Relativno mirovanje tečnosti. Translatorno kretanje suda sa tečnošću

Σχετικά έγγραφα
MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

( ) p a. poklopac. Rješenje:

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.


NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Elementi spektralne teorije matrica

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Metode rješavanja izmjeničnih krugova

PRIJEMNI ISPIT MATEMATIKA

GEOMETRIJSKA VEROVATNOĆA. U slučaju kada se ishod nekog opita definiše slučajnim položajem tačke u nekoj oblasti, pri čemu je proizvoljni položaj

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Difrakcija svetlosti. θ 1. Slika 2. a/2. a/2. (a/2)sinθ 1

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

2.6 Nepravi integrali

IZVODI ZADACI (I deo)

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

DINAMIKA. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: Dinamički sistem Ulazi Izlazi (?)

2.7 Primjene odredenih integrala

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

DINAMIKA. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: u f Ulazi Izlazi (?) U opštem slučaju ovaj DS je NELINEARAN!!!!

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

sektorska brzina tačke

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Primer 3.1 Ugaona brzina i ugaono ubrzanje prenosnog elementa:

14000 ВАЉЕВО, ВУКА КАРАЏИЋА 3 ТЕЛ-ФАКС: 014/ ; ТЕЛ:014/ gimnazija.edu.rs

7 Odreženi integrali. Neka je funkcija f(x) definisana na intervalu [a, b]. Ako ovaj interval podelimo

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

Rešavanje diferencijalnih jednačina pomoću redova. Specijalne funkcije. Ortogonalne funkcije

LINEARNE JEDNAČINE. za koji važi: a x b

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012

DINAMIKA. u f. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: NELINEARAN. m m

Mehanika fluida... Osnovna jednačina hidrostatike... Vežba br. 1

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Matematika za ekonomiste Časlav Pejdić, (064)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Osnovna škola. b) Koliko prstenova treba objesiti na kukicu s lijeve strane na slici 2 da bi poluga bila u ravnoteži? 1 3 F/N

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

FUNDIRANJE. Temelj samac ekscentrično opterećen u prostoru 1/11/2013 TEMELJI SAMCI

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Istosmjerni krugovi. 1. zadatak. Na trošilu će se trošiti maksimalna snaga u slučaju kada je otpor čitavog trošila jednak unutrašnjem otporu izvora.

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Savijanje elastične linije

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

Laplace s Equation in Spherical Polar Coördinates

povratnog napona 6 prekidača na slici 1.

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

Transcript:

Reltivno irovnje tečnosti Trnsltorno kretnje sud s tečnošću Zdtk Cistern čiji je orečni resek elis oluos i b nunjen je tečnošću ustine i kreće se rvolinijski jednklo ubrzno ubrznje w o orizontlnoj rvni (vidi sliku) Ako je dužin cisterne c noetr M okzuje ntritisk odrediti sile ritisk tečnosti n rednju i zdnju strnu cisterne Rešenje: X = 0, Y = w, Z = d = ( Xdx + Ydy + Zdz) -osnovn jednčin idrosttike Zeno rojekcij zreinske sile u retodnoj jednčini dobij se: d = ( wdy dz) Intercijo oslednje jednčine dobij se jednčin: = wy z + C ; Konstnt C određuje se iz rnično uslov z ritisk: x=0, y=0, z=0: = + C = + retodn jednčin ostje: = wy z -jednčin rsored ritisk u tečnosti Ond je sil ritisk tečnosti n rednju strnu cisterne: P = de je ( 0,0, b) ( ) A C težište rednje strne cisterne, A = bπ -ovršin rednje strne cisterne Ond se dobij d je: P = + b b C ( ) π Sil ritisk tečnosti n zdnju strnu sud je: P = de je ( 0, c, b) C z ( ) A težište zdnje strne sud Ond je: P C ( + wc + b) π = b z

