Matematiqki fakultet. Univerzitet u Beogradu. Domai zadatak

Σχετικά έγγραφα
Zadaci iz Topologije A

Zadaci iz Osnova matematike

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Zadaća iz kolegija Metrički prostori 2013./2014.

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

Zadaci iz Analize za d(x, y) 0 (ako je d(x, y) = 0 onda je x = y pa oqigledno vai nejednakost

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

18. listopada listopada / 13

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Operacije s matricama

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

1 Svojstvo kompaktnosti

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Metrički prostori i Riman-Stiltjesov integral

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Elementi spektralne teorije matrica

Teorijske osnove informatike 1

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Osnove matematičke analize

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

k a k = a. Kao i u slučaju dimenzije n = 1 samo je jedan mogući limes niza u R n :

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:

UNIVERZITET U NOVOM SADU PRIRODNO-MATEMATIƒKI FAKULTET DEPARTMAN ZA MATEMATIKU I INFORMATIKU. Borelovi skupovi

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

2. Konvergencija nizova

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

1. Topologija na euklidskom prostoru R n

1 Pojam funkcije. f(x)

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

5. Karakteristične funkcije

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

METRIČKI PROSTORI 0 METRIČKI PROSTORI. Literatura: S. Mardešić. Matematička analiza, 1. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1974.

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Funkcije. Predstavljanje funkcija

Uvod u teoriju brojeva

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Matematika 1 { fiziqka hemija

7 Algebarske jednadžbe

x + 3y + 6z = 3 3x + 5y + z = 4 x + y + z = 4.

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Dijagonalizacija operatora

3.1. Granične vrednosti funkcija

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš

Nermin Okičić Vedad Pašić. Metrički prostori

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

5 Ispitivanje funkcija

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Matematička Analiza 3

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici

Letak o diferencijalnim jednaqinama { preliminarna verzija iz jula { Darko Milinkovi

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. p q r F

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Neka su A i B proizvoljni neprazni skupovi. Korespondencija iz skupa A u skup B definiše se kao proizvoljan podskup f Dekartovog proizvoda A B.

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

ZBIRKA ZADATAKA IZ TEORIJE SKUPOVA

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Mjera i Integral Vjeºbe

Osnovne teoreme funkcionalne analize i primene u analizi aktivnosti

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012

Ово дело је заштићено лиценцом Креативне заједнице Ауторство некомерцијално без прерадa 1.

VEROVATNO A I STATISTIKA A - TEST 1 9. NOVEMBAR 2013.

DRŽAVNI UNIVERZITET U NOVOM PAZARU TOPOLOGIJA SA ODABRANIM ZADACIMA SKRIPTA NOVI PAZAR, 2014 (2011).

Mur Smitova konvergencija

Transcript:

Matematiqki fakultet Univerzitet u Beogradu Domai zadatak Zlatko Lazovi 30. decembar 2016. verzija 1.1 Sadraj 1 METRIQKI PROSTORI 2 1

