Flag-tranzitivni linearni prostori

Σχετικά έγγραφα
Jankove grupe kao dizajni i jako regularni grafovi

Operacije s matricama

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Dijagonalizacija operatora

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

Zadaci iz Osnova matematike

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

18. listopada listopada / 13

Teorijske osnove informatike 1

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

1.4 Tangenta i normala

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Uvod u teoriju brojeva

7 Algebarske jednadžbe

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

4 Funkcije. 4.1 Pojam funkcije

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Elementi spektralne teorije matrica

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

3 Funkcije. 3.1 Pojam funkcije

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

k a k = a. Kao i u slučaju dimenzije n = 1 samo je jedan mogući limes niza u R n :

Zadaća iz kolegija Metrički prostori 2013./2014.

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaženka Divjak. Matematika (PITUP) FOI, Varaždin

1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Skupovi, relacije, funkcije

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

1 Svojstvo kompaktnosti

Algebarske strukture

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Funkcije. Predstavljanje funkcija

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

Neka su A i B proizvoljni neprazni skupovi. Korespondencija iz skupa A u skup B definiše se kao proizvoljan podskup f Dekartovog proizvoda A B.

1. Topologija na euklidskom prostoru R n

1 Promjena baze vektora

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

Zadaci iz Linearne algebre (2003/4)

4 Unitarni prostori. 4.1 Definicija i svojstva unitarnih prostora. K polje R ili C, V je vektorski prostor nad K

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

4.1 Elementarne funkcije

Matematiqki fakultet. Univerzitet u Beogradu. Domai zadatak

Sintaksa i semantika u logici

Binarne relacije. Definicija. Uopštena binarna relacija je uredjena trojka (A, B, ρ) gde je ρ A B; (A, B) je tip ove binarne relacije.

ZBIRKA ZADATAKA IZ TEORIJE SKUPOVA

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

KONAČNA MATEMATIKA Egzistencija kombinatornih konfiguracija Dirichlet-ov i Ramseyev teorem

Teorija skupova. Matko Males Split. lipanj 2003.

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

2 Jordanova forma. 2.1 Nilpotentni operatori

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

REKURZIVNE FUNKCIJE PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK. Diplomski rad. Voditelj rada: Doc.dr.sc.

Predavanje 7. Napredna poglavlja teorije skupova; Booleove algebre višeg reda; Digitalne i analogne veličine. Dinko Osmanković

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

x + 3y + 6z = 3 3x + 5y + z = 4 x + y + z = 4.

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

OSNOVNI PRINCIPI PREBROJAVANJA. () 6. studenog / 18

1 Uvodni pojmovi kombinatorike, I deo

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Osnove matematičke analize

Algebarske strukture. Braslav Rabar. 5. srpnja 2007.

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Analitička geometrija afinog prostora

RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

U raznim oblastima se često javlja potreba da se izmed u izvesnih objekata uspostave izvesne veze, odnosi ili relacije.

2. Konvergencija nizova

ELEMENTARNA MATEMATIKA 1

Transcript:

Flag-tranzitivni linearni prostori Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) 5. studenoga 2010. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 1 / 31

Djelovanja grupe na skup Djelovanja grupe na skup Grupa G djeluje na konačan skup Ω ako postoji preslikavanje f : G Ω Ω takvo da vrijedi 1 f (g 1, f (g 2, x)) = f (g 1 g 2, x), x Ω, g 1, g 2 G, 2 f (1, x) = x, x Ω. Slika djelovanja elementa g G na element x Ω označava se g.x ili x g. Skup G x = {g G g.x = x} G naziva se stabilizator elementa x za djelovanje grupe G. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 2 / 31

Djelovanja grupe na skup Na skupu Ω na kojeg djeluje grupa G može se definirati relacija x y ( g G)t.d.jeg.x = y. Relacija je relacija ekvivalencije na skupu Ω. Klasa ekvivalencije elementa x s obzirom na relaciju, G.x = {g.x g G}, naziva se orbita elementa x za djelovanje grupe G. Dugi način zapisa: x G = {x g, g G} Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 3 / 31

Djelovanja grupe na skup Teorem Neka grupa G djeluje na skupu Ω i neka su x, y G i α, β Ω. Tada vrijedi: (i) Orbite α G i β G su ili jednake ili disjunktne. Skup svih orbita grupe G čini particiju od Ω na medusobno disjunkte skupove. (ii) Stabilizator G α je podgrupa od G i vrijedi da je G β = x 1 G α x, za svaki β = α x. Takoder, vrijedi, α x = β y G α x = G β y. (iii) α G = G : G α, za svaki α G. Posebno, ako je grupa G konačna tada vrijedi: α G G α = G. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 4 / 31

