MAGNETNO SPREGNUTA KOLA

Σχετικά έγγραφα
Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Induktivno spregnuta kola

Snage u kolima naizmjenične struje

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Elementi spektralne teorije matrica

Snage u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

NAIZMENIČNE STRUJE POTREBNE FORMULE: Trenutna vrednost ems naizmeničnog izvora: e(t) = E max sin(ωt + θ)

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

7 Algebarske jednadžbe

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Trofazno trošilo je simetrično ako su impedanse u sve tri faze međusobno potpuno jednake, tj. ako su istog karaktera i imaju isti modul.

Mreže sa dva pristupa

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Analiza mreža u frekvencijskom domenu

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

l = l = 0, 2 m; l = 0,1 m; d = d = 10 cm; S = S = S = S = 5 cm Slika1.

numeričkih deskriptivnih mera.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Kaskadna kompenzacija SAU

IZVODI ZADACI (I deo)

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Trofazni sustav. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović

2. Data je žičana otpornička mreža na slici. Odrediti ekvivalentnu otpornost između krajeva

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

> 0 svakako zadovoljen.

1.4 Tangenta i normala

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Rjesenja dodatnog popravnog ispitnog roka iz EK1 odrzanog god. VarijantaA Zadatak broj 2

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Snaga naizmenicne i struje

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Unipolarni tranzistori - MOSFET

Periodičke izmjenične veličine

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Elektronske komponente

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Odredivanje odziva u električnim kolima

Obrada signala

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

= 6.25 Ω I B1 = 3U =529 Ω I B2 = 3U = 1905 Ω I B3G = 3U

Vremenski promenljive struje

a je vrijednost Q x x iznosi P( a ). Primjenom tog stava zaključuje se da ostatak pri dijeljenju P( x ) sa ( ) = ( 1)

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

BRODSKI ELEKTRIČNI UREĐAJI. Prof. dr Vladan Radulović

1 Promjena baze vektora

10. STABILNOST KOSINA

Sinhrone mašine 1. Slika Vektorski dijagram natpobuđenog sinhronog generatora.

18. listopada listopada / 13

Algoritmi zadaci za kontrolni

Prediktor-korektor metodi

Transcript:

MAGNETNO SPEGNTA KOA Zadatak broj. Parametri mreže predstavljene na slici su otpornost otpornika, induktivitet zavojnica, te koeficijent manetne spree zavojnica k. Ako je na krajeve mreže -' priključen izvor napona, odrediti napon otvorenih krajeva -'. Kako lasi izraz za napon u slučaju da je koeficijent manetne spree zavojnica maksimalan? ješenje: Kompleksne jednačine mreže mou se napisati u obliku: = ( ) j(ω kω) jω = j(ω kω) = j( ω kω) odnosno u sređenoj formi kao: [ ] = j( k) ω () jω = j( k) ω () = j( k) ω (3) z jednačine () slijedi jednačina: = ( k) pa se njenim uvrštavanjem u jednačinu () dobija izraz: [ ] = (3 k) j( k) ω (5) z odnosa napona / (relacija (3) i (5)), dobija se izraz za napon otvorenih krajeva - oblika: j( k) ω = k j k odnosno: [(3 ) ( ) ω ] j( k) ω = [(3 k ) j( k) ω] slučaju da je koeficijent manetne spree zavojnica maksimalan, izraz za napon otvorenih krajeva - je oblika: jω = 5 j4ω

Zadatak broj. mreži poznatih parametara, i k, djeluje prostoperiodični naponski enerator napona. Sekundar induktivno sprenutih zavojnica je otvoren. Odrediti fazore napona i. ješenje: Analizirana mreža može se predstaviti i na način kako je to ilustrovano na slici. = 0 = 0 slika. Analizirana mreža z usvojene smjerove i oznake fazora struja u ranama mreže, te uz izvršenu transformaciju mreže koristeći se T šemom, mreža sa slike dobija oblik kao na slici za koju se prema KZN mou postaviti kompleksne jednačine ( = 0 ): = jω j jω ω = jkω odnosno, u sređenom obliku kao: = j( ω ) ω = jkω Fazor struje može se odrediti direktno iz prve jednačine u obliku: ω = j = j ( ω ) ω ω pa su fazori napona i određeni kao: kω = jkω = ω = j = ω ω

Zadatak broj 3. Analizira se mreža sa manetno sprenutim zavojnicama. Aktivne otpornosti zavojnica i su male, a učestanost prostoperiodično eneratora napona: ut () = sinω t je podešena tako da odovara sopstvenim učestanostima oba kola: = = ω Sprea među zavojnicama je podešena tako da je struja u sekundarnom kolu maksimalna. Ako je aktivna otpornost primarno kola, koliku aktivnu snau ulaže enerator u oba kola? ješenje: Pod pretpostavkom da su otpornosti oba kola male, približne vrijednosti njihovih sopstvenih učestanosti jednake su učestanosti naponsko eneratora: = = ω pa su reaktanse oba kola jednake nuli: X =ω ω = 0 X =ω ω = 0 z kompleksnih jednačina kola: = jx 0 = jx određuju se fazori struja u obliku: = X X = j X Međusobna reaktansa zavojnica dobija se iz uslova da je efektivna vrijednost struja u sekundarnom kolu maksimalna: d 0 dx = z jednačine d d X = 0 dx dx = X dobija se: 3