1 METRIQKI PROSTORI a) Neka je (M, d) metriqki prostor i neka je (x n ) niz u M takav da je x n x M i x n x M. Dokazati da je x = x. Zadatak 1.1. b) Koristei definiciju neprekidnosti u terminima otvorenih skupova pokazati da iz neprekidnosti funkcija f : R S i g : S T sledi neprekidnost funkcije g f. b v) Pokazati da funkcija d(f 1, f 2 ) = (f a 1(x) f 2 (x)) 2 dx nije metrika na skupu Riman integrabilnih funkcija na [a, b]. g) Ako je (M, d) konaqan metriqki prostor, pokazati da je svaki podskup od M otvoren skup. a) Koji od sledeih podskupova u R su otvoreni, koji su zatvoreni, a koji nisu ni zatvoreni ni otvoreni: Zadatak 1.2. ( 5, 1) (0, + ); (, 2]; {0}; (0, 2]; R; Q; Z;? b) Koji od sledeih podskupova u R 2 su otvoreni, koji su zatvoreni, a koji nisu ni zatvoreni ni otvoreni: [0, 1] {0}; (0, 1) {0}; {(x, y) 1 < 4x 2 + y 2 < 4}; {(x, y) xy = 1}; Z R; {(x, y) x Z, y > 0}; {(x, y) e x+2+y2 = 1 + (y 3 x 3 )(x 7 + y 7 )}? Zadatak 1.3. Neka je (M, d) metriqki prostor i neka su A, B neprazni ograniqeni podskupovi od M, pri qemu je A B =. Pokazati da je A B ograniqen i da je diam(a B) diama + diamb. Pokazati da ako je A B, onda je diama diamb. Zadatak 1.4. Neka je S R n i S skup svih taqaka nagomilava a skupa S. a) Nai S ako je S jednak: (0, 1); {0}; R; Q; Z;. b) Dokazati da je S S najma i zatvoren skup koji sadri S. Zadatak 1.5. Neka je X skup i d 1, d 2 dve metrike na X. Dokazati da su sledea tvre a ekvivalentna: 1 za svaku otvorenu kuglu K(a, r 1 ) prostora (X, d 1 ) postoji otvorena kugla K(a, r 2 ) prostora (X, d 2 ) takva da je K(a, r 2 ) K(a, r 1 ) i obratno; 2 ) podskup od X je otvoren (zatvoren) u (X, d 1 ) ako i samo ako je otvoren (zatvoren) u (X, d 2 ); 3 ) niz (x n ) taqaka iz X konvergira ka x X u (X, d 1 ) ako i samo ako konvergira ka x u (X, d 2 ); 4 ) postoje pozitivni brojevi α, β takvi da je α < d 1(x,y) d 2 (x,y) < β za sve x y; 5 ) identiqka preslikava a iz (X, d 1 ) u (X, d 2 ) i obratno su neprekidna. Zadatak 1.6. Neka su (M, d M ) i (N, d N ) metriqki prostori. a) Pokazati da je d : (M N) 2 R, d((m 1, n 1 ), (m 2, n 2 )) = d M (m 1, m 2 ) + d N (n 1, n 2 ) metrika na M N. 2

b) Dokazati da ako su U M i V N otvoreni skupovi u M i N, respektivno, onda je U V otvoren u (M N, d). Dokazati da ako su F M i G N zatvoreni skupovi u M i N, respektivno, onda je F G zatvoren u (M N, d). v) Neka je A M i B N. Pokazati da je zatvore e od A B jednak A B. Zadatak 1.7. Neka je S = {(x, y) R 2 xy > 0}. Koji od sledeih skupova su otvoreni u S i koji su zatvoreni u S: S; {(x, y) S x 1}; {(x, y) S x > 0}; {(1 + 1, 1) n n N}; {( 1, 1) n N}? n Zadatak 1.8. a) Neka je α iracionalan broj. Dokazati da je funkcija f : Q Q neprekidna, gde je f data na sledei naqin { x, x < α; f(x) = x + 1, x > α. b) Dokazati da ne postoji invertibilna neprekidna funkcija g : R R tako da je g( 1) = 0, g(0) = 1, g(1) = 1. v) Dokazati da postoji invertibilna neprekidna funkcija g : Q Q tako da je h( 1) = 0, h(0) = 1, h(1) = 1. Zadatak 1.9. Neka je P(R n ) skup prava u R n (prava koja prolazi kroz 0 ili jednodimenzionalan potprostor u R n ) i neka je d : P(R n ) P(R n ) [0, + ) data d(l 1, L 2 ) = 1 v, w 2 v 2 w 2, gde su v L 1 i w L 2 ne-nula vektori. Pokazati da je d metrika na P(R n ). Zadatak 1.10. Neka je X = R N skup svih realnih nizova { 1 d(x, y) =, k = min{n N x k n y n }, x y; 0, x = y. Dokazati da je d metrika na skupu X. Zadatak 1.11. Na skupu N = N { } definiximo 1 = 0 i d(m, n) = 1 Dokazati da d metrika na N. Zadatak 1.12. Koji su od sledeih skupova kompaktni: a) {x R n x 1} u (R n, d e ); { } b) X = A M 3 i,j a i,j = 1 u M 3 ; m 1 n. v) Q [0, 1] u (R, d e ); g) {A M 3 a 1,1 + a 2,2 + a 3,3 = 1} u M 3 ; Zadatak 1.13. Za podskup A metriqkog prostora kaemo da je nigde gust ako A nema unutrax ih taqaka. a) Koji od skupova A = Q, B = N i C = { 1 n N} su nigde gusti? n 3

