adatak 4 (Marija, ginazija) utoobil duljine 4 ozi brzino 90 k/h, a autobu duljine 0 brzino 6 k/h Izračunaj koliko reena treba da e ioiñu Rješenje 4 l = 4, = 90 k/h = [90 : 6] = 5 /, l = 0, = 6 k/h = [6 : 6] = 0 /, t =? Jednoliko praocrtno gibanje duž puta jet gibanje pri koje rijedi izraz = t t =, gdje je talna, kontantna brzina kojo e tijelo giba Gibanje je uda oko na Nea apolutnog iroanja To je jedno od ononih ojtaa aterije Gibanje je neprekidno ijenjanje položaja tijela (ili njegoih četica) prea okolišu Gibanje tijela uijek proatrao u odnou prea okolišu S različitih tajališta ito gibanje pokazuje na e različito pa gdjekad čak i kao iroanje Referentni uta je koordinatni uta u koje proatrao gibanje Referentni uta je ezan uz ono tijelo za koje e ujetno dogoorio da iruje i pra kojeg e proatra gibanje nekih drugih tijela Budući da autoobil ioilazi autobu njegoa relatina brzina je: = + Put koji autoobil ora prijeći jednak je zbroju duljine autoobila l i duljine autobua l = l + l Vrijee t ioilaženja iznoi: l + l 4 + 0 t = t = = = 069 + 5 + 0 l l Vježba 4 utoobil duljine 6 ozi brzino 90 k/h, a autobu duljine 4 brzino 6 k/h Izračunaj koliko reena treba da e ioiñu 086 adatak 4 (Marija, ginazija) Vozeći e u krug polujera 5 biciklit ga obiñe 6 puta za in i 6 Kolika je brzina biciklita? Rješenje 4 r = 5, n = 6, t = in 6 = [ 60 + 6] = 56, =? Opeg kruga polujera r računa e po foruli: O = r π Srednja brzina tijela u reenko interalu t jet količnik dijela puta, što ga je tijelo prešlo za to rijee i reenkog razaka t: = t ko je taj količnik talan za aki i odgoarajući t duž nekog puta, onda kažeo da e na to putu tijelo giba jednoliko te rijedi = t
Budući da je biciklit n puta obišao krug polujera r, ukupni put koji je prešao iznoi: = n O = n r π Brzina biciklita je: n r π 6 5 π = = = = 604 = [ 604 6 ] = 74 k t t 56 h Vježba 4 Vozeći e u krug polujera 50 biciklit ga obiñe 6 puta za in i 6 Kolika je brzina biciklita? 449 k/h adatak 4 (Ian, edicinka škola) utoobil ozi na putu dugo 00 k rednjo brzino 7 k/h Prih 00 k prealio je za at Koliko u reena treba za preotalih 00 k? Rješenje 4 = 00 k, = 7 k/h, = 00 k, t = h, = 00 k, t =? Srednja brzina tijela u reenko interalu t jet količnik dijela puta, što ga je tijelo prešlo za to rijee i reenkog razaka t: = t ko je taj količnik talan za aki i odgoarajući t duž nekog puta, onda kažeo da e na to putu tijelo giba jednoliko te rijedi = = t t Budući da autoobil ozi na putu dugo rednjo brzino, ukupno rijee t gibanja jednako je 00 k = t = t / t = = = 78 h k 7 h ko prih 00 k preali za t = h, drugih 00 k prealit će za rijee t : t = t t = 78 h h = 78 h Vježba 4 utoobil ozi na putu dugo 400 k rednjo brzino 44 k/h Prih 00 k prealio je za at Koliko u reena treba za preotalih 00 k? 78 h
