Aksijalno pritisnuti štapovi konstantnog višedelnog preseka

Σχετικά έγγραφα
Proračun nosivosti elemenata

METALNE KONSTRUKCIJE ZGRADA

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

Bočno-torziono izvijanje. Metalne konstrukcije 1 P7-1

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

CENTRIČNO PRITISNUTI ELEMENTI

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

l r redukovana dužina (zavisno od dužine i načina vezivanja)

Proračunski model - pravougaoni presek

30 kn/m. - zamenimo oslonce sa reakcijama oslonaca. - postavimo uslove ravnoteže. - iz uslova ravnoteže odredimo nepoznate reakcije oslonaca

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Odsek za konstrukcije TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA (NOVI NASTAVNI PLAN)

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

Rešetkasti nosači. Osnove metalnih konstrukcija 1

f 24 N/mm E N/mm 1,3 1,35 1,5

Tipski fasadni stubovi u podužnim zidovima hale

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Elementi spektralne teorije matrica

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN

OTPORNOST MATERIJALA

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Krute veze sa čeonom pločom

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

1. Dimenzionisanje poprečnog preseka nosača. Pretpostavlja se poprečni presek HEB 600. Osnovni materijal S235 f y 235MPa f u 360MPa

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit ODSEK ZA KONSTRUKCIJE TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA. grupa A. p=60 kn/m. 7.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Određivanje statičke šeme glavnog nosača

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Odsek za konstrukcije TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA grupa A

SPREGOVI I UKRUĆENJA. Osnovne funkcije spregova i ukrućenja

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

PREDNAPREGNUTE I SPREGNUTE KONSTRUKCIJE Osnovne akademske studije, VII semestar

Zgradarstvo : Mostogradnja: Specijalne (inženjerske) konstrukcije: Prednosti čeličnih konstrukcija Nedostaci čeličnih konstrukcija

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

numeričkih deskriptivnih mera.

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

ROŽNJAČE. Rožnjače

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Savijanje statički neodređeni nosači

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

SILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA

20 mm. 70 mm i 1 C=C 1. i mm

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

4. PREDAVANJE ČISTO PRAVO SAVIJANJE OTPORNOST MATERIJALA I

Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona.

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 1 -

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA grupa A

METALNE I DRVENE KONSTRUKCIJE VEŽBE BR.1-1. Označavanje čelika je visoko standardizovano. Usvojen je Evropski sistem označavanja.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

18. listopada listopada / 13

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Računarska grafika. Rasterizacija linije

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

5. PREDAVANJE ČISTO KOSO SAVIJANJE EKCENTRIČNO NAPREZANJE OTPORNOST MATERIJALA I

OTPORNOST MATERIJALA industrijsko inženjerstvo. Dimenzionisanje lakih vratila opterećenih na uvijanje. Sizing light shafts loaded in twist

METODA KONAČNIH ELEMENATA Osnovne akademske studije, VI semestar

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Označ Ozna avanje legura Serije Al-legura Serija 1XXX Serija 2XXX Serija 3XXX Serija 4XXX Serija 5XXX Serija 6XXX Serija 7XXX Serija 8XXX

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

Konvencija o znacima za opterećenja grede

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

Transcript:

Aksijalno pritisnuti štapovi konstantnog višedelnog preseka Metalne konstrukcije 1 P6-1 Osobenosti višedelnih štapova Poprečni presek se sastoji od više samostalnih elemenata koji su mestimično povezani; Razmicanjem samostalnih elemenata povećavaju se geometrijske karakteristike poprečnog preseka; Racionalnost u pogledu utrošenog materijala; iše rada za izradu višedelnog štapa; Jedna od glavnih osa inercije je nematerijalna! Drugačije ponašanje u odnosu na jednodelne štapove; Metalne konstrukcije 1 P6-

Definicije glavnih osa Materijalna osa je glavna osa inercije poprečnog preseka koja preseca bar jedan samostalni element; ematerijalna osa je glavna osa inercije koja ne preseca ni jedan samostalni element; išedelni štap uvek ima bar jednu nematerijalnu osu inercije; Metalne konstrukcije 1 P6-3 Tipovi višedelnih štapova Samostalni elementi su međusobno povezani veznim elementima na određenom ekvidistantnom rastojanju (aconst); U zavisnosti od oblika i vrste veznih elemenata razlikuju se dva tipa višedelnih štapova: ramovski i rešetkasti; Kod ramovskog tipa vezni elementi su prečke, a kod rešetkastih dijagonale i vertikale. Prečke se obavezno postavljaju na krajevima elementa i bar u trećinama dužine! Metalne konstrukcije 1 P6-4

Različiti tipovi poprečnih preseka višedelnih štapova Metalne konstrukcije 1 P6-5 Proračunski model za izvijanje višedelnog štapa Metalne konstrukcije 1 P6-6

Kritična sila izvijanja oko nematerijalne ose e postoji element poprečnog preseka (rebro) koji prihvata dominantan deo smičućih napona; Uticaj smičućih sila na deformaciju štapa ne može se zanemariti; U diferencijalnu jednačinu izvijanja treba uvrstiti i deo deformacije usled smičućih napona; v v M + v v M v ugib usled momenta savijanja, ugib usled transvirzalne (smičuće) sile, Metalne konstrukcije 1 P6-7 Diferencijalna jednačina izvijanja oko nematerijalne ose π v + c 1 1 c v γ π c 1+ 1 c γ δ 0 γ π sin x Početna imperfekcija u obliku sinusne funkcije; kritična Ojlerova sila za jednodelan štap, δ 0 strela početne geometrijske imperfekcije, dužina štapa, smičuća sila, γ klizanje poprečnog preseka γ τ/g. Metalne konstrukcije 1 P6-8

v( x) 0 Rešenje diferencijalne jednačine Pretpostavljen oblik rešenja π ( δ δ ) sin x Iz uslova da strela δ teži beskonačnosti dobija se kritična sila!, 1+ γ 1 1 γ +, kritična sila za izvijanje oko nematerijalne ose, kritična Ojlerova sila. Metalne konstrukcije 1 P6-9 Kritična sila izvijanja višedelnog štapa, S / γ krutost veznih elemenata na smicanje, 1/ 1 + 1/ S, EI π π 1 + S EI 1 + S modifikovana dužina štapa Kod jednodelnih štapova S teži beskonačnosti, pa prethodni izrazi dobijaju poznati oblik za jednodelne štapove! Metalne konstrukcije 1 P6-10

