2.6 Nepravi integrali

Σχετικά έγγραφα
4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

1 Odredeni integral. Integrabilnost ograničene funkcije

DIPLOMSKI RAD. Nesvojstveni integral. Univerzitet u Kragujevcu Prirodno matematički fakultet. Kandidat: Marta Milošević 47/00

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Integralni raqun. F (x) = f(x)

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Matematika 2. Boris Širola

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

MATEMATIKA 2. seminari. studij: Prehrambena tehnologija i Biotehnologija

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]


2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

LAPLASOVA TRANSFORMACIJA

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

1 Ekstremi funkcija više varijabli

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Uvod Newton-Leibnizova formula Glavne metode integriranja. Integrali. Franka Miriam Brückler

1. NEODREÐENI INTEGRAL

1.1 Neodre deni integral

FORMULE VEZANE UZ MATEMATIČKE KOLEGIJE PREDDIPLOMSKOG STUDIJA

Integracija funkcija više promenljivih

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Matematička analiza 4

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

1.4 Tangenta i normala

Matematika 1. Gregor Dolinar. 2. januar Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. Gregor Dolinar Matematika 1

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

UVOD. Ovi nastavni materijali namijenjeni su studentima

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Izvodi i integrali necelog reda

7 Odreženi integrali. Neka je funkcija f(x) definisana na intervalu [a, b]. Ako ovaj interval podelimo

Odredjeni integral je granicna vrijednost sume beskonacnog broja clanova a svaki clan tezi k nuli i oznacava se sa : f x dx f x f x f x f x b a f

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Rešavanje diferencijalnih jednačina pomoću redova. Specijalne funkcije. Ortogonalne funkcije

Mera, integral i izvod

4. Relacije. Teorijski uvod

R A D N I M A T E R I J A L I

3. Rubni problem za obične diferencijalne jednadžbe Egizstencija i jedinstvenost rješenja... 64

SLUČAJNE PROMENLJIVE-FUNKCIJA RASPODELE

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

18. listopada listopada / 13

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

( , 2. kolokvij)

U n i v e r z i t e t u B e o g r a d u. Matematički fakultet ITOOV STOHASTIČKI INTEGRAL I PRIMENE

Matematinės analizės egzamino klausimai MIF 1 kursas, Bioinformatika, 1 semestras,

IZVODI ZADACI (I deo)

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

2.7 Primjene odredenih integrala

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 8. NIZOVI

15. domaća zadaća. Matematika 1 (preddiplomski stručni studij elektrotehnike)

Integrali Materijali za nastavu iz Matematike 1

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Krivolinijski integral

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

Matematika za ekonomiste Časlav Pejdić, (064)

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

Matematika 2 PODSJETNIK ZA UČENJE. Ivan Slapničar Marko Matić.

Polinomijalna aproksimacija

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Operacije s matricama

f(x) = a x, 0<a<1 (funkcija strogo pada)

( ) p a. poklopac. Rješenje:

Uvod u teoriju brojeva

1 Promjena baze vektora

DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Transcript:

66. INTEGRAL.6 Neprvi integrli Definicij. Nek je f : [, R funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom podsegmentu [, ] od [,. Ako postoji končn es f() (.4) ond se tj es zove neprvi integrl funkcije f n [, i oznčv s f(). (.5) Tkoder kžemo d neprvi integrl (.5) konvergir. Ako es u (.4) ne postoji u R, ond kžemo d neprvi integrl (.5) divergir. Anlogno definirmo pojm neprvog integrl z funkciju f :, ] R: f() : f(). Ako je f : R R funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom segmentu, td definirmo c f() : f() + f() (c R), (.6) ukoliko ob neprv integrl s desne od (.6) konvergirju. Npomen. c R. c Lko se pokže d je definicij (.6) dobr, tj. d ne ovisi o izboru točke Zk.49 Izrčunjte neprve integrle: () + e ln (c) ( > ) (d) + 6 +. Rješenje. () + + rctg rctg. e ln t ln e t ln e ln ln ln. ln t

. INTEGRAL 67 (c) ch t t Arch sh Arch sh t Arch Arch ch t sh t Arch ch t th t Arch Arch t th(arch )). (d) + 6 + ( + ) + 4 ( + ) + 4 + + η 4. η ( + ) + 4 + η rctg + η ( + ) + 4 rctg + + η Arch Arch (th(arch ) b ( + ) + 4 rctg + rctg η + 4 + Npomen. Postojnje es općenito ne povlči konvergenciju neprvog integrl Npr. z sve > immo > immo divergir, p ond ne postoji ni f(). (.7), p je stog i, p je S druge strne, ko neprvi integrl vrijedi. f().. S druge strne z. Dkle, neprvi integrl f() konvergir, td es (.7) postoji i f() f(). Limes (.7) zove se glvn vrijednost integrl funkcije f i oznčv s V.P. f(). O njemu ćete više čuti n kompleksnoj nlizi.

