OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog fajla, obavezno pogledajte fajl ELEMENTARNE FUNKCIJE, jer se na

Σχετικά έγγραφα
ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo)

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Na grafiku bi to značilo :

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

Trigonometrijske nejednačine

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18.

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Teorijske osnove informatike 1

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

radni nerecenzirani materijal za predavanja

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Elementi spektralne teorije matrica

1 Pojam funkcije. f(x)

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

18. listopada listopada / 13

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

5 Ispitivanje funkcija

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Skup svih mogućih ishoda datog opita, odnosno skup svih elementarnih događaja se najčešće obeležava sa E. = {,,,... }

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Zadaci iz trigonometrije za seminar

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

4 Numeričko diferenciranje

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

5. Karakteristične funkcije

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

METODA SEČICE I REGULA FALSI

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan

1.4 Tangenta i normala

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

Operacije s matricama

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2

ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

3. poglavlje (korigirano) F U N K C I J E

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

ELEMENTARNE FUNKCIJE

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

IspitivaƬe funkcija. Teorijski uvod

4.1 Elementarne funkcije

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Matematički fakultet

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

ELEMENTARNE FUNKCIJE

Računarska grafika. Rasterizacija linije

(y) = f (x). (x) log ϕ(x) + ψ(x) Izvodi parametarski definisane funkcije y = ψ(t)

4 Izvodi i diferencijali

Transcript:

OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Prva tačka u ispitivanju toka unkcije je odredjivanje oblasti deinisanosti, u oznaci Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog ajla, obavezno pogledajte ajl ELEMENTARNE FUNKCIJE, jer se na osnovu toga i radi odredjivanje oblasti deinisanosti unkcija. D.. Ako je data racionalna unkcija ili unkcija u kojoj bilo gde imamo razlomak sve što je u imeniocu mora biti različito od. P( ) Q( ) onda je Q(), odnosno. Ako je data logaritamska unkcija, onda sve iza logaritma mora biti veće od. ( log ili ln, onda je >) Zašto ovo? Podsetimo se graika logaritamskih unkcija: log a a> log a ln < a< slika slika slika Vidimo da je logaritamska unkcija postoji samo za vrednosti koje su veće od. U situaciji kad iza log ili ln nije samo već neka unkcija od ( recimo ) cela ta unkcija mora biti veća od. ( > ). Ako nam je data korena unkcija, onda moramo razlikovati dve situacije: kada je u pitanju paran koren (,4,6...) i kad je u pitanju neparan koren (,5,7...) n n-paran broj n n-neparan broj Iz graika elementarnih unkcija možemo zaključiti da je :

n i) Ako imamo, n paran onda je, dakle sve unutar korena je veće ili jednako. n ii) Ako imamo, n neparan onda je ta unkcija svuda deinisana, sem naravno ako u izrazu nema nešto drugo da nam smeta. 4. U slučaju kada su nam date eksponencijalne unkcije = a odnosno = e, unkcija je svuda deinisana: a a> a < a< e Trebamo voditi računa da ako u eksponentu postoji razlomak, logaritam ili parni koren to odradimo po prethodnim stavkama... 5. U slučaju da nam je zadata trigonometrijska unkcija, odlast deinisanosti tražimo na osnovu elementarnih graika: sin - -

tg ctg arccos - arcsin - Funkcija je deinisana za [,] Funkcija je deinisana za [,] arctg arcctg Funkcija je deinisana na celom skupu R. Funkcija je deinisana na celom skupu R.

PRIMERI. Odrediti oblast deinisanosti sledećih unkcija: v) + + 4 4 5 + + + 4 Sve što je u imeniocu mora biti različito od. + 4 4 Oblast deinisanosti je D = (, 4) ( 4, ) ili neki proesori vole da zapišu R \{ 4} Šta ovo konkretno znači? Ovo znači da unkcija ima prekid u = - 4 i da je tu potencijalna vertikalna asimptota! 4 Sve što je u imeniocu mora biti različito od. Dakle 4. Ovo možemo rešavati kao kvadratnu jednačinu sa kvadrata., b± b 4ac = a u ovoj situaciji možemo upotrebiti I razliku a ( )( + ) + Ako vam je lakše, vi prvo rešite ovo sa ( )( + ) = pa na kraju precrtajte =, to jest. Odlast deinisanosti ove unkcije je : D = (, ) (, ) (, ) Ovo znači da unkcija ima prekide u = - i = i da su tu potencijalne vertikalne asimptote. 4

