Ekonometrijska analiza vremenskih serija Deo II (8)

Σχετικά έγγραφα
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

IZVODI ZADACI (I deo)

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

5. Karakteristične funkcije

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Elementi spektralne teorije matrica

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Ekonometrijski modeli Sistemi simultanih jednačina Glava 11

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Teorijske osnove informatike 1

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

18. listopada listopada / 13

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Prediktor-korektor metodi

Operacije s matricama

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Obrada signala

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

numeričkih deskriptivnih mera.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Ekonometrija 5. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

Periodičke izmjenične veličine

Neodred eni integrali

5 Ispitivanje funkcija

IZVODI ZADACI (I deo)

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Trigonometrijske nejednačine

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

8 Funkcije više promenljivih

(y) = f (x). (x) log ϕ(x) + ψ(x) Izvodi parametarski definisane funkcije y = ψ(t)

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Reverzibilni procesi

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

METODA SEČICE I REGULA FALSI

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

4 Izvodi i diferencijali

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Algoritmi i strukture podataka - 1.cas

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

1.4 Tangenta i normala

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

Moguća i virtuelna pomjeranja

NUMERIČKA INTEGRACIJA

Kaskadna kompenzacija SAU

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Analiza vremenskih serija Osnovni pojmovi

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

Transcript:

Ekonomeijska analiza vemenskih seija Deo II (8) Osnovne sudije Pedavač: Aleksanda Nojković

Ocenjivanje paameaa ARMA modela Sukua pedavanja: - Pimena meoda ONK u ocenjivanju paameaa AR modela - Pimena meoda ONK u ocenjivanju paameaa MA i ARMA modela - Meod NNK - Meode numeičke opimizacije (meod MV) - Meod momenaa

Opša ideja meoda numeičke opimizacije Za odeđivanje paamei u nelineanim specifikacijama najčešće se pimenjuju meode numeičke opimizacije. Ieaivna pocedua koja se sasoji od sledećih koaka:. Izbo inicijalnih vednosi za nepoznae paamee. Obazovanje niza poboljšanih ocena 3. Zavšeak pocedue kada je dalje unapeđenje zanemaljivo malo.

Opša ideja meoda numeičke opimizacije (II) Najčešće se pimenjuje Newon Raphson-ov meod opimizacije. Poebno je naći minimalnu vednos nelineane funkcije f(θ). Neka je θ m vednos za koju daa funkcija dosiže eksemnu vednos. Dau funkciju svodimo na lineanu koišćenjem Tejloovog azvoja u ed (azvoj dugog eda u okolini θ m ): f ' m m 0 f f f f f. m m '' m m m '' m

Opša ideja meoda numeičke opimizacije (III) Iz uslova izjednačavanja pvog uslova sa nulom odeđujemo ocenu θ m : ' ' ' '' f f f m m f m 0 m f '' 0 Odgovaajućom ieaivnom šemom sugeiše se izvođenje ocene θ j u j-oj ieaciji kao: m j (j) f ' (j) f '' (j ) gde je θ (j-) ocena iz pehodne (j-) ieacije. Za konačnu ocenu biamo ocenu θ m, koja se ne azlikuje značajno od ocene u pehodnoj ieaciji.

Gafički pikaz Newon-Raphson-ovog meoda opimizacije

Opša ideja meoda numeičke opimizacije (IV) Ako azmaamo funkciju više nepoznaih paameaa f(θ), obuhvaćene vekoom Θ, ada je odgovaajući azvoj Tejloovog eda (ažene ocene su sadžane u Θ m ) : f ' f ' g ' H. m m Sa g(θ) je označen veko pvih izvoda (veko gadijenaa), a sa H(Θ) maica dugih izvoda (Hesijanova maica). Najčešće se koise Makaov (eng. Maquad) algoiam i BHHH algoiam (engl. Bend, Hall, Hall, Hausman) algoiam. m m m

Meod maksimalne veodosojnosi Koisi se za ocene ARMA modela. Uz peposavku da je geška modela Gausov beli šum, meod MV obezbeđuje konzisenne ocene koje asimposki poseduju nomalnu aspodelu. Meodom uslovne MV uzima se u obzi ezidualna suma kvadaa koja se fomia pema efekivnog skupa podaaka. Ako imamo T podaaka i ocenjujemo (p+q) paameaa ARMA modela. Efekivni uzoak (T-max(p,q)), a boj sepeni slobode (T-max(p,q) p- q).

