LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA. 1. Pojam transformacije

Σχετικά έγγραφα
IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Elementi spektralne teorije matrica

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

(y) = f (x). (x) log ϕ(x) + ψ(x) Izvodi parametarski definisane funkcije y = ψ(t)

IZVODI ZADACI (I deo)

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

f n z n, (2) F (z) = pri čemu se pretpostavlja da red u (2) konvergira bar za jednu konačnu vrednost kompleksne promenljive Z(f n ) = F (z).

Teorijske osnove informatike 1

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

5. Karakteristične funkcije

5 Ispitivanje funkcija

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

18. listopada listopada / 13

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

IZVODI ZADACI (I deo)

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

4 Izvodi i diferencijali

4 Numeričko diferenciranje

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Periodičke izmjenične veličine

Prediktor-korektor metodi

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

1 Pojam funkcije. f(x)

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš

ELEMENTARNE FUNKCIJE

Granične vrednosti realnih funkcija i neprekidnost

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Operacije s matricama

DOMAĆA ZADAĆA 5. /Formulacije i rješenja zadataka/ - INŽENJERSKA MATEMATIKA 1 ak. 2009/2010. Selma Grebović. Sarajevo, Decembar 2009.

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Eksponencijalna i logaritamska funkcija

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

1.4 Tangenta i normala

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Diferencijabilnost funkcije više promenljivih

ELEMENTARNE FUNKCIJE

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

7 Algebarske jednadžbe

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Trigonometrijske nejednačine

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

8 Funkcije više promenljivih

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2

Determinante. Inverzna matrica

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

U n i v e r z i t e t u B e o g r a d u. Matematički fakultet ASIMPTOTSKA SVOJSTVA REŠENJA DIFERENCIJALNIH

TEORIJA REDOVA. n u k (n N) (2) k=1. u k. lim S n = S, kažemo da zbir (suma) reda. k=1 S = k=1

Neodred eni integrali

Kompleksni brojevi. Algebarski oblik kompleksnog broja je. z = x + iy, x, y R, pri čemu je: x = Re z realni deo, y = Im z imaginarni deo.

Glava 1. Z transformacija. 1.1 Pojam z transformacije

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

Algebarske strukture sa jednom operacijom (A, ): Ako operacija ima osobine: zatvorenost i asocijativnost, onda je (A, ) polugrupa

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

dr L. Stefanović, mr M. Matejić, dr S. Marinković DIFERENCIJALNE ZA STUDENTE TEHNIČKIH FAKULTETA SKC Niš, 2006.

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18.

Transcript:

LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA. Pojam ransformacije Pri rešavanju nekih maemaičkih roblema rimenjuju se meodi ransformacije. Sušina ovih meoda sasoji se u inegralnim ransformacijama sa ciljem da se neki roblemi ojednosavljuju u smislu šo se funkciji f realne romenljive, za dai roblem, koresondira neka funkcija F komleksne romenljive sa kojom je znano jednosavnije oerisai. Jedna od akvih ransformacija je Lalaceova ransformacija. Lalaceova ransformacija je deo oeraorskog računa koji ima izuzeno veliku rimenu u mnogim naučnim discilinama, kao šo su Teorija kola, Elekromagneika, Teorija auomaskog uravljanja, Teorija elekominikacija, id. Definicija. Originalom se naziva komleksna funkcija f realne romenljive, koja isunjava sledeće uslove: f = za < ; Funkcija f zajedno sa svojim izvodima do n-og reda je deo o deo nerekidna; 3 Posoje oziivni brojevi K i s akvi da je f < Ke s >. Definicija. Lalaceova ransformacija ili slika originala f definisana je sa L f = F = fe d C.. Funkcija F u. zove se Lalaceova slika originala f, a inegral koji se ojavljuje u. naziva se Lalaceov inegral. Primećujemo da nova romenljiva uvedena definicijom ima rirodu učesanosi ako je vreme, jer je veličina bez dimenzije i = /. Zbog oga se u inženjerskim discilinama česo naziva komleksna učesanos. U elekroehničkim naukama česo se oeriše sa zv. jediničnom funkcijom ili Heavisideovom funkcijom, koja se definiše omoću { >, h = <. U ački = funkcija h ima rekid rve vrse. Funkciju f definisanu na inervalu a, < a možemo učinii originalom ako umeso f išemo fh. Ubuduće uvek ćemo kada govorimo o originalu f odrazumevai funkciju fh. Primer. Funkcije /, e, cos/ su rimeri funkcija koje nisu originali jer ne isunjavaju uslove iz definicije. Funkcija f = e, koja je definisana za svako, osaje original ako se definiše sa f = e, f = <, ili, koriseći jediničnu funkciju, sa e h. P. S. Lalace 749-87, francuski maemaičar, čia se Lalas. O. Heaviside, 85-95, engleski inženjer, fizičar i maemaičar, čia se Hevisajd.