adatak 44 (Ia, ginazija) Slika prikazuje, t graf Opišite gibanje / 0 t t 0 t t / - 0 Rješenje 44 Opi praocrtnog gibanja prikazanog, t grafo glai: u pro reenko interalu t = t 0 tijelo e giba talno brzino = 0 u drugo reenko interalu t = t t tijelo iruje, = 0 u treće reenko interalu t = t t tijelo e giba talno brzino jednako po iznou brzini iz prog reenkog interala, ali uprotnog jera, = 0 Vježba 44 Slika prikazuje, t graf Opišite gibanje / 0 0 t t t / - 0 u pro reenko interalu t = t 0 tijelo e giba talno brzino = 0 u drugo reenko interalu t = t t tijelo e giba talno brzino jednako po iznou brzini iz prog reenkog interala, ali uprotnog jera, = 0
adatak 45 (Ia, ginazija) Slika prikazuje, t graf Opišite gibanje / 0 t t t 4 0 t t / - 0 Rješenje 45 Opi praocrtnog gibanja prikazanog, t grafo glai: u pro reenko interalu t = t 0 tijelo e giba talno brzino = 0 u drugo reenko interalu t = t t tijelo e giba jednoliko uporeno (akceleracija je negatina) u reenko trenutku t brzina tijela je jednaka nuli u treće reenko interalu t = t t tijelo e giba jednoliko ubrzano, ali u uprotno jeru (akceleracija je pozitina); na kraju tog interala potigne početnu brzinu jednaku po iznoi brzini iz prog reenkog interala, ali uprotnog jera u četrto reenko interalu t = t 4 t tijelo e giba talno brzino jednako po iznou brzini iz prog reenkog interala, ali uprotnog jera, = 0 Vježba 45 Slika prikazuje, t graf Opišite gibanje / 0 t t 0 t / - 0 Opi praocrtnog gibanja prikazanog, t grafo glai: u pro reenko interalu t = t 0 tijelo e giba jednoliko uporeno (akceleracija je negatina) u drugo reenko interalu t = t t tijelo e giba jednoliko ubrzano, ali u uprotno jeru (akceleracija je pozitina); na kraju tog interala potigne početnu brzinu jednaku po iznoi brzini iz prog reenkog interala, ali uprotnog jera 4
adatak 46 (Ia, ginazija) Slika prikazuje, t graf Opišite gibanje / 0 t t 0 t t / - 0 Rješenje 46 Opi praocrtnog gibanja prikazanog, t grafo glai: u pro reenko interalu t = t 0 tijelo e giba talno brzino = 0 u drugo reenko interalu t = t t tijelo iruje, = 0 u treće reenko interalu t = t t tijelo e giba talno brzino jednako po iznou brzini iz prog reenkog interala, ali uprotnog jera, = 0 Vježba 46 Slika prikazuje, t graf Opišite gibanje / 0 0 t t t / - 0 u pro reenko interalu t = t 0 tijelo e giba talno brzino = 0 u drugo reenko interalu t = t t tijelo e giba talno brzino jednako po iznou brzini iz prog reenkog interala, ali uprotnog jera, = 0 adatak 47 (Barby, ginazija) Putnički lak prelazi put izeñu potaje ata dulje od brzog laka ko je proječna brzina putničkog laka 60 k/h, a proječna brzina brzog laka 00 k/h, koliko iznoi udaljenot izeñu potaja? Rješenje 47 t = h, = 60 k/h, = 00 k/h, =? Jednoliko praocrtno gibanje duž puta jet gibanje pri koje rijedi izraz 5