68. INTEGRAL Definicij. Z neprvi integrl konvergir neprvi integrl f() kžemo d psolutno konvergir, ko f(). Teorem. Apsolutn konvergencij povlči običnu konvergenciju, tj. ko neprvi integrl f() psolutno konvergir, td on i konvergir. Npomen. Obrt prethodnog teorem općenito ne vrijedi. Nime, može se pokzti d neprvi integrl sin konvergir, li d ne konvergir psolutno. Teorem. (Usporedni kriterij) Nek su f, g : [, [, dvije nenegtivne funkcije koje su Riemnn integrbilne n svkom segmentu [, b], < b. Pretpostvimo d vrijedi f() g(), [,. () Ako neprvi integrl f(). g() konvergir, ond konvergir i neprvi integrl Ako neprvi integrl f() divergir, ond divergir i neprvi integrl Korolr. (Grnični kriterij) Nek su f, g : [, R + dvije pozitivne funkcije koje su Riemnn integrbilne n svkom segmentu [, b], b <. Pretpostvimo d u R postoji es f() L : [, ]. g() () Ako neprvi integrl integrl Ako neprvi integrl integrl f() konvergir. f() divergir. g() konvergir i ko je c [,, td i neprvi g() divergir i ko je c, ], td i neprvi g().

. INTEGRAL 69 Zk.5 U ovisnosti o prmetru p > ispitjte konvergenciju neprvog integrl Rješenje. Po definiciji, neprvi integrl Promtrmo slučjeve., gdje je >. p L : p. p konvergir ko postoji končn es (i) Ako je p, ond je b ln b ln. Stog je p neprvi integrl L (ii) Ako je p, ond je L Dkle, neprvi integrl divergir. p p p (ln ln ), p ( p p ). Stog je p p ( p p ) z p < p p z p >. konvergir z p >, divergir z < p. p Zk.5 Ispitjte konvergenciju neprvih integrl () Rješenje. sin 5 + 4 () Tvrdimo d neprvi integrl Zist, kko je + sin (c) 4+ 5 rctg (d) sin konvergir psolutno. 5 + 4 5, 4 + 5 + sin.

7. INTEGRAL te kko neprvi integrl d neprvi integrl Iz nejednkosti 5 + 4 konvergir (p ), iz grničnog kriterij slijedi sin 5 + 4 tkoder konvergir., >, 5 + 4 dokzne konvergencije neprvog integrl i usporednog kriterij slijedi d neprvi integrl konvergir psolutno. 5 + 4 sin 5 + 4 Iz nejednkosti divergencije neprvog integrl neprvi integrl (c) Kko je te kko neprvi integrl d integrl (d) Iz nejednkosti + sin, + sin [,, (p ) i usporednog kriterij slijedi d tkoder divergir. L : rctg rctg tkoder divergir., divergir, prem grničnom kriteriju zključujemo + sin + >, [, divergencije neprvog integrl (p ) i usporednog kriterij, slijedi d neprvi integrl + sin tkoder divergir. Definicij. Nek je f : [, b R (ne nužno ogrničen) funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom podsegmentu [, ] od [, b. Ako postoji končn es b f(), (.8)

. INTEGRAL 7 ond se tj es zove neprvi integrl funkcije f n [, b i oznčv s b f(). (.9) Tkoder kžemo d neprvi integrl (.9) konvergir. Ako es u (.8) ne postoji u R, ond kžemo d neprvi integrl (.9) divergir. Anlogno definirmo pojm neprvog integrl z funkciju f :, b] R: b f() : + b f(). Ako je f :, b R funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom podsegmentu od, b, td definirmo b f() : c f() + b ukoliko ob neprv integrl s desne od (.) konvergirju. c f() ( < c < b), (.) Npomen. () Lko se pokže d definicij (.) ne ovisi o izboru točke < c < b. Ako je f : [, b] R Riemnn integrbiln funkcij, td je b f() b f(), što pokzuje d je u tom slučju neprvi integrl jednk običnom Riemnnovom integrlu funkcije f n [, b]. (c) Z neprvi integrl n ogrničenom području vrijede nlogni teoremi ko i z neprvi integrl n neogrničenom području. Zk.5 Izrčunjte neprve integrle () ctg sin (c) tg. Rješenje. () rcsin sin t ). sin t rcsin t cos t rcsin ( cos t) rcsin ( cos rcsin ) ( ctg sin + rcsin + t + (sin ) t sin rcsin cos cos t rcsin + ( rcsin ).