lalasova ransformacija Inegral koji se ojavljuje u definiciji je konvergenan, kao šo vrdi sledeća eorema. Teorema. Teorema o konvergenciji. Ako je f original, ada inegral. konvergira u oblasi { Re a > s}. Dokaz. Neka je f < Ke s i Re a > s. Tada imamo F fe d < K e Re +iim e s d K e s a d = K a s. Ovo znači da funkcija F osoji u navedenoj oblasi. Sledeću eoremu navodimo bez dokaza. Teorema.. Funkcija F, definisana sa., je analiička u oblasi { Re a > s}.. Osnovne osobine Lalaceove ransformacije U ovom odeljku dajemo osnovne osobine Lalaceove ransformacije. zasnovani na definiciji. i osobinama odred enog inegrala. Dokazi izloženih eorema su Teorema. Teorema o linearnosi. Važi formula L c f + c f = c L f + c L f,. gde su c i c roizvoljne konsane. Dokaz. Koriseći definiciju. i osnovne osobine odred enog inegrala, imamo L c f + c f = c f + c f e d = c = c L f + c L f, odakle sleduje formula.. f e d + c f e d Teorema. Teorema omeranja. Ako je a roizvoljan komleksan broj i ako je Lf = F, imamo Dokaz. Prema definiciji. dobija se Le a f = F a. L e a f = e a fe d = fe a d = F a. Teorema.3 Teorema sličnosi. Ako je k > i L f = F, ada je L fk = k F k.

Dokaz. Kako je rema definiciji. osnovne osobine lalaceove ransformacije 3 L fk = fke d, savljajući k = u, dobijamo L fk = k fue u/k du = k F. k Teorema.4 Teorema kašnjenja. Ako je L f = F, ada za svaku oziivnu konsanu a važi L f a = e a F. Dokaz. Prema definiciji Lalaceove ransformacije imamo L f a = f ae d. Ako uvedemo smenu a = u i uzmemo u obzir da je fu = za u <, dobijamo f ae d = fue u+a du = e a a fue u du = e a F. Teorema.5 Teorema negaivnog kašnjenja. Ako je a >, ada je L f + a = e a F gde je L f = F. Dokaz. Kako je L f + a = uvodeći smenu + a = u a u <, dobijamo a a fe d,. f + ae d a >,.3 f + ae d = fue u+a du = e a fue u du a a = e a fue u du fue u du = e a F a fue u du.

4 lalasova ransformacija Odavde, na osnovu.3, sleduje.. Teorema.6 Teorema o eriodičnoj funkciji. Neka je original f eriodična funkcija sa eriodom T. Tada važi formula L f = F = T e T fe d..4 Dokaz. Kako je F = uvodeći smenu = u + T, dobijamo T fe d = fe d + T fe d,.5 T fe d = e T fu + T e u du = e T fue u du = e T F.6 jer je fu + T = fu. Iz formula.5 i.6 sleduje.4. Primer.. Odredimo sliku funkcije sin. Kako je sin eriodična funkcija sa eriodom π, rema formuli.4 imamo L sin = e π jer je sin = sin za, π. S obzirom da je π sin e d = π e π π e sin d e sin d = + e π +, dobijamo L sin = π + e π coh + e π = +. Teorema.7 Teorema o diferenciranju originala. Ako su funkcija f i njeni izvodi do n-og reda originali, ada važi formula Dokaz. Za n = imamo L f n = n L f n n k f k..7 k= L f = f e d = e f + fe d = L f f,

