2. parcijalni koji se polaže u junu na kraju II semestra)

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "2. parcijalni koji se polaže u junu na kraju II semestra)"

Transcript

1 MATEMATIKE I -ANALIZA- - OSNOVNA PITANJA I ZADACI ZA ISPIT - parcijali koji se polaže u juu a kraju II semestra) 7 REALNA FUNKCIJA REALNE PROMJENLJIVE ) Pojam reale fukcije f jede reale promjeljive: f : A B, Ø A, B R, tj (f : A B) ( A ) (! y B ) f () = y Defiicije pojmova: oblast defiisaosti D(f ) i rag R(f) fukcije f, sirjekcija, ijekcija i bijekcija (tj sirjektivo, ijektivo i bijektivo preslikavaje f ) ) Para, epara, periodiča (period i osovi period), mootoa, ograičea, složea i iverza fukcija (osobie grafika) ) Implicito, tj eksplicito zadaa fukcija 4) Klasifikacija fukcija prema jihovom aalitičkom izrazu (prema formuli f () ): algebarske (racioale, cijele i razlomljee, te iracioale ) i trascedete fukcije 5) Osove elemetare i elemetare fukcije 6) Jedačia: f () = S = { R f ( ) = } ; ejedačia: f () > A R, A = { R f ( ) > } 7) Kvadrata fukcija (triom), kvadrata jedačia i ejedačia, tj (a,b,c Є R, a ) a + b + c =, >, < ; Vietova pravila: + = - b/a, = c/a; faktorizacija: a + b + c = a ( ) ( ) 8) Defiicije i grafici trigoometrijskih fukcija; trigoometrijske jedačie ejedačie Npr: si = m (m [, ] ); tg <; cos < 9) Poliom Rastavljaje polioma a faktore Faktorizacija realog polioma Pricip idetiteta polioma Vietova pravila ) Racioale ule polioma ) Razlomljea racioala fukcija (poliom kao cijela racioala fukcija, prava i eprava racioala fukcija) i rastavljee a parcijale razlomke (prve i druge vrste) 8 NIZ REALNIH BROJEVA ) Smisao defiicije : iz a je preslikavaje a : N R ) Pojam okolie, tj sistema okolia: ( ε > ) O ( A) : = { R A < ε} ; gdje je : A < ε A ε< < A+ε 4) Tačka agomilavaja iza (limsup i limif iza) Graiča vrijedost iza a, tj (za A R) lima = A ( ( ε > ) ( o (ε ) N ) a A < ε > ) Veza izmedu graiče vrijedosti i tačaka agomilavaja iza 5) Defiisati beskoaču graiču vrijedost iza, tj lima = + ( ( M > ) ((ε) N) a >M > ), = ( ( M > ) ((ε) N) a <-M > )

2 6) Račuaje (operacije) sa graičim vrijedostima, tj ako je lim a = A, lim b = B, (A, B R, o {+,-,, : }), tada je lim ( o ) = (lim )o(lim b ) = A o B a b a gdje, u slučaju kad je o operator dijeljeja, treba pretpostaviti: ( N ) b, tj lim b = B 7) Ograičei i mootoi izovi Stav o kovergeciji mootoih (i ograičeih) izova 8) Niz kojim je defiisa broj e, tj dokaz da je: a = + e, ( ) 9) Bolcao-Vajerštrasov i opći Košijev kriterijum kovergecije iza (bez dokaza) ) Pojam (beskoačog) reda: a = a + a + ; = iz parcijalih suma S, suma, kovergecija i divergecija reda Geometrijski red: a + aq + a q +, tj q = lim S = = - a q, q < ; q gdje je parcijalih suma geometrijskog reda S =a+aq++aq - =a q 9 GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE ) Graiča vrijedost fukcije i beskoača graiča vrijedost fukcije (+ ili - ) u (koačoj) tački a R i u beskoačosti (+ ili - ) Defiicije graiče vrijedosti iskazati pomoću ekvivalecija Npr: lim f () = A ( ( > ) ( δ( )>) f ( ) A < < a < δ ) a ili lim f () = ( ( M > ) ( (M)<) f () > M < ) { } ) Pojmovi okolia: O ( A, ε ) = Oε ( A), tj O( A, ε ) = O( A, ε ) \ A, { R > M ( ) } O(, M ) = OM ( ) = >, itd ) Račuaje (operacije) sa graičim vrijedostima fukcije, (viditi 6) 4) Elemetari limesi, apr si a lim = ; lim ( + ) = e = lim ( + ) ; lim = l a, itd ± 5) Neprekidost fukcije (defiicija i jee varijate) Osobie eprekidih fukcija (bez dokaza) 6) Asomptote: vertikala i kosa (tj horizotala) Stav o kosoj asimptoti 7) Algebarske krive liije drugog reda i jihovi grafici: (prava), kružica, elipsa, hiperbola, parabola (kaoske jedacie) 8) Ciklometriske fukcije (iverze trigoometrijske: arcsi, arccos, arctg, arcctg) 9) Ekspoecijale i logaritamske (kao uzajamo iverze: a i log a ) : opadajuće za <a<, rastuće za a> ) Hiperbale i jihove iverze (area) fukcije Osovi ideteti : ch(+y)=chchy+shshy, tj ch - sh y=, itd

3 DIFERENCIJALNI RAČUN ) Defiicija izvoda i jegovo geometrijsko ( i kiematičko) začeje, tj problem tagete (i brzie) Lijevi i desi izvod i diferecijabilost fukcije ) Diferecijabilost i eprekidost fukcije ) Pravila za izvod (u v) ', gdje su u i v diferecijabile fucije i {+,-,, : } 4) Formula o prirastu fukcije f: Δ f() = f '() Δ+ω(Δ ) Δ, ω(δ ) ( Δ ); 5) Stavovi (pravila) za izvod složee i iverze fukcije 6) Određivaje izvoda elemetarih fukcija prema defiiciji izvoda Tablica izvoda 7) Tageta i ormala grafika G(f) fukcije f 8) Defiicija diferecijala fukcije, geometrijsko začeje diferecijala Osobie diferecijala i aproksimacija prirasta fukcije diferecijalom (viditi 5)) 9) Izvodi i diferecijali višeg reda Veza između -tog izvoda i -tog diferecijala: d y=y () d (Objašjeje i začeje formula d ( ) d, d = (d) ) 4) Stavovi o sredjoj vrijedosti (i jihova geometrijska iterpretacija) : Fermaov, Rolov, Lagražov i Košijev 4) Neodređei izrazi: /, /, -,,,, º, (Lopitalova pravila) 4) Višestruke ule fukcijedodir višeg reda 4) Tajlorova i Makloreova formula (bez dokaza) 44) Stacioara tačka i tačka ekstremuma fukcije (lokali i globali ekstremum) 45) Mootoost fukcije i zak prvog izvoda 46) Koveksost (kokavost) fukcije: objašjeje pomoću tetive ili tagete, te defiicioa ejedakost za kovekse (kokave) fukcije 47) Prevoja tačka (i položaj tagete u prevojoj tački) 48) Primjea izvoda a ispitivaje fukcija : (i) kriterijum za tačku ekstrema preko prvog izvoda (i preko drugog i viših izvoda), (ii) kriterijum za koveksost i prevoju tačku pomoću drugog izvoda (ili pomoću viših izvoda) 49) Parametarsko predstavljaje krivih liija (i izvodi tako zadaih fukcija) 5) Krive zadae u polarim koordiatama INTEGRALNI RAČUN 5) Defiicija i osobie određeog itegrala (određei itegral kao površia) Stav o sredjoj vrijedosti itegrala 5) Primitiva fukcija i eodređei itegral Osobie i tablica eodređeih itegrala 5) Lajbic- Njutova formula 54) Parcijala itegracija (u eodređeom i određeom itegralu) PRIMJERI: A= ea sibd, B= ea cosbd 55) Itegracija ( eodređeog i određeog itegrala) metodom smjee promjeljive PRIMJERI: (i) ( +a ) - d, a a a d (a>; geometrijsko začeje); (ii) (a +b+c) - d, gdje je D=b -4ac> (ili D < ); (iii) (a +b+c) -/ d, a> ili a< 56) Itegracija ( razlomljee) racioale fukcije, tj itegracija elemetarih razlomaka Itegracija ekih iracioalih fukcija (Ojlerove smjee) Stav Čebiševa, tj itegracija biomog diferecijala 57) Svođeje itegrala R(si,cos)d a itegral R (t)dt, pogodom smjeom t=ϕ ();(slučajevi o -4 o u zavisosti od osobia poditegrale fukcije R(si,cos))