Zdtk Priztičn cistern dužine b čiji je bzis etouonik dt n slici, nunjen je tečnošću ustine do visine, odtle do vr tečnošću ustine i kreće se konstntni ubrznje o orizontlno rvolinijsko utu Ako je, z vree kretnj, okzivnje vkuuetr v, tčk Arid rzdelnoj ovrši tečnosti, odrediti silu ritisk n zdnju strnu cisterne Tečnosti se ne ešju Rešenje Obe tečnosti reltivno iruju i z jednu i z druu vži osnovn jednčin z idrosttiku Z tečnost ustine on je: d = Xdx + Ydy + Zdz () Kko su, z izbrni koordintni siste, rojekcije rezultujuće zreinske sile: X = 0, Y =, Z = () jednčin () ostje: d = ( dy dz) (3) Intercijo jednčine (3) dobij se jednčin: = ( y z) + C () de se konstnt C određuje korišćenje rnično uslov: = v z y = b,z = i iznosi: C = v + ( b + ) Unošenje izrz z konstntu Cu jednčinu () dobij se jednčin rsored ritisk, z tečnost ustine, u obliku: = + b y + z (5) Pritisk u tčki ( 0, b,0) ( ) ( ) v A koj rid rzdelnoj ovrši tečnosti dobij se iz jednčine (5) unošenje koordint tčke A i iznosi: = + PA v

Težište del zdnje strne, koji kvsi tečnost ustine, je u tčki C 0,0, 3 je sil ritisk tečnosti n ovj deo zdnjue strne dt izrzo: P = ( ) C A = v + b + 3 određene iz jednčine (5) unošenje koordint tčke de je rzlik ritisk ( ) C C Z tečnost ustine, onvljjući isti ostuk, dolzi se do jednčine: = ( y + z) + C (6) C određuje se korišćenje oznto ritisk u tčki A i iznosi: C = v + + b (7) C jednčin (6) ostje: konstnt S ovko određeno konstnto = + b y z + (8) ( ) v Težište del zdnje strne koji kvsi tečnost ustine C 0,0, se iz jednčine (8) dobij d je u tčki C : ( ) C = v + b + (9) Sil ritisk n ovj deo zdnje strne je: P = ( ) C A = v + b + rezultujuć sil ritisk je: P = P + P = 3 v + ( b ) + + b 3 je u tčki ( )

3 Zdtk Sud rikzn n slici sstoji se od dv obrtn rboloid i nunjen je tečnošću ustine Sud se kreće u orizontlnoj rvni o rvolinijsko utu konstntni ubrznje Ako su veličine dte n slici oznte, okzivnje noetr je odrediti vertiklne koonente sil ritisk tečnosti n obrtne rboloide Rešenje: Tečnost reltivno iruje u susdu vži jednčin: d = ( Xdx + Ydy + Zdz) Kko je, z izbrni koordintni siste: X = 0, Y =, Z = oslednj jednčin se svodi n oblik: d = ( dy + dz) Intercijo osldenje jednčine dobij se: = ( y + z) + C konstnt C određuje se korišćenje oznto ritisk u tčki M, tj z : x=0, y=0, z=: = +, i iznosi: C = + + Unošenje izrz z konstntu C u oslednju jednčinu dobij se jednčin rsored ritisk u obliku: = + y + ( z) Koristeći činjenicu d je z fiktivnu slobodnu ovršinu tečnosti = iz oslednje jednčine (rsored ritisk) dobij se jednčin fiktivne slobodne ovršine tečnosti u obliku: z = + y Vertikln koonent sile ritisk tečnosti n ornji rboloid je: ( ) P = V = R π + R π = R π + n donji rboloid: ( ) 3 = = π + π P V R R = R π +