osnovne osobine lalaceove ransformacije 5 šo znači da je u om slučaju formula.7 ačna. Preosavimo da formula.7 važi za neko n. Imamo L f n+ = f n+ e d = e f n + f n e d = L f n f n = n L f n n k f k f n = n+ L f n n k f k. k= Prema ome, iz reosavke da.7 važi za neko n, dobili smo da.7 važi i za n +. Kako je, s druge srane, formula.7 ačna za n =, zaključujemo da je ona ačna za svaki rirodan broj n. Teorema.8 Teorema o inegraciji originala. Ako je L f = F, ada je L fudu = F. k= Dokaz. Redom imamo L fudu = = fudu e d = e e fd = F. fudu + e fd Teorema.9 Teorema o diferenciranju slike. Ako je L f = F, ada važi formula L n f = n F n..8 Dokaz. Kako je F = diferencirajući ovu jednakos n ua o, dobijamo fe d, F n = n n fe d..9 S druge srane, imamo a iz.9 i. sleduje formula.8. L n f = n fe d,.

6 lalasova ransformacija Primer.. Za nalaženje L sin omoću definicije, rebalo bi rešii inegral e sin d. Jednosavniji način je rimena eoreme o diferenciranju slike, koja daje L sin = F 6 = = + + 3. Teorema. Teorema o inegraciji slike. Ako je L f = F, i ako inegral konvergira, ada je f L = Dokaz. Koriseći reosavku o konvergenciji inegrala inegracije ako da je F udu = du fe u d = fd F udu F udu.. e u du = F udu, može se romenii redosled Posledica. Ako u. usimo da, dobijamo važnu formulu f d = Primer.3. Funkcija Si inegralni sinus definisana je sa Si =, rema eoremi o inegraciji slike, imamo + sin L = + d = arcan f e d = L f. F udu.. = arcan arcan = arcan. sin u du. Kako je Lsin = u Ovde smo rimenili formulu arcan a arcan b = arcan a b, ri čemu u ovom slučaju a. Dalje, + ab koriseći se eoremom o inegraljenju originala, nalazimo sin u LSi = L u du = arcan. Usu, koriseći formulu., dobijamo Ovo je oznai Dirichleov inegral. sin d = + d = π.

lalaceova ransformacija elemenarnih funkcija 7 3. Lalaceova ransformacija elemenarnih funkcija Najre ćemo odredii Lalaceovu ransformaciju funkcija a a > i e. Dobijeni rezulai, zajedno sa rehodno dokazanim eoremama, omogućuju nalaženje Lalaceove ransformacije još nekih srodnih funkcija. Kao šo je naomenuo na očeku, da bi funkcija f bila original neohodno je da bude f = za <, ako da, na rimer, funkcija e ne može bii original Lalaceove ranformacije. Med uim, kada govorimo o Lalaceovoj ransformaciji funkcije e mi odrazumevamo funkciju e h, j., { e, <, mada o nećemo ekslicino isicai. Da bismo odredili Lalaceovu ransformaciju oencijalne funkcije a, odseimo da se gama funkcija definiše inegralom Γx = x e d Re x >. Odavde sleduje da je Γa + = Savimo x = i dx = d. Inegral 3. osaje x a e x dx a >. 3. Γa + = a+ a e d, odakle izlazi Drugim rečima, dokazali smo formulu Γa + a+ = a e d. Secijalno, ako je a = n n N imamo L a = Γa + a+ a >. L n = Γn + n+ = n!, 3. n+ odakle za n = dobijamo L = L h =. o Lalaceova ransformacija eksonencijalne funkcije nalazi se direkno o definiciji. Naime, imamo Le = e e d = e d = Re >.