4 58) Itegrali si d, cos d ( Z ; rekurete formule) 59) Itegrali siusa i kosiusa apr si(a+b) cos(c+d)d 6) Pojam esvojstveog (epravog) itegrala: (i) graice itegracije a ili b є {+,- }, (ii) poditegrala fukcija f je eograičea 6) Primjee određeog itegrala: (i) izračuavaje površie ravih figura (komplaacija), (ii) rektifikacija (dužia luka krive), (diferecijal luka ds, tj Lajbicov trougao), (iii) kubatura, tj zapremia tijela; zapremia obrtih tijela; (iv) površia obrtih tijela (bez dokaza odgovarajuće formule, već samo objašjeje formule dp=yds, (gdje je P površia omotača obrtog tijela, a s dužia luka krive date formulom y=y(), čijom rotacijom oko -ose astaje obrto tijelo) PRIMJERI: obim i površia kruga, površia i zapremia (dijela) lopte ) Pojmovi: krivia i poluprečik krivie, krug krivie, eveluta i evolveta 4 ) IZ ZBIRKE ZADATAKA (BA Mesihović,ŠZArslaagić, Svjetlost Sarajevo,987 god) ZADACI (PO POGLAVLJIMA): ANALIZA REALNE FUNKCIJE: -4; GRANICNI PROCESI: 6Nizovi: -; 6Graica vrijedost fukcije:-9; 6Neprekidost fukcije: -; DIFERENCIJALNI RACUN: -6; 7-8; 8-7; ; ; 6 7-; 7-7; 8 8-; 4 POLINOMI: -4; 4 5 INTEGRALNI RACUN: 5 -; ; ; ; ; ; ; ; ;

5 ; ; 6 KRIVINA 6 -; 7 ZADACI SA PISMENIH ISPITA 5

6 Zadaci sa vježbi (II SEMESTAR) 6 Neka je fukcija f zadaa y=f() Odrediti oblast defiisaosti D(f ) : + a) y = ; b) y = l l ; c) y = l ll + Odrediti oblast defiisaosti D(f ) i skup vrijedosti R( f) fukcije f: a) y = + ; b) y = arccos ; c) ( ) y = ; d) y = arcsi log +, < Fukcija sg : defiisaa je a sljedeći ači: sg : =, =, > Nacrtati grafik te fukcije i dokazati da vrijedi = sg [] 4 Fukcija y = (cijeli dio od ) defiisaa je kao: Nacrtati grafik te fukcije 5 Da li su jedake fukcije: a) f ( ) = ) h ( = ; b) d) f ( ) = si + cos h()=; e) 6Ako je fukcija f () a) f ( ) b) f (si ) ( R) [ ] : =, za f ( ) = h()= ; c) 7 Pokazati da je fukcija ( ) =, mootoa a < + ( Z ) f ( ) = ) f ( ) = l h()=l; h ( = defiisaa a [,] odrediti oblast defiisaosti fukcija:,+ f [ ) 8 Odrediti itervale mootoosti fukcije f ( ) = a + b 9 Odrediti φ ( φ( )), ϕ( ϕ( )), φ( ϕ( )), ϕ( φ( )) ako je φ( ) =, ϕ( ) = Ispitati koja je od datih fukcija para odoso epara: a + a + 5 a) f ( ) = ; b) f ( ) = l ; c) f ( ) = Ispitati periodičost i odrediti osovi period sljedećih fukcija (ako postoji): a) f ( ) = si + si + si ; b) f ( ) = tg tg ; c) f ( ) = si ;, Q d) Dirichlet-ova fukcije χ (): =, R \ Q Pokazati da je f : ijektiva u svom domeu Odrediti f te je dome R( f ) D( f ) i rag Fukcija f ( ) = +, R ema iverzu fukciju Zašto? Odrediti (maksimale) podskupove reale ose a kojima f ima iverzu fukciju 4 Zadata je fukcija u parametarskom obliku: =sit, y=-cost, t R ; a) izraziti y- kao fukciju od ; b) odrediti oblast defiisaosti fukcije; c) ispitati parost fukcije y=y(); d) odrediti y=y(=-); e) odrediti iverzu fukciju fukcije y=y() 5 Nacrtati grafik fukcije y=f() zadae parametarski:

7 a) = acos t, y = asi t, t [, ; b) = cos, = si ] a t y b t, [, ] t ; c) =a(t-sit), y=a(-cost) (cikloida); d) = a cos t y = a si t (astroida); e) =a cht, y=b sht 6 Nacrtati grafike fukcija: a) y = ; b) y = arcsi si 7Nacrtati grafik fukcije zadae formulom: y = arctg 8 Odrediti sup f, if f, ma f, mi f (ako postoje) fukcije y = 4si si Ispitati mootoost fukcije y =, [, ], cos a)dokazati da iz a = c ( =,,) kovergira ka c; b) ( ) = kovergira ka α c) ( ) = kovergira za α, divergira za α > ; d) iz ( ) divergira Primjejujući defiiciju graiče vrijedosti, dokazati: a) lim a = (a>) ; b) lim = + + Pokazati da iz a = + ( ) ima dvije tačke agomilavaja Odrediti lim a i lim a ako je: a) a = cos + ; b) a =,,,,,, Dokazati: lim q = q < = q= = ± q= - (dvije tačke agomilavaja) = ± q> = ± q< - (dvije beskoače tačke agomilavaja) 5 Odrediti graiče vrijedosti izova: a =, b =, = Izračuati: A= + lim ; B= lim + 7 Izračuati graiče vrijedosti izova: a) lim = + ; b) lim + 8 Provjeriti rezultat: lim = sg( ) Izračuati: a) lim + b) lim c) lim + + Koristeći kriterijum Košija, dokazati da iz: a) a = + + +, N kovergira, b) N = + + +, divergira Provjeriti rezultate: a) lim ( = ± ; b) lim ± = + ; 7

8 8 ( ) m A sg, > m, a A + A + + A A c) Ako je A a, tada je : lim =, m ± m m = a + a + + am a, < m Dokazati da: a) fukcije si, cos, R /{ } emaju limes kad ; b) lim si =, lim cos = Dokazati da: l( + ) e a) lim = l( + ) = + o() ( ) ; b) lim = e = + + o() ( ) ; a c) lim = la a = + la + o() ( ) 4 Izračuati: a) lim + ; b) + + lim ; c) 5 lim ; d) lim ; e) 8 lim + + si si a si k 5 Odrediti (koristeći lim = ): a) lim ( b ) b) lim (k,r Z, r ) si b si r cos cos c) lim ; d) lim ; e) lim si si si si ± 6 Izračuati: A= lim cos cos cos ; B= lim cos 7 Odrediti: a) lim ; b) lim( + tg) ctg ; c) lim cos + 8 Izračuati: 9 Izračuati: + si lim l( + ) lim sha ( ) ; lim + e ; d) ( ) tg ; e) ( ) lim tg 4 Odrediti lijevi f( ) i desi limes f( + ) za fukciju f ( ) = 4 Odrediti f(a ) i f(a+ ) : a) f ( ) = sg cos, a = ; b) f() =,a= 4 Koja je od sljedećih fukcija beskoačo mala: + a) f ( ) = ; b) f ( ) = + za : º +, º 4 Koja od sljedećih fukcija je beskoačo velika: a) f ( ) = ( + ) za º + 44 Dokazati asimptotsku relaciju: 4, º ; b) f ( ) = ch sh za º +, º + ( )