7. INTEGRAL (d) Uzmimo < < i stvimo Po definiciji je Nek je t I I : tg. tg I. Koristeći supstituciju t, immo + J : tg ( tg + ctg ). sin + cos Td je J sin cos sin + cos u sin cos (sin cos ) du (cos + sin ) cos sin Stog je Kko je sin cos te kko je + du u rcsin(cos sin ). ctg. sin + cos ( sin cos ) J rcsin(cos sin ) + +. J I tg i + tg ctg, ctg, to je tg + I + J. sin cos cos sin Zk.5 U ovisnosti o prmetru p > ispitjte konvergenciju neprvog integrl, gdje je >. p Rješenje. Po definiciji, neprvi integrl es Promtrmo slučjeve. p L : +. p konvergir ko postoji končn

. INTEGRAL 7 (i) Ako je p, ond je z < < ln ln ln. Stog je L + (ln ln ), + p neprvi integrl divergir. (ii) Ako je p, ond je z < < Stog je p p p p ( p p ). L + p p + ( p p ) Dkle, neprvi integrl Zk.54 Ispitjte konvergenciju neprvih integrl z p > p p z < p <. konvergir z < p <, divergir z p. p () ln cos ( ) 4 (c) cos + (d) 4 + Rješenje. () Uzmimo < <. Td je. Iz nejednkosti ln(t + ) + t t + + ln slijedi ln(t + ) < t, t > ln(t + ) > t. kko je < < bio proizvoljn, te kko neprvi integrl usporednog kriterij slijedi d neprvi integrl Uzmimo < <. Kko je cos,, ln divergir, iz tkoder divergir.

74. INTEGRAL immo cos ( ) 4 t 4 ( ) 4 t. Kko je < < bio proizvoljn, te kko neprvi integrl iz usporednog kriterij slijedi d neprvi integrl konvergir, p stog i konvergir. (c) Uzmimo < <. Iz nejednkosti slijedi sin <, >, 4 t konvergir, cos psolutno 4 ( ) cos cos + cos cos sin <,, ], jer je + cos, z sve, ]. Stog je cos >. Kko je < < bio proizvoljn, te kko neprvi integrl (p ), iz usporednog kriterij slijedi d neprvi integrl divergir. divergir cos tkoder (d) Tvrdimo d neprvi integrl konvergir. Dokžimo d ob neprv integrl konvergirju. Ocjenjujemo: + 4 + i + 4 + + 4 + + ( )( ) < 5,, ], jer je + < 5 5,, ]. Slično bismo dobili i ocjenu + 4 + + <, ( )( ) [,.

. INTEGRAL 75 Uzmimo proizvoljne <, δ <. Zbog prethodnih nejednkosti immo + 4 + < 5 t + + te δ + + δ 4 + < t t δ δ Kko su <, δ < bili proizvoljni, te kko neprvi integrl (p ), iz usporednog kriterij slijedi d ob neprv integrl tkoder konvergirju. + 4 + i + 4 + t, t konvergir. δ t

76. INTEGRAL Zdci z vježbu.55 Izrčunjte neprve integrle: () e ( + ) (c) ( + ) rctg ( + )..56 Ispitjte konvergenciju neprvih integrl () e + ln cos ln (c) sin e ( + )..57 Odredite prmetr α R z kojeg neprvi integrl + 4 α + konvergir, te z tj α izrčunjte gornji integrl..58 Nek je f : [, [, neprekidn nenegtivn funkcij. Pretpostvimo d neprvi integrl konvergir. () Mor li nužno vrijediti f()? f() Ako je f uniformno neprekidn n [,, dokžite d je f()..59 Izrčunjte neprve integrle: + b (), ( < b) (c) ln(sin ). ( )(b ).6 Ispitjte konvergenciju neprvih integrl () sin 4 (c) + cos (d) tg ln( + ) 5.