8 lalasova ransformacija Sada ćemo, rimenjujući eoreme iz rehodnog odeljka, odredii slike nekih elemenarnih funkcija. Kako je Le =, na osnovu eoreme o sličnosi imamo Le a = a a = a. Polazeći od dobro oznaih formula nalazimo cos a = eia + e ia, sin a = eia e ia, i cosh a = ea + e a, sinh a = ea e a, ia + = + ia Lcos a = Leia + Le ia = Na sličan način dobijamo Lsin a = Le ia Le ia = i i ia = + ia Lcosh a = Le a + Le a = a + = + a Lsinh a = Le a Le a = a = + a 3 Koriseći se rehodnim rezulaima i eoremama. i.9, nalazimo Le a + a cos b = + a + b, Le a sin b = L a e b = b + a + b, Γa + b a+ a >. Primer 3.. Preosavimo da se funkcija f može razvii u oencijalni red čiji koeficijeni zadovoljavaju uslov f = n= a n n < < + a. a + a, a, a a. a n < M sn n!, 3.3 gde su M i s oziivne konsane. Koriseći ovu nejednakos lako je okazai da je funkcija f original, kao i da red n! a n n+ 3.4 n= asoluno konvergira od uslovom 3.3 i za > s. Zaisa, n= n! a n n+ M n! s n n+ n! = M n= odakle sledi da je red 3.3 asoluno konvergenan za > s. n= s n,

Na osnovu 3. imamo konvolucija 9 n L a k k = k= n k= Kada n, na osnovu konvergencije reda 3.4 nalazimo Lf = L n= a n n = n= a k k! k+. n! a n = F. n+ Prema ome, od uslovom 3.3 slika oencijalnog reda jednaka je sumi slika svakog člana. Primenimo gornji rezula za odred ivanje Lalaceove slike Besselove funkcije rve vrse koja je definisana sa J = Kako je isunjen uslov 3.3 jer je a n+ = i n= n n n n!. a n = n!! n!! n! < n!, imamo L J = n= n n! n n! n+ = n= n n!! n!! n = +. 4. Konvolucija Definicija. Konvolucija nerekidnih funkcija f i g, u oznaci f g, je inegral f g = Teorema 4.. Za konvoluciju važe sledeća vrd enja: o f g = g f, o f g h = f g h, 3 o f g + h = f g + f h, 4 o f g f g 5 o Ako su funkcije f i g originali, ada je i funkcija f g original. f ugudu. 4. Teorema 4. Borelova 3 eorema. Ako je L f = F i L g = G, ada je L f g = F G. 4. Dokaz. Po definiciji je L f g = e fug udu d = e d fug udu. 3 Émil Borel 87-956, francuski maemaičar i državnik.

lalasova ransformacija Promenom redosleda inegracije dobijamo L f g = fudu Ako u unurašnji inegral uvedemo smenu = τ + u, nalazimo čime je dokaz završen. L f g = = fudu e u fudu u e g ud. e τ+u gτdτ e τ gτdτ = F G, Primer 4.. Konvolucija funkcija f = sin i g = cos jednaka je f g = sin u cos udu = sin + sinu du = sin. Primenom Lalaceove ransformacije na ovako odred enu konvoluciju, uz korišćenje.8, dobijamo L sin = = + +. Primenom Borelove formule 4. direkno dobijamo Lsin cos = Lsin Lcos = + + = +. Primer 4.. Na osnovu jednakosi 4. i eoreme.7, Lalaceova ransformacija konvolucije izvoda f i funkcije g jednaka je L f ug udu = L f L g = F f G = F G fg. Kako je L fg = fg, iz rehodne jednakosi dobijamo L fg + f ug udu Na osnovu osobine komuaivnosi za konvoluciju funkcija, važi akod e L gf + g uf udu = F G. 4.3 = F G. 4.4 Formule 4.3 i 4.4 oznae su kao Duhamelove 4 formule. Ove formule imaju važnu ulogu u Teoriji elekričnih kola. 4 C. Duhamel 797-87, francuski maemaičar, čia se Diamel.