Djelovanja grupe na skup Grupa G djeluje tranzitivno na skup Ω ako postoji element x Ω takav da je G.x = Ω. Odnosno, cijeli skup Ω je jedna orbita. Grupa G je tranzitivna ako za svaki par točaka α, β Ω postoji g G takav da je α g = β. Grupa G djeluje regularno na skupu Ω, ako djeluje tranzitivno i ako je G α = 1 za svaki α Ω. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 5 / 31

Djelovanja grupe na skup Korolar Neka grupa G djeluje tranzitivno na skupu Ω. Tada vrijedi: (i) Stabilizatori G α, α Ω čine jedinstvenu klasu konjugiranosti podgrupa od G. (ii) G : G α = Ω, za svaki α Ω (iii) Ako je grupa G konačna, tada djeluje regularno na skup Ω ako i samo ako vrijedi G = Ω. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 6 / 31

Djelovanja grupe na skup Neka grupa G djeluje na skup X. Proširimo to djelovanje na skup podskupova skupa Ω na sljedeći način: g.x = {g.x x X }, X Ω. Neka grupa G djeluje tranzitivno na skup Ω i neka je Ω. Ako za svaki g G vrijedi g. = ili g. =, onda se skup naziva blok. Trivijalni blokovi: Ω, {x}, za svaki x Ω. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 7 / 31

Djelovanja grupe na skup Ako grupa G djeluje tranzitivno na skup Ω tako da ne postoje netrivijalni blokovi, onda kažemo da je djelovanje primitivno i da je G primitivna grupa. Teorem Neka grupa G djeluje tranzitivno na skup Ω. To djelovanje je primitivno ako i samo ako je G x maksimalna podgrupa grupe G za svaki x Ω. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 8 / 31

Djelovanja grupe na skup Grupa G je k-tranzitivna ako za svake dvije k-torke različitih elemenata iz Ω, postoji element g G takav da jednu preslikava u drugu tj. (a 1,..., a k ) i (b 1,..., b k ) Ω, g G t.d. g.a i = b i, i = 1,..., k. Grupa G je jako tranzitivna na skupu Ω ako je Ω beskonačan i grupa G je k-tranzitivna za svaki cijeli broj k 1. Grupa G je k-homogena ako je tranzitivna na skupu Ω {k}, 1 k Ω. Grupa G je jako homogena (highly) ako je Ω beskonačan i grupa G je k-homogena za svaki cijeli broj k 1. Očito, ako je grupa G k-tranzitivna, ona je i k-homogena. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 9 / 31

Djelovanja grupe na skup Grupa G je strogo k-tranzitivna ako je element g (iz definicije tranzitivnosti) jedinstven. Odnosno, ako grupa G djeluje regularno na skupu Ω (k). Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 10 / 31

Teorem - O Nan-Scott Označimo sa S(Ω) skup svih bijekcija na skupu Ω. Skup S s obzirom na kompoziciju preslikavanja tvori grupu. Za konačan skup Ω, bijekcije na skupu Ω se nazivaju permutacije skupa Ω. Grupa svih permutacija skupa Ω zove se simetrična grupa i označava S n, n = Ω.Podgrupa grupe S n naziva se permutacijska grupa. Broj svih permutacija skupa Ω: S n = n! Korolar (Cayleyev teorem) Svaka konačna grupa je izomorfna nekoj permutacijskoj grupi. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 11 / 31

Teorem - O Nan-Scott Teorem - O Nan-Scott Teorem (O Nan-Scott) Svaka konačna primitivna permutacijska grupa pripada jednoj od sljedećih klasa: afina, kartezijeva, skoro jednostavna, biregularna ili dijagonalna. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 12 / 31

Teorem - O Nan-Scott G je afinog tipa Pretpostavimo da skup Ω ima strukturu afinog prostora AG(n, p), gdje je p prost broj. Za grupu G kažemo da je afinog tipa ako primitivno djelovanje grupe G na skupu Ω, strukturu ostavlja invarijantnom ili ako je grupa G oblika G = TG 0, gdje je T grupa translacija od AG(n, p) i G 0 GL(n, p). GL(n, p) je opća linearna grupa. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 13 / 31

Teorem - O Nan-Scott G je kartezijevog tipa Neka je Ω = A 1... A n kartezijev produkt od n 2 kopija nekog skupa A reda a 2. Neka je dan indeks j {1,..., n} i za svaki i j element a i A. Skup svih točaka (x 1,..., x n ) Ω takvih da je x i = a i za svaki i j zove se kartezijev pravac j-te paralelne klase. Skup Ω zadan sa svim kartezijevim pravcima zove se kartezijev prostor A n. Grupa G je kartezijevog tipa ako G ostavlja strukturu nekog kartezijevog prostora A n na Ω invarijantnom. Budući da G djeluje primitivno na Ω stabilizator G x bilo koje točke x Ω djeluje tranzitivno na n kartezijevih pravaca kroz x. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 14 / 31