= t t =, gdje je talna, kontantna brzina kojo e tijelo giba Vrijee za koje lak preali put izeñu dije potaje iznoi: za putnički lak t = za brzi lak t = Budući da putnički lak put prijeñe ata dulje od brzog laka, lijedi: t t = t = t = t = t k k 60 00 = t / = t = h h h = 00 k k k 00 60 h h Vježba 47 Putnički lak prelazi put izeñu potaje ata dulje od brzog laka ko je proječna brzina putničkog laka 60 k/h, a proječna brzina brzog laka 00 k/h, koliko iznoi udaljenot izeñu potaja? 450 k adatak 48 (na, rednja škola) Dobili te dijaant Izagali te ga i dobili ljedeće rijednoti: = 85 g, = 86 g, = 87 g, 4 = 89 g i 5 = 8 g Kolika je rednja rijednot oog jerenja i pripadna akialna apolutna pogrješka? Rješenje 48 I Računao rednju rijednot (aritetičku redinu) jerenja + + + + n n = = n n i i = + + + + 4 5 85 + 86 + 87 + 89 + 8 409 = = g = g = 88 g 5 5 5 II Makialna apolutna pogrješka jerenja iznoi: i = i, i =,,, 4, 5 = a,,, 4, 5 ak { } 6
= = 85 g 88 g = 00 g = 00 g = = 86 g 88 g = 00 g = 00 g = = 87 g 88 g = 00 g = 00 g 005 g = ak = = 89 g 88 g = 00 g = 00 g 4 4 5 = 5 = 8 g 88 g = 005 g = 005 g Vježba 48 Dobili te dijaant Izagali te ga i dobili ljedeće rijednoti: = 84 g, = 86 g, = 87 g, 4 = 80 g i 5 = 8 g Kolika je rednja rijednot oog jerenja i pripadna akialna apolutna pogrješka? 88 g, 005 g adatak 49 (Darko, aturant) Čaac prelazi rijeku okoito na jer truje brzino / Rijeka je široka 50 a rijee prijelaza truja je čaac ponijela 5 nizodno Kolika je brzina truje? Rješenje 49 = /, = 50, d = 5, r =? Sličnot trokuta C C b a b a c B c B Kažeo da u da trokuta lična ako potoji pridružianje rhoa jednog rhoia drugog tako da u odgoarajući kutoi jednaki, a odgoarajuće tranice proporcionalne a b c α = α, β = β, γ = γ, = = = k a b c Ojer tranica ličnih trokuta k zoeo koeficijent ličnoti Kraće: Da u trokuta lična ako u i kutoi ukladni, a odgoarajuće tranice proporcionalne (razjerne) Pri poučak ličnoti (K K) Da u trokuta lična ako e podudaraju u da kuta Drugi poučak ličnoti (S K S) Da u trokuta lična ako e podudaraju u jedno kutu, a tranice koje odreñuju taj kut u proporcionalne Treći poučak ličnoti (S S S) Da u trokuta lična ako u i e odgoarajuće tranice proporcionalne Četrti poučak ličnoti (S S K) Da u trokuta lična ako u i dije tranice proporcionalne, a podudaraju e u kutu nauprot ećoj tranici Trokut je dio ranine oeñen tri dužine Te dužine zoeo tranice trokuta Praokutni trokuti iaju jedan prai kut (kut od 90º) Stranice koje zataraju prai kut zou e katete, 7
a najdulja tranica je hipotenuza praokutnog trokuta Tangen šiljatog kuta praokutnog trokuta jednak je ojeru duljine katete nauprot tog kuta i duljine katete uz taj kut Tijelo e loženo giba kad itodobno obalja da ili iše gibanja Pri tako gibanju rijedi načelo neoinoti gibanja koje glai: Kad tijelo itodobno obalja da gibanja, giba e tako da e u ako trenutku nalazi u točki do koje bi tiglo kad bi obailo ao jedno gibanje u odreñeno reenko razaku, a neoino o to gibanju itodobno i drugo gibanje u ito reenko razaku Jednoliko praocrtno gibanje duž puta jet gibanje pri koje rijede izrazi = t, t =, =, t gdje je talna, kontantna brzina kojo e tijelo giba d r α d d r r α α inačica Iz ličnoti praokutnih trokuta čije u katete i r te i d dobijeo: r d d d 5 = r = / r = = = 06 50 inačica Koritio načelo neoinoti gibanja Vrijee za koje brzino čaac prijeñe put iznoi: 50 t = = = 5 a to rijee truja je čaac ponijela nizodno za udaljenot d brzino r pa je: d 5 r = = = 06 t 5 inačica Uočio praokutne trokuta čije u katete i r te i d Pooću funkcije tangen dobije e: 8