b) Ako su A 1, A 2,... nigde gusti skupovi u metriqkom prostoru X i ako je X = i=1 A i, dokazati da X nije kompletan. (Ovo tvre e je poznato kao Bair-ova teorema o kategoriji). v) Dokazati da je skup R neprebrojiv. Zadatak 1.14. Da li je skup (Q Q) ((R\Q) (R\Q)) povezan? Zadatak 1.15. Neka je data funkcija d : R 2 R na sledei naqin a) Dokazati da je d pseudometrika. d(x, y) = π 2 (y) π 2 (x). b) Odrediti klase ekvivalencije na kojima je d metrika. Zadatak 1.16. Neka je dat skup B = {f a C[0, 1] 0 a π}, gde je f a (t) = sin at za 0 t 1. Dokazati da je B povezan u (C[0, 1], d ). Zadatak 1.17. Neka su dati podskupovi A = {f C[0, 1] f( 1) 2 f(1 )}, B = {f 4 C[0, 1] f( 1) > 2 f(1)} 4 i C = {f C[0, 1] f(1) < 2 f(1 )} u C[0, 1]. Ispitati povezanost 4 skupova A B i B C. Zadatak 1.18. Dokazati da je A = {f C[0, 2] f([0, 2]) [0, 2]} zatvoren i ograniqen u metriqkom prostoru (C[0, 2], d ). Zadatak 1.19. Dokazati da je (X, d 2 ), gde je X = {(x, y) R 2 x > 0, y = 1 x 3 }, kompletan metriqki potprostor prostora (R 2, d 2 ). Zadatak 1.20. Dokazati da je skup X = R (R\Q) nepovezan u (R 2, d 2 ). Zadatak 1.21. Dokazati da ne postoji neprekidna surjektivna kontrakcija kompaktnog metriqkog prostora sa vixe od dve taqke na sebe. Zadatak 1.22. Neka su na skupu X zadate metrike d 1 i d 2 takve da je d 1 (x, y) 2d 2 (x, y), x, y X. Dokazati: a) Ako je A X otvoren u prostoru (X, d 1 ), onda je A otvoren u prostoru (X, d 2 ). b) Ako je (X, d 2 ) povezan metriqki prostor, onda je to i (X, d 1 ). Zadatak 1.23. Neka je U otvoren skup u R n. Dokazati da postoji niz kompaktnih skupova K n takvih da je K n K n+1 za svako n N i K n = U. Zadatak 1.24. Neka je K kompaktan, a U otvoren podskup euklidskog prostora R n i neka vai K U. Dokazati da postoji kompaktan skup S R n takav da je K int S S U. Zadatak 1.25. Metriqki prostor X je separabilan ako u emu postoji najvixe prebrojiv svuda gust skup. Dokazati da su prostori c 0 i c, svih realnih nula nizova i svih konvergentnih realnih nizova, prostora l separabilni, a da prostor l nije separabilan. Zadatak 1.26. Ako su F 1 i F 2 disjunktni zatvoreni skupovi u metriqkom prostoru X, dokazati da postoje disjunktni otvoreni u X skupovi G 1 i G 2 takvi da je F 1 G 1 i F 2 G 2 Zadatak 1.27. Ako je f : X Y ravnomerno neprekidna funkcija i (x n ) Koxijev niz u X, dokazati da je (f(x n )) Koxijev niz u Y. n N 4