9 45 Pokazati da je: si si, a) f ( ) = prekida u tački =; b) g ( ) = prekida u tački =;, = f ( ), c) Kako treba defiisati fukciju h( ) = u tački = da bi bila eprekida h() 46 Odrediti tačke prekida fukcije i vrste tačaka prekida: +, < a) f ( ) =, ; b) f ( ) = + +, 4 47 Odrediti postoje li ili e postoje kostate a i b pri kojima je fukcija eprekida a D(f ), ako je: ( ), f() = a+ b,< <, 48 Ispitati eprekidost složeih fukcija f ( g( )) i g( f ( )) u tačkama gdje je defiisaa ta složea fukcija: f ( ) = sg, g ( ) = + 49 Ispitati eprekidost, odrediti vrstu tačaka prekida i acrtati grafik fukcije: f ( ) = lim + 5 Pokazati da jedačia 6 = + ima jedistve korije i da o leži u itervalu, 5 Fukcija f ( ) = si si ema smisla za = Defiisati f () tako da fukcija f bude eprekidai u tački = 5 Koristeći defiiciju izvoda aći izvod fukcije f ( ) = si( ) za =, < 5 Ispitati diferecijabilost fukcije: f ( ) = u tački = si, 54 Izračuati ugao koji tageta fukcije f ( ) = u tački M (,) zaklapa sa pozitivim dijelom -ose 55 Primjejujući pravila za alažeje izvoda odrediti izvode fukcija: a b a) y = ; b) y = arcsi ; c) y = d) y = si e + +,, < < 56 Data je fukcija f ( ) =,, > º Nacrtati je grafik; º za koji je a)fukcija f eprekida; b) postoji izvod f '( ), b) f '( ) eprekida 9

10 56Pod kojim uglom kriva y = arctg + siječe -osu 57 Odrediti pod kojim se uglom sijeku krive: y= +, y= + 58 Odrediti ' ako je y = e + y 59 Odrediti y' ako je = a cos t, y = bsi t y 6 Odrediti y' ako je fukcija f zadaa implicito: + = b a 6 Naći jedačiu tagete i ormale krive + y y 7 = u tački (,) 6 Naći prvi izvod fukcije y = 6 Primjeom diferecijala odrediti dy ako je y = si( y ) d 64 Ako je fukcija y() defiisaa jedačiom e y + y = e, aći y'' () 65 Naći treći izvod y '''( ) fukcije y() defiisae parametarski: = a cos t, y = bsi t 66 Naći dvadesetpeti diferecijal d 5 y fukcije y = si a 67 Naći -ti izvod fukcije y = e 68Dokazati ejedakost i idetitet: b a b a a) < tgb tga < ( a < b < ) cos a cos b si 69 Odrediti lim l tg 7 Odrediti lim( tg) 4 b) arcsi = arctg, ( < ) si e e 7 Neka je f() = ( ) Da li se može defiisati f() tako da je fukcija f eprekida u tački? si 7 Aproksimirati fukciju f ( ) = l u okolii tačke = Tejlorovim poliomom četvrtog stepea i 9 procjeiti grešku aproksimacije za, si 7 Dokazati da su fukcije: f() = 7, g() = ( < < ) mootoo opadajuće 74 Dokazati ejedakost: si > za > 6 75 Odrediti lokale ekstreme fukcija: a) f ( ) = ch + cos, b) f ( ) = 76 Naći ajveću i ajmaju vrijedost fukcije : f ( ) = 5 4 za 77 U loptu poluprečika r upisati usprava kruži cilidar tako da površia jegovog omotača bude ajveća 78 Ispitati koveksost, kokavost i prevoje tačke krive: y = 79 Ispitati koveksost, kokavost i prevoje tačke krive: f ( ) = l( + ) + 8 Naći asimptote fukcija: a) f ( ) =, b) ( ) f ( ) =, c) 5 + f ( ) = +

11 8 Ispitati tok fukcija i acrtati jihove grafike: a) y = b) y = ( + ) e c) l y = l + d 8Riješiti itegrale: a), b) d, c) tg 4 cos d, d) cos si ( + ) d, e) + d Itegracija metodom zamjee: d 9 8a) (5 ) d, b), c) d, d) ( ) cos + d d si +, e), arcsi e f) d, g) + e + d 84 Dovođejem kvadratog trioma a kaoski oblik izračuati: a) d d d d + +, b), c) +, d) Primjeom metode parcijale iegracije izračuati: a) d, b) d, c), d) cos si ( l ) d e a cos b d Itegarcija racioalih fukcija: a) d 4 + 4, b) d, c) d, + d) d ( + ) Itegracija iracioalih fukcija: + d d 87 a), b) + ( + ) Itegral diferecijalog bioma: d d 88 a), 4 b) Ojlerove smjee: d d 89 a), b) + + ( + ) + Itegracija trigoometrijskih i drugih trascedetih fukcija: d d 9a), b) 8 4si + 7 cos, si 4si cos + 5cos c) si cos d, si d) d, + cos e) si cos d 4 9 Ne riješavajući itegrale, dokazati da je: arcsi d = + cos 9 d, 9 Izračuati: I = f()d =, cos 94 Izračuati: a) 6 5si + si d arctg +, b) d, c) d d + t dt, d) lim cos t dt

12 t 95 Odrediti lokale ekstreme fukcije: f() = (t )edt 96 Iako je fukcija F() = primitiva fukcija fukcije f() =, zašto je f()d F() F()? ( ) + + d d 97 Izračuati: a), b), c) d d, d) + 5 ( ) U presječim tačkama prave y + = i parabole y = povučee su tagete a parabolu Izračuaj površiu ograičeu parabolom i tagetama 99 Naći površiu ograičeu lukom krive = 6 y y i y-osom Izračuati površiu figure omeđee lukom cikloide = a( t si t), y = a( cos t) od tačke O(,) do tačke A ( a,) i odsječkom OA Izračuati površiu figure čiji je rub lemiskata r = a cosϕ Naći zapremiu tijela koje astaje rotacijom dijela površie ograičee krivom y = ee i jeom asimptotom oko asimptote Izračuati zapremiu torusa, tj tijela astalog obrtajem oko -ose figure omeđee sa: + (y b) = r,(b r) 4 Izračuati dužiu luka parabole y = ( ) od tačke A(,) do tačke B(,) 5 Izračuati dužiu luka astroide = acos t, y= asi t 6 Nacrtati krivu 9y = ( ) i aći površiu koja astaje obrtajem petlje oko -ose 7 Izračuati kriviu i poluprečik krivie krive y = u tački M (,) 8 Na krivoj y = l odrediti tačku u kojoj krivia dostiže maksimalu vrijedost te sastaviti jedačiu kruga krivie u toj tački 9 Odrediti parabolu čija je osa simetrije paralela y osi i koja ima isti krug krivie sa krivom y = si u tački = SLIJEDE PRIMJERI ZA II PARCIJALNI I INTEGRALNI ISPIT