r tg α = etoda r d r d d 5 = = / r = = = 0 6 d koparacije 50 tg α = Ili r r tg α = tgα = / r = tg α 0 06 5 r = = d tg α = 0 tg α = tgα = 50 Vježba 49 Čaac prelazi rijeku okoito na jer truje brzino / Rijeka je široka 50 a rijee prijelaza truja je čaac ponijela 5 nizodno Kolika je brzina truje? 09 / adatak 50 (Ine, ginazija) hilej trči kako bi pretigao kornjaču Na početku je njihoa udaljenot 900 hilejea brzina je 9 /, a kornjačina 0 / a koliko reena će hilej utići kornjaču? Rješenje 50 d = 900, = 9 /, = 0 /, t =? Jednoliko praocrtno gibanje duž puta jet gibanje pri koje rijedi izraz = t t =, gdje je talna, kontantna brzina kojo e tijelo giba Gibanje je uda oko na Nea apolutnog iroanja To je jedno od ononih ojtaa aterije Gibanje je neprekidno ijenjanje položaja tijela (ili njegoih četica) prea okolišu Gibanje tijela uijek proatrao u odnou prea okolišu S različitih tajališta ito gibanje pokazuje na e različito pa gdjekad čak i kao iroanje Referentni uta je koordinatni uta u koje proatrao gibanje Referentni uta je ezan uz ono tijelo za koje e ujetno dogoorio da iruje i pra kojeg e proatra gibanje nekih drugih tijela d d inačica Neka je t rijee za koje hilej utigne kornjaču a rijee t: kornjača je prešla put = t hilej je prešao put 9
= t koji je jednak zbroju udaljenoti d i puta kornjače = d + Traženo rijee t iznoi: = d + = d t t = d ( ) t = d ( ) t = d / d 900 t = = = 00 = [ in = 60 ] = in 40 9 0 inačica Budući da e hilej giba u ito jeru kao i kornjača, njegoa relatina brzina u odnou na kornjaču iznoi: = Vrijee potrebno da prijeñe udaljenot d iznoi: d d 900 t = t = = = 00 = [ in = 60 ] = in 40 9 0 Vježba 50 hilej trči kako bi pretigao kornjaču Na početku je njihoa udaljenot 800 hilejea brzina je 8 /, a kornjačina 0 / a koliko reena će hilej utići kornjaču? in 40 adatak 5 (Kolačić, ginazija) k Odredi : = h Rješenje 5 =? k = 000, h = 600 Saki realni broj ožeo napiati u tz tandardno obliku ili znanteno zapiu, tj kao unožak broja iz interala, 0 (decialnog broja jedno znaenko različito od 0 lijeo od decialne točke) i potencije broja 0 Na prijer, Broj iznoi: 4 75 = 7 5 0 400 = 4 0 87 00 = 8 7 0 007 = 7 0 0005 = 5 0 4 0 00097 = 9 7 0 k 000 000 4 = = = 00005 = 5 0 h 600 ( 600 ) Vježba 5 k Odredi : 6 = h 778 0 4 = 5 0 0