X = = kω, pa je fazor struje u primarnom kolu određen kao: =, a snaa koju enerator ulaže u oba kola: * * * S = = ( ) = = je čisto aktivna pošto je X = X = 0, pa je reaktivna snaa jednaka nuli. Zadatak broj 4. Tri idealne zavojnice sopstvenih induktivnosti, i 3, vezane su u mreži predstavljenoj na slici. Koeficijenti spree sve tri zavojnice su jednaki i iznose k. Krajevi zavojnice induktivnosti 3 su otvoreni. mreži djeluje prostoperiodičnoi enerator čiji je fazor napona. Odrediti fazore struja i, te fazor napona 3. * 3 * 3 ješenje: Kompleksne jednačine mreže napisane prema KZN imaju oblik: = jω jkω () 0 = jkω jω () 3 = jkω 3 jkω 3 (3) z jednačina () i () određuju se fazori struja i : = j ( k ) ω k = j ( k ) ω (5) a iz jednačina (3), i (5) fazor napona otvorenih krajeva zavojnice induktivnosti 3 : k 3 3 = k (6) 4

Zadatak broj 5. mreži poznatih parametara, i k djeluje prostoperiodični enerator fazora napona. Pri kojoj je učestanosti eneratora ulazna admitansa mreže jednaka nuli? Kolika se ukupna reaktivna snaa troši na zavojnicama, a kolika na kondenzatorima? ješenje: Analizirana mreža može se predstaviti u ekvivalentnoj formi kao što je to ilustrovano na sljedećoj slici, pri čemu je: Y Y = j ( k) ω ; Y = j ω Y lazna admitansa mreže jednaka je zbiru admitansi rana: Yul = Y Y = j jω ( k) ω i da bi ona bila jednaka nuli potrebno je ispuniti uslov: ω = ( k) ω odakle se može odrediti tražena učestanost eneratora: ω= =ωa ( k ) koja predstavlja antirezonantnu učestanost pri kojoj je ulazna susceptansa mreže jednaka nuli, Yul = jbul = 0. Pri učestanosti izvora ω=ω a, admitanse rana mreže su: Y = j = j ( k) ω a ( k) Y = jω a = j ( k ) a prividne snae koje enerator ulaže u njih: * * * * * S = = ( Y) = Y = Y = j ( k ) * * * * * S = = ( Y) = Y = Y = j ( k ) kupna reaktivna snaa koja se troši na zavojnicama je: 5

Q = ( k ) a na kondenzatorima: Q = ( k ) Dakle, za analiziranu mrežu može se zaključiti da je pri antirezonantnoj učestanosti izvora ukupna snaa enerisana izvorom jednaka nuli. Zadatak broj 6. Analizira se reaktivna mreža predstavljena na slici kod koje su zavojnice u manetnoj sprezi. Parametri mreže, i k, te fazor napona naponsko eneratora su poznate veličine. Odrediti ulaznu impedansu mreže, te pokazati da je ulazna admitansa mreže jednaka nuli pri učestanosti naponsko izvora jednakoj: ω= ( k ) ješenje: Kompleksne jednačine mreže napisane prema KZS i KZN imaju oblik: = jω jkω 0 = jkω jω = jω Njihovim rješavanjem dobija se ulazna impedansa mreže oblika: ( k ) ω Zul = = j = jx ul ( k ) ω odnosno, ulazna admitansa mreže: ( k ) ω Yul = = j = jb ul Z ul ( k ) ω koja je jednaka nuli pri učestanosti izvora (koja predstavlja antirezonantnu učestanost): ω= =ω a ( k ) Zadatak broj 7. Analizira se manetno sprenuto kolo kao na slici u kojem djeluje prostoperiodični naponski enerator čiji je fazor napona = 5 ( V). kolu je postinut uslov = ω. Potrebno je: a) odrediti fazor struje eneratora ; b) odrediti fazor napona koji vlada na manetno sprenutim zavojnicama ab ; c) odrediti aktivnu i reaktivnu snau koju enerator ulaže u kolo, polazeći od izraza za prividnu snau eneratora S * =. 6

Poznate su vrijednosti: = 4( Ω ), ( ω ) = 6 ( Ω ), k = 0, 5. a ješenje: a) Jednačine dinamičke ravnoteže kola napisane prema KZS i KZN lase: = () j = ω () = j ω jk ω (3) jω jkω = jω jkω z jednačine slijedi: = (5) na osnovu čea jednačina (3) postaje: j ( k ) = ω, odnosno, uz = =, k = ( j ω ) (6) odnosno, uz uslov zadatka = ω : = ( j ( k )) (7) Na osnovu relacija () i (7), jednačina () postaje: = jω = (4 j4) ( A) ( j( k)) () k b b) Fazor napona na zavojnicama može se odrediti polazeći od relacije: =, odakle je prema relaciji (7): = = = (36 j4) ( V) ( j( k)) ili kao: = ω ω, odakle je uz = i jednačinu (7): j jk ( k) ω = j( k) ω = j = j( k) = (36 j4)( V) ( j( k)) ( j( k)) c) Polazeći od izraza za prividnu snau eneratora: * * S = = 5 (4 j4) = 5 (4 j4) = (08 j08) ( VA) = P jq, može se zaključiti da je aktivna snaa eneratora P = 08 ( W ), a reaktivna snaa eneratora Q = 08 ( VAr). 7