13 Itegrali ISPIT MATEMATIKA I 994 OBAVEZNO! NA PRVOJ STRANICI NAPIŠITE SAMO : (i) liče podatke (prezime i ime i godiu upisa ), (ii) MATEMATIKA I itegralo A (iii) popuite tabelu: (svaki zadatak a) ili b) 7 bodova) zadatak Σ a b Σ Na osovu popujee tabele izlazi ocjea : 6 = 5-6; 7 = 6-7; 8 = 7-8; 9 = 8-9; = 9- Kao što vidite e morate sve uraditi Pažljivo pročitajte zadatke i e žurite Sreto! Zadatak a) Defiisati: desi (tj lijevi) trijedar, te vektorski i skalari proizvod vektora Zapisati: sistem liearih algebarskih jedačia sa epozatih, determiatu D tog sistema (zapisujući prvu, drugu i zadju jedačiu i epozatu) i objasiti kako se iz determiat D dobije determiata D k epozate k ( k =, ); te samo iskazati Kramerovo pravilo b) Date su tacke: A(,,-), B(9,,-), C(,4,), D(,-,), (acrtati sliku)odrediti: zapremiu V i visiu H (iz vrha ; podožje ormale povučee iz B a rave ACD A) tetraedra ABCD orjetaciju trijedra vektora ( AB, AC, AD) Koristeci Kramerovo pravilo prvo diskutovati za koje a iz R je (e-)saglasa sistem: 5 + (a )y z = 7, (a ) + 5y z =, + y z = 6, te odrediti rješeja sistema za oo a: (i) kad sistem ima beskoačo mogo rješeja, (ii) kad ima jedistveo rješeja Zadatak a) Defiisati:(i) izvod fukcije, (ii) diferecijal fukcije, te acrtati odgovarajuću sliku, tj objasiti geometrijsko začeje istih Koristeći pravila difereciraja odrediti izvode slijedećih fukcija: l 5 e,, arcctg(e ), Navesti slijedeća pravila (stavove): (i) maksimum (i miimum) u vezi sa prvim izvodom; (ii) koveksost (i kokavost) u vezi sa drugim izvodom y e e e = +, b) Za fukciju ( ) odrediti: ule, asimptote, itervale mootoosti i koveksosti, te acrtati je grafik Izračuati veličiu površie koju grafik fukcije: (i) zatvara sa kordiatim osama, (ii) zatvara sa asimptotom (pazite radi se o esvojstveom itegralu) )Zadatak a) Defiisati: primitivu fukciju, eodređei i određei itegral, te samo avesti (bez dokaza) i objasiti kad vrijedi Leibitz-Newto-ova formula Zapisati i objasiti kako se koriste, (te acrtati odgovarajuću sliku) formule za primjeu određeog itegrala kod izračuavaja: (i) dužia luka krive, (ii) površia obrtog tijela, te primjeiti te formule da sračuate: obim kružice, i površia lopte (svi istog poluprecika r) 5 7+ ; + 4+ cos d ; b) Izračuati: A= d B = ( + ) površiu P ograičeu krivom + y = 4, te zapremiu V koja astaje rotacijom povrsie P oko ose, te V oko y ose

14 MATEMATIKA parcijali ili VI PISMENI ISPIT 994 OBAVEZNO! NA PRVOJ STRANICI NAPIŠITE SAMO : (i) liče podatke (prezime i ime i godiu upisa ), (ii) matematika parcijali ili VI, (iii) popuite tabelu: (svaki zadatak a) ili b) 7 bodova) zadatak Σ a b Σ Na osovu popujee tabele izlazi ocjea : 6 = 5-6; 7 = 6-7; 8 = 7-8; 9 = 8-9; = 9- Kao što vidite e morate sve uraditi Pažljivo pročitajte zadatke i e žurite Sreto! Zadatak a) Defiisati:(i) izvod fukcije, (ii) diferecijal fukcije, te acrtati odgovarajuću sliku, tj objasiti geometrijsko začeje istih Koristeći pravila difereciraja odrediti izvode slijedećih fukcija: l + e,, arcctg(e l ), b) Za fukciju y= ( ) e e odrediti: ule, asimptote, itervale mootoosti i koveksosti, prevoju tačku, te acrtati je grafik Izračuati veličiu površie koju grafik fukcije: (i) zatvara sa kordiatim osama, (ii) zatvara sa asimptotom (pazite radi se o esvojstveom itegralu) Zadatak a) Defiisati pojmove: graiča vrijedost iza, graiča vrijedost fukcije,te eprekidost fukcije Zatim samo zapisati broj e (priroda osova logaritma) kao graiču vrijedost iza Navesti slijedeća pravila (stavove): (i) maksimum (i miimum) u vezi sa prvim izvodom; (ii) koveksost (i kokavost) u vezi sa drugim izvodom + b) Za fukciju y = odrediti: oblast defiisaosti, ule, asimptote, itervale mootoosti i + koveksosti, tačke ekstremuma i ispitati jihovu prirodu pomoću zaka drugog izvoda, te acrtati je grafikizračuati veličiu površie što grafik fukcije zatvara sa osom )Zadatak a) Defiisati: primitivu fukciju, eodređei i određei itegral, te samo avesti (bez dokaza) i objasiti kad vrijedi Leibitz-Newto-ova formula Zapisati i objasiti kako se koriste, (te acrtati odgovarajuću sliku) formule za primjeu određeog itegrala kod izračuavaja: (i) dužia luka krive, (ii) površia obrtog tijela, Primjeiti te formule da sračuate: obim kružice, i površia lopte (svi istog poluprecika r) ; co s6 d; b) Izračuati: A= d B = ( + ) površiu P ograičeu krivom + y + 6 =, te zapremiu V koja astaje rotacijom povrsie P oko ose i V oko y ose Nacrtati odgovarajuću sliku 4

15 MATEMATIKA I ; septembar 4 Na prvoj strai obavezo upisati: lice podatke, kad ste otslusali matematiku, (ocjeu i datum kad ste evetualo položili pismei) i koji put polazete Zatim kako odgovorite a eko od pitaja, popujavajte odmah odgovarajuce polje slijedece tabele vrijedoscu od ) ) ) 4) 5) 6) 7) 8) 9) ) Σ do ; ( za potpu odgovor, a ako uopste iste odgovarali a pitaje) Za pozitivu ocijeu treba uraditi više od pola zahtijeva, tj za pozitivu ocjeu treba bar Σ= 55 Trajaje ispita sata ) Neka su a,a R, defiisati slijedeća tri limesa ispuivši odgovarajuče ekvivalecije (i išta više): (i) lim f ( ) = A ; (ii) li m h ( ) = ; (iii) lim = A ; (iv) Defiisati eprekidost fukcije f a u tački a a ) Defiisati izvod (dati i sliku) Odrediti izvod jede od fukcija po defiiciji, a a osovu tablice izvoda zapisati izvode si, ( ) 5 y ' i y '' fukcija: Zatim zapisati formulu za prvi (dati i sliku) i drugi diferecijal, te odrediti: df d f za f e (), () ( ) =, Δ = ) Za fukciju f( ) = odrediti iverzu fukciju f, te u istom koordiatom sistemu (bez primjee izvoda) skicirati grafike G(f) i G(f ) Zapisati: D(f), R(f), D(f ), R(f ) Odrediti fukcije, koristeći stav o izvodu iverze fukcije a f ' ( ) po defiiciji, te odrediti izvod iverze 4) Samo avesti Lagražov stav o sredjoj vrijedosti i dati geometrijsko tumačeje (slika) Za fukciju y = e odrediti tačke ekstremuma i ispitati jihovu prirodu 5) Defiisati : primitivu fukciju, eodređei itegral i određei itegral Zatim samo zapisati Lajbic-Njutovu formulu avodeći uslove kad ta formula vrijedi Navesti stav o sredjoj vrijedosti itegrala, te avesti geometrijsku iterpretaciju, tj acrtati odgovarajuću sliku 6) Navesti (bez dokaza)stav o smjei promjeljive u određeom itegralu Izračuati Zatim objasiti geometrijsko začeje, tj acrtati odgovarajuću sliku za A r d, gdje je r > r A= r Zapisati formulu parcijale itegracije za određei itegral Zatim izračuati određei itegral: B = si d 7) Neka je: A(,,), B(,-,), C(4,,-), D(,-,5)Izračuati: površiu Δ ABC i A u tom trouglu, te zapremiu V tetraedra ABCD Koje je orjetacije trijedar ( DA, DBDC, )? a = (l,, ), b =,,? Za koje R su ortogoali vektori ( ) ( ) 8) Zapisati: biomi koeficijet ; Paskalov trougao do 6-tog reda; biomu formulu za razliku: ( t s) u v = Izračuati ( ) 4 = 9) Za kompleksi broj z = + iy defiisati, tj samo popuiti jedakosti : Re z =, Im z =, ϕ = arg z =, Arg z =, r = z =, te zapisati z u trigoometrijskom obliku z = ; dovršiti formule za poteciraje z =, te formulu za ω k = z = k = Koliko vrijedosti ima za ω? korjeovaje, Zatim sve te vrijedosti zapisati za z = i, te izračuati z 4 i z ) Defiisati adjugovau i iverzu matricu Zatim izračuati: adja, A -, A - A, AA -, ako je A=, E = Precizo zapisati sistem od k liearih algebarskih jedačia sa k epozatih,,, k BX = H, matricu sistema B (pazi e vrijedi ako upotrebite matricu A umjesto B) i kolou slobodih člaova H, determiatu D sistema i objasiti kako se iz determiate D dobije determiata Di epozate i ( i =, k ) Zatim samo avesti (bez dokaza) Kramerov stav k 5