Teorem - O Nan-Scott Grupa G je skoro jednostavnog tipa Grupa G je skoro jednostavnog tipa ako G sadrži neabelovu jednostavnu normalnu podgrupu N takvu da vrijedi N G AutN Grupa G je biregularnog tipa Pretpostavimo da grupa G normalizira direktni produkt N = Σ 1... Σ n od n kopija neabelove jednostavne grupe Σ. Ako je n = 2 i ako obje podgrupe Σ 1, Σ 2 djeluju regularno na Ω, kažemo da je G biregularnog tipa. Grupa G je dijagonalnog tipa Ako je n 3 i ako je stabilizator N x točke x Ω dijagonalna podgrupa od N izomorfna s Σ, tada je G dijagonalnog tipa. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 15 / 31

Flag-tranzitivni linearni prostori Incidencijske strukture Incidencijska struktura D je uredena trojka (P, B, I), gdje su P i B neprazni disjunktni skupovi i I P B. Elementi skupa P se nazivaju točke, elementi skupa B blokovi, a relacija I relacija incidencije. Broj blokova koji su incidentni s točkom P naziva se stupanj točke P i broj točaka koje su incidentne s blokom x naziva se stupanj bloka x. Za incidencijsku strukturu u kojoj je svaka od v točaka stupnja r i svaki od b blokova stupnja k vrijedi vr = bk. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 16 / 31

Dizajni Flag-tranzitivni linearni prostori Konačna incidencijska struktura D = (P, B, I) je t (v, k, λ) dizajn ako vrijedi sljedeće: 1 P = v, 2 svaki element skupa B incidentan je s točno k elemenata skupa P, 3 svakih t elemenata skupa P incidentno je s točno λ elemenata skupa B. 2 (v, k, λ) dizajn naziva se blok dizajn. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 17 / 31

Flag-tranzitivni linearni prostori Neka su D = (P, B, I) i D = (P, B, I ) incidencijske strukture. Bijektivno preslikavanje f : P B P B je izomorfizam iz D na D ako vrijedi: 1 f preslikava P na P i B na B 2 (P, x) I (f (P), f (x)) I, P P i x B Ako je D = D, onda se preslikavanje f naziva automorfizam. Skup svih automorfizama je grupa s obzirom na kompoziciju funkcija i naziva se puna grupa automorfizama strukture D. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 18 / 31

Flag-tranzitivni linearni prostori Linearni prostori Linearni prostor S je incidencijska struktura koja se sastoji od skupa točaka, Ω, i skupa pravaca Λ, takvih da su svake dvije točke incidentne s točno jednim pravcem,(u oznaci xy), svaka točka je incidentna s najmanje dva pravca i svaki pravac je incidentan s najmanje dvije točke. Flag od S je par (p, L), gdje je p točka incidentna s pravcem L. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 19 / 31

Flag-tranzitivni linearni prostori Vrijedi: Ω = v, Λ = b, λ = 1, k - broj točaka na svakom pravcu, k 2, r - broj pravaca kroz svaku točku, r 2, vr = bk daje broj flags skupa S. Flag-tranzitivan linearan prostor je par (S, G), gdje je S netrivijalan konačan linearan prostor i G grupa automorfizama od S koja djeluje tranzitivno na (p, L) flags od S. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 20 / 31

Flag-tranzitivni linearni prostori Teorem Uz gornje oznake, vrijedi: (i) bk = vr; (ii) b = v(v 1)/k(k 1) v; (iii) Fischerova nejednakost: v b i k r. (iv) v k 2 k + 1 (v) r > v Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 21 / 31

Flag-tranzitivni linearni prostori Neka je G AutS grupa automorfizama linearnog prostora S. Zanimaju nas sljedeća djelovanja: Tranzitivno na točkama/pravcima - Grupa G djeluje tranzitivno na točkama/pravcima skupa S Primitivno na točkama/pravcima - Grupa G djeluje primitivno na točkama/pravcima skupa S Flag-tranzitivno - Grupa G djeluje tranzitivno na flags skupa S 2-tranzitivno na točkama/pravcima- Grupa G djeluje tranzitivno na uredenom paru točaka/pravaca skupa S Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 22 / 31