inverzna lalaceova ransformacija 5. Inverzna Lalaceova ransformacija Kao šo je oznao, funkcija f koja zadovoljava sledeće uslove: f je deo o deo nerekidna; f ima konačno mnogo eksremuma; 3 inegral f d je konvergenan; može se rikazai Fourierovim 5 inegralom f = π dr fu cos r udu. Uslovi i nazivaju se Dirichleovi 6 uslovi. Polazeći od Fourierovog inegrala dokazuje se sledeća važna eorema: Teorema 5. Riemann-Mellinova eorema. Neka je funkcija f original i neka je L f = F. Ako funkcija f zadovoljava Dirichleove uslove i ako je inegral e fd uniformno konvergenan na ravoj { Re = s}, ada je f = πi s+i s i F e d. 5. Formulom 5. da je obrazac za odred ivanje originala Lalaceove ransformacije kada je oznaa slika. Ta formula definiše zv. inverznu Lalaceovu ransformaciju, koja se zaisuje u obliku L F = f. Iz 5. odmah vidimo da ako dve funkcije koje su originali imaju isu sliku, ada e dve funkcije imaju ise vrednosi u svim ačkama u kojima su nerekidne. Direkno izračunavanje originala omoću formule 5. vrši se meodama komleksne analize konurnom inegracijom. Inegral na desnoj srani jednakosi 5. zove se Bromwichov 7 inegral, a konura o kojoj se vrši inegracija Bromwichova konura. Ova konura je rava s = c + i ω < ω < aralelna imaginarnoj osi, ri čemu se c bira ako da se u levoj oluravni od ove rave nalaze svi olovi ili esencijalni singulariei odinegralne funkcije F e. Primenom Cauchyeve eoreme o osacima jednakos 5. osaje f = πi πi Res F e = Res F e. 5. Primer 5.. Na osnovu 3 o iz 3. odeljka imamo L + + = e cos, + 5 J. B. J. Fourier 768-83, francuski maemaičar, čia se Furije. 6 L. Dirichle 85-859, nemački maemaičar, čia se Dirihle. 7 T. Bromwich 875-99, engleski maemaičar, čia se Bromvič.

lalasova ransformacija ali ronad imo inverznu Lalaceovu ransformaciju omoću Bromwichovog inegrala. Funkcija e + + + ima dva ola z = + i, z = i. Njihovi osaci su Res z= +i Res z= i e + + + = lim +i e + + + = lim i a je ražena funkcija jednaka zbiru osaaka, j. e + i + i + + i = e +i, e + + i + i + + i = e i, f = e +i + e i = e e i + e i = e cos. Primer 5.. Odredii f ako je F = Slika F se može rikazai u obliku + + + 5. F = + + + + = + + + + + +. Uored ivanjem oznaih ransformacija sa slikom F dobijamo direkno f = L F = L + + + + L + + = e cos + e sin. Na sledećoj sranici dajemo jednu ablicu inverznih Lalaceovih ransformacija nekih racionalnih funkcija, na koje se najčešće nailazi rilikom rešavanja roblema.

inverzna lalaceova ransformacija 3 3 Slika a + a a Original e a a e /a a ea 4 5 6 a 3 e a ae a a + ba be b a b a b a 3 + a e a 7 8 9 + a a + b + a cos a a cosh a a e b a + b cos a + ba sin a 3 4 5 6 + b + a b a + a b a cos a + b sin a 4 + a 4 a 3 cosh a sin a sinh a cos a 4 a 4 sinh a sin a a3 a 4 + a 4 sin sinh a a 4 a 4 cosh a cos a a3 + a sin a a cos a a3 a a cos a sinh a a3

4 lalasova ransformacija Zadaak. Rešii diferencijalnu jednačinu Izabrani zadaci sa ismenih isia x 4x + 3x = h, od uslovom x =, x =, gde je h jedinična funkcija. Rešenje: Neka je L x = X, ada je L x = X x = X i L x = X x x = X. Primenom Lalaceove ransformacije na levu i desnu sranu dae diferencijalne jednačine, dobijamo odakle je X = X 4X + 3X =, + 4 + 3 = + 3 = 3 + 3s 3. Primenjujući inverznu Lalaceovu ransformaciju, nalazimo x = L X = 3 e + 3 e3. Zadaak. Odredii ono rešenje diferencijalne jednačine y y = 3, koje zadovoljava y = y = y =. Rešenje: Primenjujući Lalaceovu ransformaciju na dau jednačinu dobijamo 3 Y = 6 3 3, j. Odavde je 3 Y = 5 + 4 + 6 6 3. Y = 5 + 4 + 6 6 4 = 4 + 6 6 4 = 6 4 +. Primena inverzne Lalaceove ransformacije daje rešenje jednačine sa daim očenim uslovima y = e + 3. Zadaak 3. Naći ono rešenje diferencijalne jednačine y + y = f, za koje je y = y =. Odredii y u secijalnom slučaju kada je f = cos.