16 6 Građeviski fakultet: oktobar 4 MATEMATIKA I (sva pitaja) i MATEMATIKA (pitaja -7) ; Na prvoj strai obavezo upisati: liče podatke, kad ste otslušali matematiku, (ocjeu i datum kad ste evetualo položili pismei) i koji put polazete Zatim kako odgovorite a eko od pitaja, popujavajte odmah odgovarajuce polje slijedece tabele vrijedosću od do ; ( za potpu odgovor, a ako uopšte iste odgovarali a pitaje) Potrebo je odgovoriti a više od pola pitaja, tj > 5 5 za MATEMATIKU I (ili > 4 za MATEMATIKU) ) Defiisati fukciju th (=?) i odrediti iverzu fukciju th Zapisati skupove: D(f), R(f), D(f ), R(f ) za tu fukciju Skicirati u istom koordiatom sistemu (bez primjee izvoda) grafike G(th) i G(th ) ) Neka su a,a R, defiisati slijedeća dva limesa ispuivši odgovarajuće ekvivalecije (i išta više): (i) lim f ( ) = A ; (ii) li m h ( ) ; (iii) a u tački c i a [ ab], R a ) Defiisati izvod (dati i sliku) Odrediti izvode y ' i y '' fukcija: = lima = Zatim defiisati eprekidost ( si cos ), e Samo avesti Lagražov stav o sredjoj vrijedosti i dati geometrijsko tumačeje (slika) 4) Zapisati formulu za -ti difericijal, te izračuati diferecijale: Odrediti tačke ekstremuma fukcije y df (), d f () za f e ( ) =, Δ = = e i ispitati prirodu tih tačaka pomoću drugog izvoda 5) Kad vrijedi formulu parcijale itegracije za određei itegral? Izračuati određei itegral: { } 6) Nacrtati figuru S (, y) R a b; y f ( ) = i izračuati jeu površia Zatim avesti stav o smjei u određeom itegralu i izračuati a A = a d a si d 4 fukcije f, te bjasiti geometrijsko začeje za A, tj acrtati odgovarajuću sliku 7) Defiisati : primitivu fukciju, eodređei itegral,određei itegral i esvojstvei itegral; samo avesti uslove kad vrijedi i zapisati Lajbic-Njutovu formulu Izračuati 8) Dovršiti jedakost: a b = a = i + j k; b = i k d + ; ab = ; pra b = ; te objasiti šta predstavlja a b Zatim za vektore izračuati: te tri vrijedosti i za c = 4 j + k odredi orjetaciju trijedra ( bac),, 9) Zapisati: biomi koeficijet; Paskalov trougao do 6-tog reda; bz 4 m = ; ( b u) = ) Samo avesti (bez dokaza) Kramerov stav Ali prethodo zapisati sistem CX=H od (pazite) m liearih algebarskih y y y, matricu C (pazite e matricu A) sistema i kolou slobodih jedačia sa m epozatih,,, m člaova H, determiatu D sistema i objasiti kako se iz determiate D dobije determiata D i epozate i ( i =, m ) Izračuati: A - i AA -, ako je A=, E = 5

17 GF, MATEMATIKA I, 66 5 Na prvoj strai obavezo upisati: liče podatke, te škgodiu kad ste otslušali predmet,grupa A koji put polažete Zatim, ćim odgovorite a eko pitaja, popujavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijedošću od do (tj 7) ( (tj 7 za parc) za potpu odgovor, a ako uopšte iste odgovarali a pitaje): a b a b a b 4a 4b Na osovu sume poea ( )izlazi OCJENA: 5-6 = 6- tica, 6-7 = 7-ica itd Jaso, treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za ajmaje 5 (od 56 mogućih) poea (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA,) ZADATAK a) (i) Nacrtati odgovarajuće slike, te defiisati i dati geometrijsko tumačeje izvoda i diferecijala; (ii) defiisati limes i beskoača ( ± ) limes iza u termiologiji ε-n(ε) ; zapisati lim ( + ) a =?; b) Nacrtati grafike krivih y=, y= 4 8 Izračuati površiu omeđeu tim krivim i zapremiu astalu rotacijom te površie oko -ose ZADATAK a) Navesti i dokazati formulu za dušiu luka krive, te a taj ači izračuati obim kruga 4 d b) Izračuati itegrale: A = e ( 5+ ) d, α = ZADATAK a) Zapisati sistem lialg jedačia CZ = B, gdje su C ( cij ) =, ( ) r,r = i Z= ( zj ) B b i r, zapisujući prvu, drugu i zadju jedačiu i epozatu; zatim za taj isti sistem: CZ=B avesti Kramerov stav; pritom opisati kako se iz determiate D = det C dobije determiata D i epozate z i ( i = r, ) Za determiate D = det C, r-tog reda : defiisati subdetermiatu i kofaktor, te zapisati razvoj determiate D po kofaktorima zadje r-te koloe Nedopustivo je promjeiti ime bilo koje varijable u pitjima:svaka PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR! + y + z = 6, a + 4y + z = 5, 6 + ay + 4z = b) Za raze a R, diskutovati i riješiti sistem jedačia: ( ) 4ZADATAK a) Defiisati rotaciou površiu koja astaje rotacijom krive koja leži u ravi oz oko -ose i odrediti jeu jedačiu Zatim krivu 4 y =, z = rotirati oko -ose, te apisati jedačiu rotacioe površie i skicirati jeu sliku b) Naći Re z, Im z, arg z ako je ( ) ( ) z i i 8, te izračuati površiu i obim dobijeog mogougla = + Zatim izraćuati i grafički predstaviti sve vrijedosti PRIMJEDBA: pored Zadataka i studeti koji rade samo aalizu rade još : Zadatak a) Defiisati: primitivu fukciju i eodređei itegral, određei itegral (dati i defiiciju itegrale sume ograičee fukcije f a [a,b] ), apisati jedačiu tagete fukcije y = f() u tački = a b) Ispitati tok i acrtati grafik fukcije y = l Zapisati Tajlorov poliom T () i ostatak R () i krug krivie u tački = ISPIT TRAJE: za aalizu, tj II parcijali sata; za Matematika I- itegralo sata i mi k, 7