Jednoliko obrtnje sud s tečnošću Zdtk Sud oblik zrubljeno konus dienzij,d i nunjen je tečnošću ustine i obrće se, oko svoje vertiklne ose, konstntno brzino (vidi sliku) Ako je, z vree obrtnj, okzivnje noetr odrediti sile ritisk tečnosti n ornji i donji bzis sud Rešenje: Tečnost u sudu reltivno iruje vži osnovn jednčin z idrosttiku: d = ( Xdx + Ydy + Zdz) () Z odbrni koordintni siste rojekcije rezultujuće zreinske sile su: X = x, Y = y, Z = () Unošenje rojekcij () u jednčinu () on ostje: d = ( xdx + ydy dz) Intercijo oslednje jednčine, čln o čln, dobij se jednčin: = r z + C (3) de je r = x + y Koristeći oznti ritisk u tčki M dobij se d je intercion konstnt: C = + + Unošenje konstnte C u jednčinu (3) dobij se jednčin rsored ritisk u obliku: = + r + ( z) () Jednčin rsored ritisk z ornji bzis dobij se iz jednčine () unošenje u nju z = (jednčin rvni kojoj rid ornji bzis) i i oblik: ( ) G = + r Ond je sil ritisk tečnosti n ornji bzis dt izrzo: d d d π PG = ( ) G da G = r r dr + π = A 0 + 6 G Jednčin rsored ritisk n donji bzis dobij se iz jednčine () u nju z = 0 (jednčin rvni kojoj rid donji bzis) i i oblik: ( ) = + r + Sil ritisk tečnosti n donji bzis dt je izrzo: π P π = = da = + r + r dr A 0 ( ) + + 6 G

Zdtk Sud oblik obrtno rboloid rečnik osnove i visine, nunjen tečnošću ustine, obrće se oko svoje vertiklne ose konstntno uono brzino (vidi sliku) Pokzivnje noetr je Odrediti: jednčinu rsored ritisk u tečnosti, jednčinu rsored ritisk z ootč sud, silu ritisk tečnosti n osnovu i ootč sud Rešenje: Polzeći od osnovne jednčine z idrosttiku: d = ( Xdx + Ydy + Zdz) i unoseći u nju rojekcije rezultujuće zreinske sile: X = x, Y = y, Z = dobij se jednčin: d = ( xdx + ydy dz), čijo se intercijo dolzi do jednčine: = r z + C () de je izvršen relz n olrno-cilindrični koordintni siste Korišćenje oznto ritisk u tčki M dobij se d je intercion konstnt: C = + + se jednčin () svodi n jednčinu: = + r + ( z) () koj retstvlj jednčinu rsored ritisk u tečnosti Jednčin ovrši, kojoj rid ootč sud, z odbrni koordintni siste je: r z = (3) Unošenje izrz (3) u jednčinu () dobij se jednčin: ( ) o r = + + koj retstvlj jednčinu rored ritisk tečnosti z ootč sud Zenjujući = u jednčini () dobij se jednčin fiktivne slobodne ovrši tečnosti u obliku: z = + + r () Sil ritisk tečnosti n ootč dt je izrzo:

π π π = = 0 o V P (5) de se veličin dobij iz jednčine (), unošenje u nju r =, i iznosi: + + = ond je veličin: 0 = = Unošenje veličin 0 i u izrz (5) dobij se d je: 6 P o π + + = Sil ritisk tečnosti n osnovu sud je: 6 P P o B π + + = π + =

3 Zdtk Ztvoreni sud oblik kružno cilindr olurečnik R nunjen je tečnošću ustine i obrće se, oko vertiklne ose, konstntno uono brzino Kružni okloc rečnik R, koji ztvr isti tkv otvor n ornje bzisu cilindr održv u rvnoteži, z vree obrtnj sud, sil intenzitet F (vidi sliku) Odrediti jednčinu rsored ritisk u tečnosti i silu ritisk tečnosti n ornji bzis sud Rešenje Polzeći od osnovne jednčine z idrosttiku: d = ( Xdx + Ydy + Zdz) i unoseći u nju rojekcije rezultujuće zreinske sile koj deluje n tečnost u sudu: X = x, Y = y, Z = i interleći je dolzi se do jednčine rsored ritisk u sudu: = r z + C () u kojoj je intercion konstnt C, z sd, neoznt Unoseći z = 0 (jednčin rvni kojoj rid ornji bzis sud) u jednčinu () dolzi se do jednčine rsored ritisk tečnosti z ornji bzis sud u obliku: = r + C () Koristeći činjenicu d sil, intenzitet F, održv okloc u rvnoteži dolzi se do jednčine: ( ) da = F (3) A u kojoj je A ovršin okloc Uzijući d je eleentrn ovršin da = rdrdϕ i unoseći je zjedno s izrzo () u jednčinu (3) ist se svodi n jednčinu: π R cos ϕ dϕ r + C rdr = F () π 0 koj, osle relizcije nznčene intercije i zene rnic, ostje: 3 R π R π + ( C ) = F (5) 6 Iz jednčine (5) dobij se d je: 3 C = + F R π R π 6 jednčin rsored ritisk (), osle zene vrednosti z C, ostje: 3 = r z + F R π (6) R π 6