Zadatak broj 8. Mreža sa sprenutim zavojnicama napaja se iz prostoperiodično naponsko eneratora čiji je fazor napona. a) Odrediti fazor struje naponsko eneratora. b) Za koju će vrijednost koeficijenta spree k fazori napona eneratora i struje eneratora biti u fazi? mreži je postinut uslov ω =. Poznate vrijednosti su: G = 0, ( S ), ω = 0 ( Ω), = 00 ( V ), k = 0, 5. G ješenje: = () = ω ω () = j( ω ) jkω ω (3) Oduzimanjem jednačine () od jednačine (3), dobija se: jω jkω j( ω ) jkω = 0, odnosno: ω j( k) ω j ( k) ω = ω 0, odakle je: ( k) ω ω ( k) ω = = ω ( k) ( k) ω vrštavanjem jednačine u jednačinu (), dobija se: ( k ) ω = j, odakle je: ( k) ω ( k) ω = j ( k ) ω (5) vrštavanjem jednačine (5) u jednačinu, ona postaje: ( k) ω = j (6) ω ( k ) ω vrštavanjem jednačina (5) i (6) u jednačinu () dobija se izraz za fazor ulazne struje kola: ( k) ω = G j ω ( k ) ω (7) Koristeći uslov dat u formulaciji zadatka, ω =, to se izraz (7) za struju eneratora svodi na jednostavniji oblik: k k = G j = ω G j k ω k odakle je uz date brojne vrijednosti fazor struje eneratora određen iznosom: = (0 j80) ( A ). 8

Da bi fazori napona eneratora i struje eneratora bili u fazi, potrebno je ispuniti uslov pri kojem će imainarni dio u relaciji za fazor ulazne struje kola biti jednak nuli, a što je postinuto pri koeficijentu manetne spree k = 0, 5, pa je struja eneratora = G =0 ( A ). Zadatak broj 9. Mreža sa idealno sprenutim zavojnicama ( k = ) napaja se iz prostoperiodično strujno eneratora čiji je fazor struje i prostoperiodično naponsko eneratora čiji je fazor napona. Odrediti fazor napona na kondenzatoru ab. mreži su postinuti uslovi: =ω i ω =. Poznate su sljedeće vrijednosti: = 0 ( Ω), = j00 ( V ), = ( j3) ( A ). a b (k=) ješenje: Jednačine ravnoteže za analiziranu mrežu, napisane prema KZS i KZN, lase: = ab jω ab ab = j ω jk ω () = j ω jk ω j ω jk ω (3) vrštavanjem jednačine () u jednačinu () ona poprima oblik: = ( jω) jω( k) Jednačina (3) može se napisati u sređenijem obliku kao: = j( k) ω j( k) ω (5) Pošto su zavojnice idealno sprenute ( k = ), to relacije i (5) postaju: = jω ( jω)( ) = (7) odakle je fazor struje naponsko eneratora: = Koristeći uslove zadatka =ω i ω =, kao i jednačinu (8), relacija (6) postaje: = ( j )( ), odnosno: ( j ) = j, odakle je: = j Fazor napona na kondenzatoru ab može se odrediti polazeći od relacije (), uz k = i uz uslov zadatka = ω : ab = j ω ( ) = = (0 j30)( V ) () (6) (8) (9) 9

Zadatak broj 0. Mreža sa manetno sprenutim zavojnicama napaja se iz prostoperiodično strujno eneratora čiji je fazor struje. mreži su postinuti sljedeći uslovi: =ω i ω =. Odrediti fazor napona na strujnom eneratoru ab. Poznate su sljedeće vrijednosti: = 40 ( Ω), k = 0, 5, = ( j4) ( A ). b ab ješenje: Jednačine ravnoteže za analiziranu mrežu, napisane prema KZS KZN, lase: = () jω jkω j = 0 ω j ω jk ω = ab (3) z jednačine () slijedi: = pa se nakon uvrštavanja jednačine u jednačinu () dobija: ω j ( ) jkω = 0, odnosno: ω ω ω j jkω = j, odnosno ω ω ω j jk ω = ω ω j ω Koristeći uslove zadatka =ω i ω =, jednačina (5) dobija jednostavniju formu: = jk (6) pa je na osnovu jednačine : = jk = ( jk ) (7) Fazor napona na strujnom eneratoru ab može se odrediti polazeći od relacija (3), (6) i (7), kao i uslova zadatka =ω i ω = : ab = jk j jk( jk) = ( k j( k)) = (0 j40)( V ) () (5) a 0