Zadatak 1.28. Pokazati da Banahova teorema o nepokretnoj taqki moe da ne vai ako se umesto uslova da je f kontrakcija stavi uslov d(f(x 1 ), f(x 2 )) < d(x 1, x 2 ) za svako x 1, x 2 X, za koje je x 1 x 2. Zadatak 1.29. Neka je (X, d) kompletan metriqki prostor i neka je f : X X kontrakcija. Ako je (x n ) niz u X definisan sa x 1 X i x n+1 = f(x n ), n = 1, 2, 3..., i ako je x fiksna taqka preslikava a f, dokazati da za svako n 2 vai: a) d(x n, x) q n 1 d(x 1, x); b) d(x n, x) qn 1 1 q d(x 2, x 1 ); v) d(x n, x) q 1 q d(x n, x n 1 ). Zadatak 1.30. Primenom Banahove teoreme o nepokretnoj taqki, dokazati da niz (x n ) u R, definisan sa x 1 = 1, x n+1 = 1 3 (x n +sin x n ), n = 1, 2,... konvergira, a zatim odrediti egovu graniqnu vrednost. Zadatak 1.31. Dokazati da su za funkciju f : X Y, gde su X i Y metriqki prostori, sledea tvre a ekvivalentna: a) f je neprekidna na X; b) (f(a) f(a)) za svako A X); v) (f 1 (B o )) [f 1 (B)] o za svako A X. Zadatak 1.32. Neka je f : X Y neprekidno bijektivno preslikava e kompaktnog metriqkog prostora X na metriqki prostor Y. Dokazati da je f 1 : Y X neprekidno preslikava e. Zadatak 1.33. Dokazati da je u metriqkom prostoru (l, d) skup S = {(x k ) k N sup x k = 1} k N zatvoren i ograniqen, ali da nije kompaktan. Zadatak 1.34. Neka je A otvoren i povezan skup u (R n, d 2 ), (to jest neka je A oblast). Dokazati da je A putno povezan. Zadatak 1.35. Dokazati da ako putno povezan podskup A metriqkog prostora X ima neprazan presek sa skupom B X i skupom X\B, da onda ima neprazan presek i sa skupom B. Zadatak 1.36. Pokazati da ako je svaka jediniqna kugla u metriqkom prostoru (X, d) kompaktan skup, onda je X kompletan. Zadatak 1.37. Neka je X povezan metriqki prostor, a, b X proizvo ne taqke i f : X R neprekidna funkcija. Dokazati da postoji x X tako da vai 7 (f(a)) k (f(b)) 7 k = 8(f(x)) 7. k=0 Zadatak 1.38. Neka je (B Y (X) prostor svih ograniqenih funkcija iz metriqkog prostora (X, d X ) u metriqki prostor (Y, d Y ) i metrika d = sup x X {d Y (f(x), g(x))} na (B Y (X). Ako je f n konvergentan niz u (B Y (X), d, onda za svako x 0 X niz (f n (x 0 )) je konvergentan niz u Y. Ispitati ravnomernu konvergenciju niza f n (x) = x n u B R ([0, 1/2]) i u B R ([0, 1]). 5

Zadatak 1.39. Dokazati da je funkcija neprekidno preslikava e. F : C[0, 1] R, F (f) = min x [0,1] f(x) Zadatak 1.40. Neka je (X, d) metriqki prostor i A, B X neprazni i disjunktni. Definiximo funkciju f : X R, f(x) = d(x, A) d(x, B). a) Ako je X kompaktan, onda postoji m = min x X f i vai m d(a, B). b) Ako je X povezan, onda je m = 0. v) Ako je X kompaktan i povezan, onda postoji a X tako da je f(x) = [0, f(a)]. Zadatak 1.41. Dat je metriqki prostor (M, d) i neka su A i B podskupovi od M. Dokazati da je A B = A B, dok ne mora da bude A B = A B. Zadatak 1.42. Neka je f : M N preslikava e metriqkih prostora. Dokazati da je f neprekidno ako i samo ako za svako A M vai f(a) f(a). Zadatak 1.43. Topoloxki prostor je skup X oprem en kolekcijom svojih podskupova T koja je zatvorena za konaqne preseke i proizvo ne unije. Pokazati da je sa X = {0, 1} i T = {, {0}, {0, 1}} zadat jedan topoloxki prostor. Da li postoji metrika d tako da je (X, d) metriqki prostor qiji su otvoreni skupovi elementi skupa T. Zadatak 1.44. Dati su metriqki prostori (X, d X ) i (Y, d Y ). Neka je C(X, Y ) prostor neprekidnih ograniqenih funkcija iz prostora X u prostor Y. Definiximo δ : C(X, Y ) 2 R, δ(f, g) = sup d Y (f(x), g(x)) x X a) Dokazati da je δ metrika. b) Dokazati da ako je prostor Y kompletan, onda to mora da bude i (C(X, Y ), δ). v) Dato je preslikava e R : (C[0, 1], δ) (C(0, 1), δ) koje neprekidnoj funkciji na [0, 1] dode uje enu restrikciju na (0, 1). Da li je slika R kompletan prostor? Zadatak 1.45. Dat je prostor M realnih matrica n n i neka je A = sup 1 j,i n a ij za sve A M. a) Dokazati da je norma na M. b) Ako za A M vai A < 1, onda je preslikava e B BA kontrakcija. n Izvesti zak uqak da je I A invertibilan. Zadatak 1.46. povezan. a) Dokazati da ako je U R otvoren skup i c U onda U {c} nije b) Pokazati da je bilo koji skup dobijen izbaciva em jedne taqke iz ravni i da e povezan. v) Razmatra em restrikcije f na (0, 1), ili drugaqije, pokazati da nema neprekidne invertibilne funkcije f : [0, 1) (0, 1). g) Pokazati da nema neprekidnih i injektivnih preslikava a iz R 2 u R. 6