18 GF, MATEMATIKA I, 66 5 Na prvoj strai obavezo upisati: liče podatke, te škgodiu kad ste otslušali predmet, grupa B koji put polažete Zatim, ćim odgovorite a eko pitaja, popujavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijedošću od do (tj 7) ( (tj 7 za parcijali) za potpu odgovor, a ako uopšte iste odgovarali a pitaje): a b a b a b 4a 4b Na osovu sume poea ( )izlazi OCJENA: 5-6 = 6- tica, 6-7 = 7-ica itd Jaso, treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za ajmaje 5 (od 54 mogućih) poea (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA,) ZADATAK a) (i) defiisati limes fukcije i eprekidost fukcije u termiologiji a ε-δ( ε) ; zapisati lim + =?; (ii) Defiisati i dati geometrijsko tumačeje izvoda i diferecijala i acrtati odgovarajuće slike; b) Nacrtati grafike krivih y=, y= 6 Izračuati površiu omeđeu tim krivim i zapremiu astalu rotacijom te površie oko -ose ZADATAK a) Navesti i dokazati formulu za površiu obrtog tijela, te a taj ači izračuati površiu sfere 4 d 4 6 b) Izračuati itegrale: b= e ( ) d, β = ZADATAK a) Zapisati sistem lialg jedačia B Y = A, gdje su B ( bij) =, ( ) k,k = i Y = ( yj ) A a i k, zapisujući prvu, drugu i zadju jedačiu i epozatu; zatim za taj isti sistem: BX = A avesti Kramerov stav; pritom opisati kako se iz determiate D = det B dobije determiata D i epozate y i ( i = k), Za determiate D = det B, k-tog reda : defiisati subdetermiatu i kofaktor, te zapisati razvoj determiate D po kofaktorima zadje k-te vrste Nedopustivo je promjeiti ime bilo koje varijable u pitjima:svaka PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR! + y + z =, 4 + by + z =, b + + 6y + 6z = 7 b) Za raze b R, diskutovati i riješiti sistem jedačia: ( ) 4ZADATAK a) Defiisati rotaciou površiu koja astaje rotacijom krive koja leži u ravi yoz oko z-ose i odrediti jeu jedačiu Zatim krivu y =, z = rotirati oko -ose, te apisati jedačiu rotacioe površie i skicirati jeu sliku 9 6 b) Naći Re z, Im z, arg z ako je z ( i) ( i ) 7, te izračuati površiu i obim dobijeog mogougla = + Zatim izraćuati i grafički predstaviti sve vrijedosti PRIMJEDBA: pored Zadataka i studeti koji rade samo aalizu, tj parc rade još : Zadatak a) Defiisati: primitivu fukciju i eodređei itegral, određei itegral (dati i defiiciju itegrale sume ograičee fukcije f a [a,b] ), apisati jedačiu tagete fukcije y = f() u tački = a b) Ispitati tok i acrtati grafik fukcije y = l Zapisati Tajlorov poliom T () i ostatak R () i krug krivie u tački = ISPIT TRAJE:za aalizu, tj II parcijali sata; za Matematika I- itegralo sata i mi k, 8

19 GF, MATEMATIKA I, 775 A Na prvoj strai obavezo upisati: liče podatke, te škgodiu kad ste otslušali predmet,grupa A koji put polažete Zatim, ćim odgovorite a eko pitaja, popujavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijedošću od do za itegrali (tj 7 za parcijali ) ( (tj 7 za parc) za potpu odgovor, a ako uopšte iste odgovarali a pitaje): a b a b a b 4a 4b Na osovu sume poea ( )izlazi OCJENA: 5-6 = 6- tica, 6-7 = 7-ica itd Jaso, treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za ajmaje 5 (od 56 mogućih) poea (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA,) ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) fukcije f( ) = cos, te u istom koordiatom sistemu skicirati grafik G(f ) Zatim odrediti iverzu fukciju f ; Zapisati: D(f), R(f), D(f ), R(f ' ); Odrediti izvode: f( ) po defiiciji, te odrediti izvod iverze fukcije, koristeći stav o izvodu iverze fukcije b) Nacrtati grafike krivih y=, + y = 4 Izračuati veličiu maje površie omeđee tim krivim te zapremiu i površiu tijela astalu rotacijom te površie oko -ose, (obavezo acrtati sliku rotacioog tijela) ZADATAK a) Navesti stav o smjei u određeom itegralu Nacrtati ravu figuru A (, ) b) Izračuati itegrale: ZADATAK { y R a a ; y 4a } = < i izračuati jeu površia A = d; A = cosd ( ) cos ( + si) a) Neka su date matrice A = ( aij ) i X = ( ij ) Ako postoji matrica B ( bij ) p,q r,s = tako da je B=AX, odrediti : (i) koji uslov ispujavaju formati (p,q) i (r,s) matrica A i X, te kakav je format (u,v) matrice B; (ii) kako se račuaju elemeti matrice B, tj dovršite formulu: ( i =,u;j=,v) b ij = Σ ; (iii) Defiisati Kroekerov simbol δ ij i jediiču matricu E r zapisati koristeći taj simbol, te sračuati: AE q = Nedopustivo je promjeiti ime bilo koje varijable u pitjima:svaka PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR! + y + z = 6, a + 4y + z = 5, 6 + ay + 4z = b) Za raze a R, diskutovati i riješiti sistem jedačia: ( ) 4ZADATAK a) Defiisati kousu površiu Zatim odrediti jedačiu kouse površie sa vrhom u A(,,5) i direktrisom: 5 b) Naći Re z, Im z, arg z ako je ( ) ( ) 6 z i i = + u,v y 4 =, z = Zatim izraćuati i grafički predstaviti sve vrijedosti 8i, te izračuati površiu i obim dobijeog mogougla 5Zadatak a) Defiisati: itegrale sume i određei itegral ograičee fukcije f:[a,b] R, te izračuati: 4 d e d I = ; I = ld; I = 4 4+ b) Ispitati tok i acrtati grafik fukcije y= + jedačiu tagete u tački = (koristiti ovaj rezultat kod crtaja grafika fukcije); diferecijal i drugi diferecijal te fukcije u tački =, za Δ = Matematika I- itegralo: ZADACI,,,4, radi se sata i mi ISPITza aalizu, tj II parcijali: ZADACI, i 5, radi se sata; 9

20 GF, MATEMATIKA I, 775 B Na prvoj strai obavezo upisati: liče podatke, te škgodiu kad ste otslušali predmet, grupa B koji put polažete Zatim, ćim odgovorite a eko pitaja, popujavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijedošću od do (tj 7) ( (tj 7 za parcijali) za potpu odgovor, a ako uopšte iste odgovarali a pitaje): Na osovu sume poea ( )izlazi OCJENA: a b a b a b 4a 4b 5-6 = 6- tica, 6-7 = 7-ica itd Jaso, treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za ajmaje 5 (od 54 mogućih) poea (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA,) ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) fukcije f() = cos, te u istom koordiatom sistemu skicirati grafik G(f ) Zatim odrediti iverzu fukciju f ; Zapisati: D(f), R(f), D(f ), R(f ' ); Odrediti izvode: f() po defiiciji, te odrediti izvod iverze fukcije, koristeći stav o izvodu iverze fukcije b) Nacrtati grafike krivih + y = 4, y= Izračuati veličiu maje površie omeđee tim krivim te zapremiu i površiu tijela astalog rotacijom te površie oko -ose, (obavezo acrtati sliku rotacioog tijela) ZADATAK a) Nacrtati ravu figuru ( ) { } B =,y R < b b ; y 4b itegralu, te koristeći taj stav izračuati površia ravu figure B b) Izračuati itegrale: ZADATAK b = d; b = ( ) sid ( + cos) si a) Neka su date matrice Y = ( yij ) i B= ( b ij ) Ako postoji matrica C ( cij ) m, p,q u,v Navesti stav o smjei u određeom = tako da je C=YB odrediti : (i) koji uslov ispujavaju formati (m,) i (p,q) matrica Y i B, te kakav je format (u,v) matrice C; (ii) kako se račuaju elemeti matrice C, tj dovršite formulu: ( i =,u;j=,v) cij = Σ (iii) Defiisati Kroekerov simbol δ ij i jediiču matricu E m zapisati koristeći taj simbol, te izračuati E p B= Nedopustivo je promjeiti ime bilo koje varijable u pitjima:svaka PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR! + y + z =, 4 + by + z =, b + + 6y + 6z = 7 b) Za raze b R, diskutovati i riješiti sistem jedačia: ( ) 4ZADATAK a) Defiisati cilidriču površiu Zatim odrediti jedačiu cilidriče površie sa geeratrisom p = (,,) b) Naći Re z, Im z, arg z ako je z ( i) ( i ) 5 = + y i direktrisom: =, z = 9 6 Zatim izračuati i grafički predstaviti sve vrijedosti 7i, te izračuati površiu i obim dobijeog mogougla 5Zadatak a) Defiisati: itegrale sume i određei itegral ograičee fukcije f:[a,b] R, te izračuati: 4 d e d I = ; I = ld; I = 4 4+ b) Ispitati tok i acrtati grafik fukcije y = + jedačiu tagete u tački = (koristiti ovaj rezultat kod crtaja grafika fukcije); diferecijal i drugi diferecijal te fukcije u tački =, za Δ = Matematika I- itegralo: ZADACI,,,4, radi se sata i mi ISPITza aalizu, tj II parcijali: ZADACI, i 5, radi se sata;