Flag-tranzitivni linearni prostori Zieschang, Buekenhout, Delandtsheer, Doyen, Camina, Gagen, Kantor, Key, Saxl, Liebeck,... Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 23 / 31

Flag-tranzitivni linearni prostori Teorem (Higman, McLaughlin) Neka je G flag-tranzitivna grupa. Tada je grupa G primitivna na skupu točaka skupa S. Odnosno, stabilizator G x svake točke x skupa S je maksimalna podgrupa od G indeksa v. Neki zanimljivi rezultati: Klasifikacija Za bilo koju flag-tranzitivnu grupu G vrijedi: (i) G je skoro jednostavna, (ii) G je afina grupa. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 24 / 31

Flag-tranzitivni linearni prostori Neki primjeri flag-tranzitivnih linearnih prostora: Desarquesovi projektivni prostori S = PG(d, q) je projektivni prostor dimenzije d 2 nad poljem F q. Svaka grupa G takva da je PSL(d + 1, q) G PΓL(d + 1, q) djeluje flag-tranzitivno na S. Hermitski unitali Neka je V 3-dimenzionalan vektorski prostor nad F q 2 sa nedegeneriranom hermitskom formom. Hermitski unital U H (q) ima q 3 + 1 točku, koje leže u 1-dimenzionalnim prostorima u V. Pravce unitala čini skup od q + 1 točaka koje leže u nedegeneriranom 2-dimenzionalnom prostoru. Svaka grupa G takva da je PSU(3, q) G PΓU(3, q) djeluje flag-tranzitivno na U H (q). Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 25 / 31

Flag-tranzitivni linearni prostori Ree-ovi unitali Za svaki cijeli broj e 0 i q = 3 2e+1, postoji Ree-ova grupa 2 G 2 (q) sa 2-tranzitivnim djelovanjem na q 3 + 1 točaka. Svaki par točaka je fiksiran s jedinstvenom involucijom. Skup takvih točaka ima q + 1 elemenata koje zovemo pravci. Dobiveni linearni prostor zove se Ree-ov unital, u oznaci U R (q). Svaka grupa G za koju vrijedi 2 G 2 (q) G Aut( 2 G 2 (q)) djeluje flag-tranzitivno na U R (q). Witt-Bose-Shrikhande-ovi prostori Neka je q = 2 n, n 3. Witt-Bose-Shrikhande-ovi prostori W (q) definirani su iz grupe PSL(2, q) na sljedeći način: točke su podgrupe od PSL(2, q) koja je izomorfna diedralnoj grupi reda 2(q + 1). Pravci su involucije od PSL(2, q), a točka je incidentna s pravcem ako i samo ako podgrupa sadrži involuciju. Svaka grupa G za koju vrijedi PSL(2, q) G PΓL(2, q) djeluje flag-tranzitivno na W (q.). Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 26 / 31

Flag-tranzitivni linearni prostori 1 Desarquesovi afini prostori 2 Nedesarquesove translacijske afine ravnine 3 Heringovi prostori Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 27 / 31

Flag-tranzitivni linearni prostori Teorem Svaka grupa automorfizama Steinerovog sustava S(2, k, v), koja je tranzitivna na skupu pravaca, gdje k dijeli v, je flag-tranzitivna. Teorem Neka je D S λ (t, k, v), gdje je t 3 i neka je G flag-tranzitivna grupa automorfizama od D. Tada G djeluje 2-tranzitivno na točkama od D. Teorem Svaka flag-tranzitivna grupa automorfizama Steinerovog sustava S(2, k, v), je primitivna na točkama. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 28 / 31

Flag-tranzitivni linearni prostori Teorem Za svaki pozitivni cijeli broj λ postoji konačno mnogo dizajna S λ (2, k, v) sa flag-tranzitivnom grupom automorfizama koja je neprimitivna na točkama. Teorem Neka je D = S λ (t, k, v) sa v > [ ( k 2) 1] 2. Tada svaka blok tranzitivna grupa automorfizmama G od D je nužno primitivna na točkama. Teorem Neka je D tranzitivan na pravcima, ali neprimitivan na točkama Steinerov sustav S(2, k, v)sa v = [ ( k 2) 1] 2. Tada je D dizajn s parametrima S(2, 8, 729). Teorem Neka je D netrivijalan t-dizajn. Ako je D tranzitivan na pravcima (blokovima), tada je t 7 i ako je D flag tranzitivan, onda je t 6. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 29 / 31

Flag-tranzitivni linearni prostori Andrea S vob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 30 / 31

Flag-tranzitivni linearni prostori J.D.Dixon, B. Mortimer, Permutation Groups, Springer, 1996. P.Cameron, Permutation Groups, Cambridge University Press, 1999. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 31 / 31