v) + 5 Sve što je u imeniocu mora biti različito od. Dakle: + Razmislimo malo... Izraz + > pa nikad ne može biti nula! To nam govori da je ova unkcija deinisana na celom skupu realnih brojeva I da nema vertikalnih asimptota. To jest D = (, ).. Odrediti oblast deinisanosti sledećih unkcija: log + v) ln + ln ln log + Ovde imamo prvo razlomak, pa mora da je + Imamo i logaritamsku unkciju pa mora da je >. + Ovu nejednačinu možemo rešavati na više načina ali mi preeriramo tablicu ( pogledajte ajl iz II godine o nejednačinam Oblast deinisanosti je D = (, ) (, ) Ovo znači da je unkcija nema izmedju prava = - i =, što bi na slici izgledalo: 5

ln Zbog razlomka mora da je ln, a zbog ln unkcije mora da je >, to jest, oblast deinisanosti je: D = (,) (, ) a na slici bi to izgledalo: v) + ln ln Sve u imeniocu mora da je različito od nule: ln ln e e Kako imamo i ln to mora biti > pa je oblast deinisanosti : D = (, e) ( e, ) Graik bi bio sličan kao u prethodnom primeru samo bi potencijalna vertikalna asimptota bila u = e. 6

. Odrediti oblast deinisanosti sledećih unkcija: e + e e + Imamo razlomak, pa je, a kako je e uvek deinisano, onda je D = (,) (, ) e Pazite ovde! Jeste da je unkcija Dakle: pa je D = (, ) (, ) 4. Odrediti oblast deinisanosti sledećih unkcija: e uvek deinisana, ali kad u eksponentu ima razlomak on ne sme da bude. + 4+ v) ( + ) ( + ) g) + Najpre uočimo da postoji razlomak, pa mora biti + Dalje, pošto se radi o parnom korenu ( kvadratni koran) sve unutar korena mora biti veće ili jednako., ovo je najbolje rešiti upotrebom tablice. + 7

Dobijamo (, ] [, ), ali ovo nije oblast deinisanosti, jer moramo uzeti u obzir da je, pa je onda: D = (, ) [, ). 4+ Imamo razlomak, pa je 4+ a zbog korena mora biti 4+. Kad spakujemo ova dva uslova dobijemo 4+ >. Rešimo prvo ovu kvadratnu jednačinu: b± b 4ac, = = = a Sad možemo kvadratnu napisati u onom drugom obliku proizvoda a( )( ) = ( )( ) pa da koristimo tablicu a može i brže ( koristeći činjenicu da kvadratni trinom ima znak broja a svuda osim izmedju nul Oblast deinisanosti je D = (,) (, ). v) ( + ) ( + ) Ovde nemamo razlomaka a već smo rekli da su neparni koreni svuda deinisani ( treći koren bilo kog realnog broja je realan broj) pa je oblast deinisanosti ove unkcije D = (, ). g) Ovde nam najpre smeta razlomak : a kako je treći koren uvek deinisan, ostaje da je Iskoristićemo ormulu za razliku kubova:. A B = ( A B)( A + AB+ B ) pa je = ( )( + + ). Dalje razmišljamo : izraz + + > jer je kod njega a> D< ( pogledajte ajl kvadratna unkcija iz druge godine). Ostade samo da je pa je oblast deinisanosti: D = (,) (, ) 8

5. Odrediti oblast deinisanosti sledećih unkcija: arcsin + arctg 5 + 6 arcsin + Iz elementarnog graika arcsin unkcije zaključujemo da ako imamo arcsinω Ω, što znači da sve iza arcsin mora biti izmedju - i. (slično je i za arccos ) Za naš zadatak je dakle: + E sad ovo možemo odmah raditi kao dve nejednačine pa onda upakovati rešenja na istoj brojevnoj pravoj. U našoj situaciji ćemo sve pomnožiti sa u imeniocu pozitivan, a mi smo ovde sigurni da je + >...* + + ( ) ( ) + + + ( ) sad razdvojimo na dve nejednakosti + + + + ( + ) ( ) Ovo očigledno uvek važi, za svako iz skupa R, pa je D = (, ). arctg 5 + 6 +. Zašto to smemo ovde? Pazite, to smemo da uradimo samo ako je izraz Videli smo na početku ajla da je unkcija arctg deinisana za svako. Ovde nama smeta samo razlomak! 5+ 6. Rešenja ove kvadratne jednačine su = =, pa je onda : 5 + 6 a oblast deinisanosti je : D = (,) (,) (, ) 9

6. Odrediti oblast deinisanosti unkcije 7+ log + + e +,5 Evo jednog zadatka u kome imamo kombinaciju više uslova Prvo ćemo da odradimo sve razlomke: +, 5,5 Sad idemo redom, da najpre odradimo logaritam: ( )( 4) > Ovde je rešenje (,) (,4) Sad uništimo koren: + Ovde je rešenje: (, ) [, ) s obzirom da smo veš rekli da je. Sad sve upakujemo na jednoj brojevnoj pravoj: D = (, ) (;,5) (,5;4) je tražena oblast deinisanosti!