adatak 5 (Ian, tehnička škola) Odredi : a) 57 n = k b) 57 k = n Rješenje 5 =? k = 0, = 0 k 9 = 0 n, 9 n = 0 Saki realni broj ožeo napiati u tz tandardno obliku ili znanteno zapiu, tj kao unožak broja iz interala, 0 (decialnog broja jedno znaenko različito od 0 lijeo od decialne točke) i potencije broja 0 Na prijer, 4 75 = 7 5 0 400 = 4 0 87 00 = 8 7 0 007 = 7 0 0005 = 5 0 4 0 00097 = 9 7 0 PREDMETCI (PREFIKSI) MEðUNRODNOG SUSTV JEDINIC (SI) Broj Potencija Nazi Oznaka 000 000 000 000 000 000 0 8 eka E 000 000 000 000 000 0 5 peta P 000 000 000 000 0 tera T 000 000 000 0 9 giga G 000 000 0 6 ega M 000 0 kilo k 00 0 hekto h 0 0 deka da 0 0 - deci d 00 0 - centi c 000 0 - ili 0000 00 0-6 ikro µ 0000 000 00 0-9 nano n 0000 000 000 00 0 - piko p 0000 000 000 000 00 0-5 feto f 0000 000 000 000 000 00 0-8 ato a a) 9 9 57 n = 57 0 = 57 0 0 k = 57 0 k Broj iznoi: = 57 0 b) 9 57 k = 57 0 = 57 0 0 n = 57 0 n Broj iznoi: = 57 0 Vježba 5 Odredi : a) 8 n = k b) 8 k = n a) 8 0 b) 8 0
adatak 5 (Ma, ginazija) Odredi akialnu apolutnu i relatinu pogrešku za eličinu: a + b + c Rješenje 5 Mjeriti znači uporeñiati neku nepoznatu eličinu poznato Budući da e pri ako jerenju jaljaju lučajne pogreške traženu eličinu orao izjeriti iše puta,,,, n Srednja rijednot (aritetička redina) jerenja ujedno je i najjerojatnija praa rijednot + + + + n = n polutna rijednot najjerojatnije pogreške akog pojedinog jerenja (niz apolutnih odtupanja) je =, =, =,, n = n Najeća (akialna) apolutna pogreška jet najeće odtupanje u nizu ih apolutnih odtupanja a{ =,,,, n } Najeće relatino odtupanje (akialna relatina pogreška) r pokazuje kolika je učinjena pogreška priliko jerenja u uporedbi jereno eličino, a izražaa e u potocia (%) r = ili r = 00% Rezultat jerenja (jerni rezultat) prikazuje e u obliku Neka je y = a + b + c Tada rijedi: = ± y ± y = ( a ± a) + ( b ± b) + ( c ± c) y ± y = a ± a + b ± b + c ± c ( a b c) ( a b c) [ a + b + c ] ( ) y y ( ) ( b c) y = a + b + c ( a + b + c) = a + b + c y ± y = a + b + c ± a ± b ± c y ± y = + + ± + + y = y ± y = y ± a + b + c ± y = ± a + b + c ± y = ± a + + Relatina greška iznoi: y = a + b + c y a + b + c r = r = y = a + b + c y a + b + c Vježba 5 Odredi akialnu apolutnu i relatinu pogrešku za eličinu: a + b a + b ( a + b) = a + b, r = a + b adatak 54 (Ma, ginazija) Odredi akialnu apolutnu i relatinu pogrešku za eličinu: a Rješenje 54 Mjeriti znači uporeñiati neku nepoznatu eličinu poznato Budući da e pri ako jerenju jaljaju lučajne pogreške traženu eličinu orao izjeriti iše puta,,,, n Srednja rijednot (aritetička redina) jerenja ujedno je i najjerojatnija praa rijednot
+ + + + n = n polutna rijednot najjerojatnije pogreške akog pojedinog jerenja (niz apolutnih odtupanja) je =, =, =,, n = n Najeća (akialna) apolutna pogreška jet najeće odtupanje u nizu ih apolutnih odtupanja a{ =,,,, n } Najeće relatino odtupanje (akialna relatina pogreška) r pokazuje kolika je učinjena pogreška priliko jerenja u uporedbi jereno eličino, a izražaa e u potocia (%) r = ili r = 00% Rezultat jerenja (jerni rezultat) prikazuje e u obliku = ± Neka je y = a Tada rijedi: kub zbroja i razlike y ± y = ( a ± a) ( a ± b) = a ± a b + a b ± b a