282 nc = 5 wnc = 0.0250 nc2 = 5 wnc2 = 0.0500 ne = 4 wne = 0.0250 Primer 2 reultati

Primer 2 reultati 2.4.2 Butt Cheb Cheb2 ellip H(e jw ) 0.8 0.6 0.4 0.2 0 0 2 3 4 f [H] x 0 4

Primer 2 reultati 3 00 0 Butt Cheb Cheb2 ellip -00 H(e jw ) [db] -200-300 -400-500 -600 0 2 3 4 f [H] x 0 4

Primer 2 reultati 4 Butt 0.5 Imaginary Part 0-0.5 - - -0.5 0 0.5 Real Part

Primer 2 reultati 5 Cheb 0.5 Imaginary Part 0-0.5 - - -0.5 0 0.5 Real Part

Primer 2 reultati 6 Cheb2 0.5 Imaginary Part 0-0.5 - - -0.5 0 0.5 Real Part

Primer 2 reultati 7 ellip 0.5 Imaginary Part 0-0.5 - - -0.5 0 0.5 Real Part

Primer 3 - HP f0=8000; fp=2000; fs=000; wp=fp/(f0/2); ws=fs/(f0/2); rp=; rs=40; [nb,wnb]=buttord(wp,ws,rp,rs) [nc,wnc]=chebord(wp,ws,rp,rs) [nc2,wnc2]=cheb2ord(wp,ws,rp,rs) [ne,wne]=ellipord(wp,ws,rp,rs) [bb,ab]=butter(nb,wnb,'high'); [bc,ac]=cheby(nc,rp,wnc,'high'); [bc2,ac2]=cheby2(nc2,rs,wnc2,'high'); [be,ae]=ellip(ne,rp,rs,wne,'high'); Ključna reč high

nb = 6 wnb = 0.4638 nc = 4 wnc = 0.5000 nc2 = 4 wnc2 = 0.2500 ne = 4 wne = 0.5000 Primer 3 reultati

Primer 3 reultati 2.4.2 Butt Cheb Cheb2 ellip H(e jw ) 0.8 0.6 0.4 0.2 0 0 000 2000 3000 4000 f [H]

Primer 3 reultati 3 50 0-50 Butt Cheb Cheb2 ellip -00 H(e jw ) [db] -50-200 -250-300 -350-400 0 000 2000 3000 4000 f [H]

Primer 3 reultati 4 Butt 0.5 Imaginary Part 0-0.5 - - -0.5 0 0.5 Real Part

Primer 3 reultati 5 Cheb Imaginary Part 0.5 0-0.5 4 - - -0.5 0 0.5 Real Part

Primer 3 reultati 6 Cheb2 0.5 Imaginary Part 0-0.5 - - -0.5 0 0.5 Real Part

Primer 3 reultati 7 ellip 0.5 Imaginary Part 0-0.5 - - -0.5 0 0.5 Real Part

Primer 4 - BP f0=8000; fp=[2000 3000]; fp i fs - vektori fs=[000 3500]; wp=fp/(f0/2); ws=fs/(f0/2); rp=; rs=40; [nb,wnb]=buttord(wp,ws,rp,rs) [nc,wnc]=chebord(wp,ws,rp,rs) [nc2,wnc2]=cheb2ord(wp,ws,rp,rs) [ne,wne]=ellipord(wp,ws,rp,rs) [bb,ab]=butter(nb,wnb); [bc,ac]=cheby(nc,rp,wnc); [bc2,ac2]=cheby2(nc2,rs,wnc2); [be,ae]=ellip(ne,rp,rs,wne);

Primer 4 reultati nb = 5 wnb = 0.464 0.7744 nc = 4 wnc = 0.5000 0.7500 n* - red NF (LP) prototipa wn* - vektori nc2 = 4 wnc2 = 0.2500 0.8750 ne = 3 wne = 0.5000 0.7500

Primer 4 reultati 2 0.9 0.8 Butt Cheb Cheb2 ellip 0.7 0.6 H(e jw ) 0.5 0.4 0.3 0.2 0. 0 0 000 2000 3000 4000 f [H]

Primer 4 reultati 3 0-50 Butt Cheb Cheb2 ellip -00 H(e jw ) [db] -50-200 -250-300 -350 0 000 2000 3000 4000 f [H]

Primer 4 reultati 4 Butt Imaginary Part 0.5 0-0.5 32 5 - - -0.5 0 0.5 Real Part

Primer 4 reultati 5 Cheb Imaginary Part 0.5 0-0.5 4 4 - - -0.5 0 0.5 Real Part

Primer 4 reultati 6 Cheb2 0.5 Imaginary Part 0-0.5 - - -0.5 0 0.5 Real Part

Primer 4 reultati 7 ellip 0.5 Imaginary Part 0-0.5 - - -0.5 0 0.5 Real Part

Primer 5 - BS f0=8000; fp=[000 3500]; fp i fs - vektori fs=[2000 3000]; wp=fp/(f0/2); ws=fs/(f0/2); rp=; rs=40; [nb,wnb]=buttord(wp,ws,rp,rs) [nc,wnc]=chebord(wp,ws,rp,rs) [nc2,wnc2]=cheb2ord(wp,ws,rp,rs) [ne,wne]=ellipord(wp,ws,rp,rs) [bb,ab]=butter(nb,wnb,'stop'); [bc,ac]=cheby(nc,rp,wnc,'stop'); Ključna reč stop [bc2,ac2]=cheby2(nc2,rs,wnc2,'stop'); [be,ae]=ellip(ne,rp,rs,wne,'stop');

Primer 5 reultati nb = 5 wnb = 0.3364 0.8490 nc = 4 wnc = 0.2500 0.8750 n* - red NF (LP) prototipa wn* - vektori nc2 = 4 wnc2 = 0.5000 0.7500 ne = 3 wne = 0.2500 0.8750

Primer 5 reultati 2.4.2 Butt Cheb Cheb2 ellip H(e jw ) 0.8 0.6 0.4 0.2 0 0 000 2000 3000 4000 f [H]

Primer 5 reultati 3 50 0-50 Butt Cheb Cheb2 ellip H(e jw ) [db] -00-50 -200-250 -300-350 0 000 2000 3000 4000 f [H]

Primer 5 reultati 4 Butt 0.5 Imaginary Part 0-0.5 - - -0.5 0 0.5 Real Part

Primer 5 reultati 5 4 Cheb 0.5 Imaginary Part 0-0.5-4 - -0.5 0 0.5 Real Part

Primer 5 reultati 6 Cheb2 0.5 Imaginary Part 0-0.5 - - -0.5 0 0.5 Real Part

Primer 5 reultati 7 ellip 0.5 Imaginary Part 0-0.5 - - -0.5 0 0.5 Real Part