izabrani zadaci sa ismenih isia 5 Rešenje: Neka je L y = Y, L f = F. Primenom Lalaceove ransformacije dobijamo jednačinu Y y y + Y = F, j. + Y = F, odakle je Y = F +. Kako je Lsin =, koriseći Borelovu formulu 4. o konvoluciji, imamo + y = sin uf udu. Secijalno, ako je f = cos, koriseći rezula iz rimera 4., dobijamo y = sin cos = sin. Zadaak 4. Funkcija f definisana je sa f = cos x x dx, a >. + a a Odredii Lalaceovu ransformaciju funkcije f. b Primenom inverzne Lalaceove ransformacije na dobijenu sliku, naći funkciju f. Rešenje: Na osnovu definicije. imamo L f = F = = Odavde je Kako je fe d = x + a x + dx = cos x x + a dx a F = π a e d = x + a dx x + a x + dx = + a. L F = L π = π a + a a e a, e cos x d π a a π. sledi da je f = π a e a. Zadaak 5. Primenom Lalaceove ransformacije rešii sisem diferencijalnih jednačina x + x + y y = e, x + x y + y = e

6 lalasova ransformacija sa očenim uslovima x = y = y =, x =. i Rešenje: Kako je L x = X, L y = Y, L e =, L e = +, L x = X, L y = Y, L x = X, L y = Y, dai sisem se ransformiše u sisem algebarskih jednačina Rešavajući ovaj sisem nalazimo + X + Y =, + X Y = +. X = + = 8 3 Y =. + 3 4 + 8 Primena inverzne Lalaceove ransformacije na slike X i Y daje rešenja x = 4 sinh + 3 4 e, y = 3 sinh. 4 +, Zadaak 6. Odredii ono rešenje inegro-diferencijalne jednačine za koje je y =. dy d + y + yudu = e >, Rešenje: Primenom Lalaceove ransformacije dobijamo odakle je Y = Y + Y + Y = +, + + + = + + + + + = 3 + 3 + + 3 3 + +. + Primenom inverzne Lalaceove ransformacije na oslednji izraz dobijamo rešenje y = cos 3 + 3 sin 3 e / e.

izabrani zadaci sa ismenih isia 7 Zadaak 7. Primenom Lalaceove ransformacije rešii diferencijalnu jednačinu od uslovima y = 5, y =. y + y y = Rešenje: Neka je L y = Y. Koriseći eoreme o diferenciranju originala i diferenciranju slike, nalazimo Y 5 y Y 5 Y 5 Y =, odakle je Y + 3 + Y = + +. Ovo je nehomogena linearna diferencijalna jednačina čije je rešenje Y = ex ud C + v ex ud d, gde je u = 3 +, v = +. Odavde nalazimo + Y = Primena inverzne Lalaceove ransformacije daje Kako je rema uslovu zadaka C + + 5 + = C + + 5 + +. y = L Y = C + e + 5e. lim y = C lim =, jedino izbor C = obezbed uje zahevani uslov. Prema ome, raženo rešenje je y = 5e. Zadaak 8. Primenom eoreme o inegraciji slike izračunai a cos a cos b d, b sin d, gde je a > b >. Rešenje: a Kako je L cos c = cos a cos b, koriseći eoremu. nalazimo + c d = + a + b d = log + a + b = log a b.

8 lalasova ransformacija b Najre odred ujemo Lalaceovu ransformaciju funkcije sin = cos. Primenom eoreme o inegraciji slike dobijamo sin L = u u u du = log u + 4 log u + 4 = 4 log u u + 4 = 4 log + 4. Primenjujući onovo eoremu o inegraciji slike nalazimo sin d = 4 = log + 4 d = 4 + 4 d = arcan log + 4 = π. + 4 d