je jako ala eličina y ± y = a ± a a + a ( a) ± ( a) u odnou na a pa rijedi ( a) = 0, ( a) = 0 y ± y = a ± a a + a 0 ± 0 y ± y = a ± a a y = a y ± y = y ± a a y ± y = y ± a a ± y = ± a a y = a a a = a a Relatina greška iznoi: y = a a y a a a a a r r r r = = = = y = a y a a a Vježba 54 Odredi akialnu apolutnu i relatinu pogrešku za eličinu: a a a = a a, r = a adatak 55 (Ma, ginazija) Odredi akialnu apolutnu i relatinu pogrešku za eličinu: a b Rješenje 55 Mjeriti znači uporeñiati neku nepoznatu eličinu poznato Budući da e pri ako jerenju jaljaju lučajne pogreške traženu eličinu orao izjeriti iše puta,,,, n Srednja rijednot (aritetička redina) jerenja ujedno je i najjerojatnija praa rijednot
+ + + + n = n polutna rijednot najjerojatnije pogreške akog pojedinog jerenja (niz apolutnih odtupanja) je =, =, =,, n = n Najeća (akialna) apolutna pogreška jet najeće odtupanje u nizu ih apolutnih odtupanja a{ =,,,, n } Najeće relatino odtupanje (akialna relatina pogreška) r pokazuje kolika je učinjena pogreška priliko jerenja u uporedbi jereno eličino, a izražaa e u potocia (%) r = ili r = 00% Rezultat jerenja (jerni rezultat) prikazuje e u obliku Neka je y = a b Tada rijedi: = ± y ± y = ( a ± a) ( b ± b) y ± y = a b ± a b ± a b + a b a i b u jako ale eličine u odnou na a i b pa rijedi a b = 0 [ y b ] y ± y = a b ± a b ± a b + 0 y ± y = a b ± a b ± a b = a y ± y = y ± a b ± a b y ± y = y ± a b ± a b ± y = ± a b ± a b Relatina greška iznoi: ( b) y a b + a b b ± y = ± a b + a = y = a b + a y = a b + a b y a b + a b a b a b a b a b r r = r = + = + y = a b = y a b a b a b a b a b a b r = + a b Vježba 55 a Odredi akialnu apolutnu i relatinu pogrešku za eličinu: b a a b + a b a b =, r = + b b a b adatak 56 (Kolačić, ginazija) d Pretori u g kg Rješenje 56 = 0 d d = 0 = 0 c = 0 d d = 0 6 = 0 c 4
c = 0 kg = 0 g 6 c = 0 g = 0 kg d 0 0 = = = g 0 kg 0 kg kg Vježba 56 g kg Pretori u c kg 0 adatak 57 (Marko, trukona škola) Gibajući e praocrtno u ito jeru, tijelo pri dio puta dug 60 prijeñe za 6, ljedećih 00 prijeñe za 0, a poljednjih 40 za 4 Kolika je rednja brzina tijela na cijelo putu? B 6 C 0 D 5 Rješenje 57 = 60, t = 6, = 00, t = 0, = 40, t = 4, =? Srednja brzina tijela u reenko interalu t jet količnik dijela puta, što ga je tijelo prešlo za to rijee i reenkog razaka t: = t ko je taj količnik talan za aki i odgoarajući t duž nekog puta, onda kažeo da e na to putu tijelo giba jednoliko te rijedi = t Srednja brzina tijela na cijelo putu jednaka je ojeru (količniku) ukupno prijeñenog puta = + + i ukupno proteklog reena t = t + t + t + + 60 + 00 + 40 = = = = 0 t t + t + t 6 + 0 + 4 Odgoor je pod C Vježba 57 Gibajući e praocrtno u ito jeru, tijelo pri dio puta dug 50 prijeñe za 5, ljedećih 0 prijeñe za, a poljednjih 40 za 4 Kolika je rednja brzina tijela na cijelo putu? C B 6 C 0 D 5 5