21 GF, MATEMATIKA VI, 77 5 Na prvoj strai obavezo upisati: liče podatke, te škgodiu kad ste otslušali predmet, koji put polažete Zatim, ćim odgovorite a eko pitaja, popujavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijedošću od do 7 ( ( 7 za potpu odgovor, a ako uopšte iste odgovarali a pitaje): a b a b a b Na osovu sume poea ( )izlazi OCJENA: 5-6 = 6- tica, 6-7 = 7-ica itd Jaso, treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za ajmaje 5 (od 54 mogućih) poea (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA,) ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) fukcije =, te u istom koordiatom sistemu skicirati grafik G(f ) Zatim odrediti f() iverzu fukciju f ; Zapisati: D(f), R(f), D(f ), R(f ' ); Odrediti izvode: f( ) po defiiciji, te odrediti izvod iverze fukcije, koristeći stav o izvodu iverze fukcije b) Nacrtati grafike krivih y =, + y = 4 Izračuati veličiu maje površie omeđee tim krivim te zapremiu i površiu tijela astalog rotacijom te površie oko -ose, (obavezo acrtati sliku rotacioog tijela) ZADATAK a) Navesti stav o smjei u određeom itegralu Nacrtati ravu figuru A = (, y) R < a a ; y 4a i izračuati jeu površia b) Izračuati itegrale: { } A= d; B= ( ) cosd si( + cos ) ZADATAK a) Defiisati: itegrale sume i određei itegral ograičee fukcije f:[a,b] R, te izračuati: 4 d e d I = ; I = ld; I = 4 4+ b) Ispitati tok i acrtati grafik fukcije y= + ; odrediti : jedačiu tagete u tački = (koristiti ovaj rezultat kod crtaja grafika fukcije); diferecijal i drugi diferecijal te fukcije u tački =, za Δ = ISPIT TRAJE: Matematika (VI- stepe) sata

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1 Nizovi 5 a = 5 +3+ + 6 a = 3 00 + 00 3 +5 7 a = +)+) ) 3 3 8 a = 3 +3+ + +3 9 a = 3 5 0 a = 43/ ++ 5 3/ +5+ a = + + a = + ) 3 a = + + + 4 a = 3 3 + 3 ) 5 a = +++ 6 a = + ++ 3 a = +)!++)! +3)! a = ) +3

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKE I - OSNOVNA PITANJA I ZADACI ZA ISPIT -

MATEMATIKE I - OSNOVNA PITANJA I ZADACI ZA ISPIT - MATEMATIKE I - OSNOVNA PITANJA I ZADACI ZA ISPIT - LINEARNA ALGEBRA (polaže se a kraju I semestra) UVOD ) Osovi pojmovi matematičke logike: tablice istiitosti a osove operacije sa sudovima (iskaima); eke

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( ) Zadatak (Mariela, gimazija) Nađite derivaciju fukcije f() a + b c + d Rješeje Neka su f(), g(), h() fukcije ezavise varijable, a f (), g (), h () derivacije tih fukcija po Osova pravila deriviraja Derivacija

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1 Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +

Διαβάστε περισσότερα

Izrada Domaće zadaće 4

Izrada Domaće zadaće 4 Uiverzitet u Sarajevu Elektrotehički fakultet Predmet: Ižejerska matematika I Daa: 76006 Izrada Domaće zadaće Zadatak : Izračuajte : si( ) (cos( )) L 0 a) primjeom L'Hospitalovog pravila; b) izravom upotrebom

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

INŽENJERSKA MATEMATIKA 1. P r e d a v a n j a z a d v a n a e s t u s e d m i c u n a s t a v e (u akademskoj 2009/2010. godini)

INŽENJERSKA MATEMATIKA 1. P r e d a v a n j a z a d v a n a e s t u s e d m i c u n a s t a v e (u akademskoj 2009/2010. godini) INŽENJERSKA MATEMATIKA Tko je a poziciji vlasti o e treba praviti smisla. (Čarska poslovica.) P r e d a v a j a z a d v a a e s t u s e d m i c u a s t a v e (u akademskoj 009/00. godii) 5.9. Primjee diferecijalog

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x. 4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos

Διαβάστε περισσότερα

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012 MATERIJAL ZA VEŽBE Predmet: MATEMATIČKA ANALIZA Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić Asistent: dr Tibor Lukić Godina: 202 . Odrediti domen funkcije f ako je a) f(x) = x2 + x x(x 2) b) f(x) = sin(ln(x

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

INŽENJERSKA MATEMATIKA 1. P r e d a v a n j a z a d e s e t u s e d m i c u n a s t a v e (u akademskoj 2009/2010. godini) G L A V A 5

INŽENJERSKA MATEMATIKA 1. P r e d a v a n j a z a d e s e t u s e d m i c u n a s t a v e (u akademskoj 2009/2010. godini) G L A V A 5 INŽENJERSKA MATEMATIKA NOTA BENE Dobro zapamti. Imaj a umu. Ne zaboravi. P r e d a v a j a z a d e s e t u s e d m i c u a s t a v e (u akademskoj 9/. godii) G L A V A 5 DIFERENCIJALNI RAČUN REALNIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum 27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

METODA SEČICE I REGULA FALSI

METODA SEČICE I REGULA FALSI METODA SEČICE I REGULA FALSI Zadatak: Naći ulu fukcije f a itervalu (a,b), odoso aći za koje je f()=0. Rešeje: Prvo, tražimo iterval (a,b) a kome je fukcija eprekida, mootoa i važi: f(a)f(b)

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

Z A D A C I - Grupe A i B Z A P R O D U Ž E N I

Z A D A C I - Grupe A i B Z A P R O D U Ž E N I Elektrotehički fakultet Uiverziteta u Sarajevu Z A D A C I - Grupe A i B Z A P O D U Ž E N I POPAVNI (PAC I INTEGALNI) ISPIT IZ PEDMETA INŽENJESKA MATEMATIKA Akademska 008-009 godia Sarajevo, 04 09 009

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

REALNA FUNKCIJA realnom funkcijom n realnih nezavisno-promjenljivih

REALNA FUNKCIJA realnom funkcijom n realnih nezavisno-promjenljivih REALNA FUNKCIJA Fukciju f čiji je skup vrijedosti V podskup skupa R realih brojeva zovemo realom fukcijom. Ako je, pritom, oblast defiisaosti D eki podskup skupa R uređeih -torki realih brojeva, kažemo

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Granične vrednosti realnih nizova

Granične vrednosti realnih nizova Graiče vredosti realih izova Fukcija f : N R, gde je N skup prirodih brojeva a R skup realih brojeva, zove se iz realih brojeva ili reala iz. Opšti čla iza f je f(), N, i običo se obeležava sa f, dok se

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a: Zenica, 70006 + y+ z+ 4= 0 y+ z : i ( q) : = = y + z 4 = 0 a) Napisati pavu p u kanonskom, a pavu q u paametaskom obliku b) Naći jednačinu avni koja polazi koz pavu p i okomita je na pavu q ate su pave

Διαβάστε περισσότερα

( ) δ = δ ε ) tako da vrijedi ( ) Predavanja iz predmeta Matematika za ekonomiste: IV dio

( ) δ = δ ε ) tako da vrijedi ( ) Predavanja iz predmeta Matematika za ekonomiste: IV dio Predavaja iz predmeta Matematika za ekoomiste: IV dio U okviru četvrtog dijela predavaja predviđeo je da studeti savladaju slijedeće programske sadržaje:. Graiča vrijedost fukcije.. Neprekidost fukcije.