Meod maksimalne veodosojnosi (II) Tačan meod MV (meod bezuslovne MV) zasniva se na analizi aspoloživih T podaaka. Imajući u vidu da je i boj sepeni slobode T, neophodno je ekonsuisai počene vednosi slučajnih gešaka e 0, e-,, e- +q, i počene vednosi opsevacija 0, -,, -+q, kako ne bi došlo do gubika u boju sepeni slobode pilikom ocena q i p paameaa. Odeđivanje počenih vednosi može se osvaii na dva načina:. Inicijalna vednos sl. gešaka se izjednačava sa nulom. Dok se inicijalne vednosi opsevacija vemenske seije izjednačava sa aimeičkom sedinom (meod MV se svodi na meod NNK pod uslovom da je geška Gausov beli šum).. Nepoznae inicijalne vednosi ocenjuju se na osnovu posupka pognozianja unazad (engl. backfoecasig ili backcasing).

Meod momenaa Najčešće se koisi za dobijanje počenih ocena ARMA modela. Osnovni posupak meoda momenaa:. Usposavlja se veza između eoijskih momenaa i paameaa modela.. Ocene momenaa iz uzoka se izjednačavaju sa eoijskim momenima. 3. Izjednačavaju se ocene momenaa sa eoijskim momenima, koje su funkcija paameaa nepoznai paamei se zamenjuju ocenama.

Posupak ocenjivanja nepoznaih paameaa ) Teoijski momeni = funkcija (nepoznai paamei modela) ) Ocena momenaa = eoijski momeni 3) Ocene momenaa = funkcija (ocena paameaa modela).

Ocena sednje vednosi i vaijanse vemenske seije Na osnovu podaaka,,, T eba ocenii paamee sledećeg ARMA modela: p q e e L L... p L L L q L..., : N0,. Ocena sednje vednosi dobija se pema aimeičkoj sedini: Ocena vaijanse dobija se kao: 0 s

Ocene AR() modela meodom momenaa Model oblika: e, pi čemu su nepoznai paamei, i. U AR () modelu važi: k k, odnosno. Na osnovu ocenjene vednosi aim. sedine možemo dobii ocenu običnog auokoelacionog koeficijena: Ovu ocenu označićemo sa..

Ocene AR() modela meodom momenaa (II) Na osnovu oga dobijamo ocene paamea Φ :

Ocene AR() modela meodom momenaa (III) Poebno je još da ocenimo i vaijansu slučajne geške modela δ :. s s va va s va

Ocene AR() modela meodom momenaa Model oblika:... p p e sa nepoznaim paameima, i,,..., p. Ocene auoegesionih paameaa dobijaju se iz veze: k k k

Ocene AR() modela meodom momenaa (II) Peciznije, paamee Ф i Ф dobijamo iz elacija: 3,, k, k

Ocene AR() modela meodom momenaa (III) Ocena vaijanse AR() modela je:. s s va va s va

Ocene AR(p) modela meodom momenaa Model oblika:... p p e sa nepoznaim paameima, i,,..., p. Ocene auoegesionih paameaa dobijaju se iz Yule- Walke-ovog sisema jednačina: p... p... p............ p p... p

Ocene AR(p) modela meodom momenaa (II) Pi ome, ocene auokoelacionih koeficijenaa se ačunaju kao: k k k k,k,,...,t Ocene vaijanse je: s... p p Pimenom ove meode dobijaju se jednoznačne ocene paameaa AR(p) modela, šo nije slučaj sa klasom MA i ARMA modela.

Ocene MA() modela meodom momenaa Model oblika: sa nepoznaim paameima Usposavljamo sledeći niz jednakosi: Time dolazimo do ocene koja je iz skupa ealnih bojeva ako je ocena, po modulu sogo manja od 0.5., e e. i, 4 II I / 0

Ocene MA() modela meodom momenaa (II) Paamei μ i δ se dobijaju na već objašnjen način. Pi ome, ocena vaijanse slučajne geške u MA() modelu je: va s va va s s.

Ocene MA(q) modela meodom momenaa Pimena ovog meoda kod opšeg MA(q) modela je komplikovana. U odgovaajućem sisemu od q jednačina q nepoznaih paameaa se javljaju na nelineaan način. Kao i kod MA() modela moguće je da dobijene ocene ne ispunjavaju uslov inveibilnosi. Dakle, pimena meoda momenaa nije pogodna za ocenjivanje paameaa MA modela.

Ocene ARMA(,) modela meodom momenaa U modelu: e e poebno je ocenii paamee:,, i. Kako je auokoelaciona funkcija ovog modela: k k k 0 k k.

Ocene ARMA(,) modela meodom momenaa (II) Kako je odakle može da se oceni paamea Ф :., 3

Ocene ARMA(,) modela meodom momenaa (III) Do ocene θ dolazimo na osnovu ešenja jednačine: = Kako je u pianju kvadana jednačina, biamo ocenu po modulu sogo manju od. Vaijansu ačunamo kao:. s s va va s va

Ocene ARMA(p,q) modela meodom momenaa Pimena meoda momenaa može dai vednosi koje nisu u skladu sa uslovom inveibilnosi MA komponene. Upoeba ovog meoda nije sasvim adekvana u oceni ARMA (p,q) modela.