adatak 58 (Katarina, trukona škola) Koa jeečno narate 00 Kolika je brzina koe izražena u /? a koje rijee koa narate 6 c? ( jeec = 0 dana) Rješenje 58 t = j = 0 dana = [0 4 600] = 59000, d = 00, = 6 c = 006, =?, t =? Jednoliko praocrtno gibanje duž puta jet gibanje pri koje rijedi izraz = t = t =, t gdje je talna, kontantna brzina kojo e tijelo giba Brzina rata koe iznoi: d 00 9 = = = 858 0 t 59 000 Računao rijee za koje koa narate 6 c 006 ekunde pretarao u ate t = = = 555 0995 = = [ 555 0995 : 600] = 9 tako da dijelio a 600 858 0 ate pretarao u dane = 400 h = = [ 400 : 4] = 80 dana = 6 jeec i tako da dijelio a 4 Ili oako: ko koa jeečno narate 00, onda će 6 c = 006 narati za 6 puta duže rijee, tj za 6 jeeci Vježba 58 Koa jeečno narate c Kolika je brzina koe izražena u /? ( jeec = 0 dana) 858 0-9 / adatak 59 (Katarina, trukona škola) utoobil e giba da ata brzino = 80 k/h i poto 5 h brzino = 60 k/h Koliki je put prealio autoobil? Kolika je rednja brzina na cijelo putu? Rješenje 59 t = h, = 80 k/h, t = 5 h, = 60 k/h, =?, =? Jednoliko praocrtno gibanje duž puta jet gibanje pri koje rijedi izraz = t, gdje je talna, kontantna brzina kojo e tijelo giba Srednja brzina tijela u reenko interalu t jet količnik dijela puta, što ga je tijelo prešlo za to rijee i reenkog razaka t: = t ko je taj količnik talan za aki i odgoarajući t duž nekog puta, onda kažeo da e na to putu tijelo giba jednoliko te rijedi = t 6
Put koji je prealio autoobil jednak je zbroju putoa i koje je prešao za rijee t i t ozeći brzinaa i k k = + = t + t = 80 h + 60 5 h = 50 k h h Srednja brzina autoobila na cijelo putu jednaka je ojeru (količniku) ukupno prijeñenog puta i ukupno proteklog reena = + t = t + t k k 80 h 60 5 h + t + t + k = = = = h h = 74 t t + t t + t h + 5 h h t t t = t + t = + Vježba 59 utoobil e giba 0 inuta brzino = 80 k/h i poto 90 inuta brzino = 60 k/h Koliki je put prealio autoobil? 50 k adatak 60 (draka, rednja škola) agreb i Split udaljeni u 400 kiloetara Iz agreba prea Splitu krene pri autoobilit ozeći proječno brzino 70 k/h Itodobno iz Splita krene drugi autoobilit proječno brzino 90 k/h Na kojoj će e udaljenoti od agreba reti? Rješenje 60 = 400 k, = 70 k/h, S = 90 k/h, =? Jednoliko praocrtno gibanje duž puta jet gibanje pri koje rijedi izraz = t t =, gdje je talna, kontantna brzina kojo e tijelo giba Označio a t rijee ureta autoobila na putu izeñu agreba i Splita a rijee t autoobil iz agreba prealio je put = t a rijee t autoobil iz Splita prealio je put S S = S t broj putoa i S jednak je udaljenoti izeñu agreba i Splita + S = t + S t = t ( + S ) = t ( + S ) = / + S 7
t = + S Računao udaljenot od agreba na kojoj će e autoobili reti G = t k 400 k = = 70 = 75 k t = h k k + S 70 + 90 + S h h jeto ureta S ST Vježba 60 agreb i Split udaljeni u 400 kiloetara Iz agreba prea Splitu krene pri autoobilit ozeći proječno brzino 70 k/h Itodobno iz Splita krene drugi autoobilit proječno brzino 90 k/h Na kojoj će e udaljenoti od Splita reti? 5 k S 8