Jednčin rsored ritisk, z ornji bzis sud, dobij se iz jednčine (6), zeno z = 0, i i oblik: 3 = + r F R π (7) R π 6 Sil ritisk tečnosti, n ornji bzis sud, dt je izrzo: P = ( )da A koji se, osle zene da = rπdr i unošenje izrz (7), svodi n oblik: R 3 P = r + F R rπdr π R 6 0 π iz ko se, osle relizcije nznčene intercije i zene rnic, dobij d je: P = F + R π 6

Zdtk Konusni sud, rečnik d i visine, nunjen tečnošću ustine, obrće se oko svoje vertiklne ose, konstntno uono brzino Z dno sud n rstojnju d od ose obrtnj, riključen je cev s tečnošću ustine koj se obrće zjedno s sudo (vidi sliku) Ako su veličine dte n slici oznte odrediti silu ritisk tečnosti n dno sud i ritisk n vru konus Tečnosti se ne ešju Rešenje Unoseći u osnovnu jednčinu z idrosttiku z tečnost ustine d = ( Xdx + Ydy + Zdz) rojekcije rezultujuće zreine sile: X = x, Y = y, Z = () i interleći tko dobijenu jednčinu dolzi se do jednčine: = r z + C () Kko je z r = d i z = : = to se iz jednčine () dobij d je: C = d + se ist jednčin svodi n jednčinu: = + ( r d ) ( z ) (3) N isti nčin, z tečnost ustine, dolzi se do jednčine: = r z + C Koristeći činjenicu d se ritisk u tčki A( d, ), ože srčunti korišćenje jednčine (3) ili jednčine () dolzi se do jednčine: 3 3 d + = d + + C 8 iz koje je: d C = ( 3 + ) + ( 3 ) 8 Unošenje izrz (5) u jednčinu () ist se svodi n jednčinu: d = r z ( 3 + ) + ( 3 ) (6) 8 koj retstvlj jednčinu rsored ritisk z tečnost ustine Jednčin rsored ritisk z dno sud dobij se iz jednčine (6) z z = 0 i i oblik:

d 8 Intenzitet sile ritisk tečnosti n dno dt je izrzo: ( ) = r ( 3 + ) + ( ) 3 d ( ) P = rπdr, 0 koji se osle unošenj jednčine (7), intercije i zene rnic, svodi n izrz: Unošenje koordint tčke ( 0, ) d π P = ( 3 ) d ( 6 + ) 8 8 S u jednčinu (6) dobij se d je ritisk n vru konus dt izrzo: 3 d s = + ( ) ( 3 + ) 8

5 Zdtk Cilindrični sud, olurečnik osnove R, nunjen je tečnošću ustine, obrće se konstntno uono brzino oko orizontlne ose OO Mnoetr M (vidi sliku) okzuje ntritisk Odrediti jednčinu rsored ritisk u tečnosti i ritisk o njnižoj izvodnici cilindr Rešenje: Unoseći rojekcije rezultujuće zreinske sile: X = x, Y = 0, Z = z u osnovnu jednčinu z idrosttiku i interleći je dobij se jednčin: = ( x + z ) z + C () Kko je, z x = 0, y = 0,z = 0, = + to se iz jednčine () dobij d je intercion konstnt: C = ( + ) Unošenje ovo izrz z konstntu C u jednčinu (9 dobij se jednčin rsored ritisk u tečnosti u obliku: = + + ( x + z ) z () Jednčin rve kojoj rid njniž izvodnic cilindr je ( x = 0,z = R ) se njeni unošenje u jednčinu () dobij ritisk o njnižoj izvodnici cilindr u obliku: n R = + + + R