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa: Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika KOLOKVIJUM 1 Prezime, ime, br. indeksa: 4.7.1 PREDISPITNE OBAVEZE sin + 1 1) lim = ) lim = 3) lim e + ) = + 3 Zaokružiti tačne

Διαβάστε περισσότερα

UPUTSTVO: Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu

UPUTSTVO: Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu P R I P R E M N I Z A D A C I za DRUGI PARCIJALNI ISPIT IZ PREDMETA INŽENJERSKA MATEMATIKA 1 Š.G. 005 / 006. UPUTSTVO: 1. Za svaki od prva četiri zadatka

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a Testovi iz Analize sa algebrom 4 septembar - oktobar 009 Ponavljanje izvoda iz razreda (f(x) = x x ) Ispitivanje uslova Rolove teoreme Ispitivanje granične vrednosti f-je pomoću Lopitalovog pravila 4 Razvoj

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

2.7 Primjene odredenih integrala

2.7 Primjene odredenih integrala . INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

Niz i podniz. Definicija Svaku funkciju a : N S zovemo niz u S. Za n N pišemo a(n) = a n i nazivamo n-tim članom niza.

Niz i podniz. Definicija Svaku funkciju a : N S zovemo niz u S. Za n N pišemo a(n) = a n i nazivamo n-tim članom niza. 2. NIZOVI 1 / 78 Niz i podiz 2 / 78 Niz i podiz Defiicija Svaku fukciju a : N S zovemo iz u S. Za N pišemo a() = a i azivamo -tim člaom iza. Ozaka za iz je (a ) N ili (a ) ili samo (a ). Kodomea iza može

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

Nizovi. Definicija. Niz je funkcija. a: R. Oznake: (a n ) ili a n } Zadatak 2.1 Napišite prvih nekoliko članova nizova zadanih općim članom:

Nizovi. Definicija. Niz je funkcija. a: R. Oznake: (a n ) ili a n } Zadatak 2.1 Napišite prvih nekoliko članova nizova zadanih općim članom: Nizovi Defiicija Niz je fukcija Ozake: (a ) ili a } a: R Zadatak Napišite prvih ekoliko člaova izova zadaih općim člaom: a = a = ( ) (c) a = Zadatak Odredite opće člaove izova: 3 5 7 9 ; 3 7 5 3 ; (c)

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

USMENI ISPIT IZ MATEMATIKE 2

USMENI ISPIT IZ MATEMATIKE 2 Autori skripte: Kardaš Ada -5 Eio Kaljić 6-7 Bejami Kapetaović 8-40 Mario Kokoruš 40-45 Bejami Kapetaović, Amar Trka, Alija Jusić 45-5 USMENI ISPIT IZ MATEMATIKE . Pojmovi metrike /udaljeosti (apstrakta

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

Definicija: Beskonačni niz realnih brojeva je funkcija a : N R. Umjesto zapisa a(1), a(2),,a(n), može se koristiti zapis a 1,

Definicija: Beskonačni niz realnih brojeva je funkcija a : N R. Umjesto zapisa a(1), a(2),,a(n), može se koristiti zapis a 1, Defiicija: Beskoači iz realih brojeva je fukcija a : N R i Umjesto zapisa a(), a(),,a(), može se koristiti zapis a, a,,a, Broj a zove se opći čla iza, a cijeli iz se kratko ozačuje (a ). Niz je : -rastući

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIČKA ANALIZA II

MATEMATIČKA ANALIZA II MATEMATIČKA ANALIZA II primjeri i zadaci Ilja Gogić, Ate Mimica 6. siječja. Sadržaj Derivacija 5. Tehika deriviraja............................... 5. Derivacija iverzih i implicito zadaih fukcija..............

Διαβάστε περισσότερα

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Geodetski akultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 9 GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Granična vrijednost unkcije kad + = = Primjer:, D( )

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz Osnova matematike

Zadaci iz Osnova matematike Zadaci iz Osnova matematike 1. Riješiti po istinitosnoj vrijednosti iskaza p, q, r jednačinu τ(p ( q r)) =.. Odrediti sve neekvivalentne iskazne formule F = F (p, q) za koje je iskazna formula p q p F

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza Mte Vijug: Rijesei zdci iz mtemtike z sredju skolu. ARITMETICKI I GEOMETRIJKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. Aritmeticki iz Opci oblik ritmetickog iz: + - d Gdje je: prvi cl ritmetickog iz ti cl ritmetickog

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske funkcije

Trigonometrijske funkcije 9 1. Trigoometrijske fukcije 1.1. Ako je α + β π,izračuaj 1 + tg α)1 + tg β). 4 1.. Izračuaj zbroj log a tg 1 + log a tg +...+ log a tg 89. 1.3. Izračuaj 40 0 si 0 bez uporabe tablica ili račuala. 1.4.

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Kompleksna analiza Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu

Διαβάστε περισσότερα

( i,j 1,n) = b ij = a ji,

( i,j 1,n) = b ij = a ji, - 34-0 Kvadrate matrice 0 Za kvadratu matricu A reda, tj za matrica A M uvodimo defiicije: Defiicija Ako za kvadratu matricu A važi A T =A, tada se A aziva simetriča matrica Defiicija 2 Ako za kvadratu

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA Geodetski akultet dr s J Beba-Brkić Predavaja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA Teoremi koje ćemo avesti u ovom poglavlju su osovi teoremi koji osiguravaju ispravost primjea diereijalog

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na . Ispitati tok i skicirati grafik funkcij = Oblast dfinisanosti (domn) Ova funkcija j svuda dfinisana, jr nma razlomka a funkcija j dfinisana za svako iz skupa R. Dakl (, ). Ovo nam odmah govori da funkcija

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R. Matematika 4 zadaci sa pro²lih rokova, emineter.wordpress.com Pismeni ispit, 26. jun 25.. Izra unati I(α, β) = 2. Izra unati R ln (α 2 +x 2 ) β 2 +x 2 dx za α, β R. sin x i= (x2 +a i 2 ) dx, gde su a i

Διαβάστε περισσότερα

2 Skupovi brojeva 17. m n N. (m + n) + k = m + (n + k) - asocijativnost sabiranja. m + n = n + m - komutativnost sabiranja

2 Skupovi brojeva 17. m n N. (m + n) + k = m + (n + k) - asocijativnost sabiranja. m + n = n + m - komutativnost sabiranja Skupovi brojeva 17 Skupovi brojeva.1 Skup prirodih brojeva Skup N prirodih brojeva čie brojevi 1,,3,... Nad skupom prirodih brojeva defiisae su operacije sabiraja (+) i možeja ( ), čiji je rezultat takože

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana.

Zadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana. Zadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana. Zadatak 2 Dokazati da se visine trougla seku u jednoj tački ortocentar. 1 Dvostruki vektorski proizvod Važi

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

4 Numeričko diferenciranje

4 Numeričko diferenciranje 4 Numeričko diferenciranje 7. Funkcija fx) je zadata tabelom: x 0 4 6 8 fx).17 1.5167 1.7044 3.385 5.09 7.814 Koristeći konačne razlike, zaključno sa trećim redom, odrediti tačku x minimuma funkcije fx)

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x

Διαβάστε περισσότερα

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a = x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},

Διαβάστε περισσότερα