Proračun pritisnutih štapova konstantnog višedelnog preseka prema EC3 U opštem slučaju treba sprovesti sledeće kontrole US: Kontrola nosivosti na izvijanje oko materijalne ose (ako postoji); Kontrola nosivosti na izvijanje oko nematrijalne ose; Kontrola nosivosti samostalnog elementa (najčešće merodavna kontrola za dimenzionisanje!); Kontrola nosivosti veznih elemenata; Metalne konstrukcije 1 P6-11 Proračun nosivosti na izvijanje oko materijalne ose Sprovodi se uvek ako postoji materijalna osa; Proračun se sprovodi u svemu kao i kod elemenata konstantnog jednodelnog poprečnog preseka; Za višedelne elemente od dva unakrsno postavljena profila, sa veznim limovima u dve ortogonalne ravni, proračun nosivosti na izvijanje može da se sprovede kao za jednodelne preseke, ako je rastojanje veznih elemenata manje od 70i min gde je i min minimalni poluprečnik inercije samostalnog elementa; Za višedelne elemente od dva blisko postavljena ili U profila proračun nosivosti na izvijanje može da se sprovede kao za jednodelne preseke, ako je rastojanje veznih elemenata manje od 15i min Metalne konstrukcije 1 P6-1

Proračun nosivosti na izvijanje oko nematerijalne ose Proračun se sastoji iz nekoliko koraka: 1. Proračun krutosti na smicanje S ;. Proračun kritične sile, ; 3. Proračun ekvivalentne relativne vitkosti; 4. Sa ovako sračunatom relativnom vitkošću proračun nosivosti na izvijanje se sprovodi isto kao i kod elemenata konstantnog jednodelnog preseka! Metalne konstrukcije 1 P6-13 Metalne konstrukcije 1 P6-14

Proračun kritične sile izvijanja,, 1/ 1 + 1/ S 1+ / S S krutost veznih limova na smicanje; Ojlerova kritična sila za jednodelan štap sa efektivnim momentom inercije I eff ; π EI eff Metalne konstrukcije 1 P6-15 Efektivni moment inercije višedelnog štapa - I eff Metalne konstrukcije 1 P6-16

Ekvivalentna relativna vitkost višedelnog štapa λ z, eq Rk /, A Rk f y za klase 1, i 3 Rk A eff f y za klasu 4 Rk, karakteristična nosivost poprečnog preseka, kritična sila izvijanja oko nematerijalne ose. Metalne konstrukcije 1 P6-17 osivost samostalnog elementa (pojasa) osivost samostalnog elementa je najčešće najstrožije granično stanje nosivosti (US) kod višedelnih štapova; Mora da se kontroliše i kod štapova ramovskog i kod štapova rešetkastog tipa; Kod štapova rešetkastog tipa neophodna je kontrola samostalnog elementa (pojasa) u sredini raspona; Kod štapova ramovskog tipa neophodna je kontrola samostalnog elementa (pojasa) u sredini raspona gde je maksimalan moment i na krajevima gde je maksimalna smičuća sila; Metalne konstrukcije 1 P6-18

aprezanja višedelnog elementa ramovskog tipa Metalne konstrukcije 1 P6-19 Proračun uticaja u pojasu u sredini štapa Sila u pojasu dvodelnog štapa ch, M c, δ tot M + I h eff 0 δ 0 1, A ch Moment savijanja u sredini polja δ 0 e 0 / 500 Metalne konstrukcije 1 P6-0

Kontrola nosivosti na izvijanje pojaseva višedelnog štapa ch, b, Rd 1,0 Uslov b, Rd f ( λ ch, α) λ ch ch / imin λch χ λ ch vitkost samostalnog elementa; Kod štapova ramovskog tipa može se usvojiti da je: ch a; P6-1 aprezanje pojasa višedelnog štapa ramovskog tipa u krajnjem polju M ( x) 1- c, c, δ 0 /, π sin x ( x) dm ( x) dx M M ( x) c, ch, n δ a tot π π cos x π M maksimalna sila smicanja a, za n 4 ch Metalne konstrukcije 1 P6-

Kontrola nosivosti pojasa u krajnjem polju Pojas višedelnog štapa ramovskog tipa je opterećen sledećim uticajima: c, ch, aksijalna sila pritiska M ch, 4 a moment savijanja ch, π M smičuća sila Kontrola nosivosti pojasa se sprovodi prema pravilima za ekscentrično pritisnute elemente u zavisnosti od klase poprečnog preseka. Metalne konstrukcije 1 P6-3 Proračun veznih limova Proračun se razlikuje za štapove ramovskog i rešetkastog tipa; Kod rešetkastog tipa vezni limovi su aksijalno opterećeni, a kod ramovskog tipa su opterećeni na savijanje ezni limovi se uvek postavljaju na krajevima štapa; Postavljaju se uvek na istom rastojanju (ekvidistantno); ezni limovi se postavljaju minimum u trećinama raspona; Kod višedelnih štapova kod kojih je razmak samostalnih elemenata jednak debljini čvornog (veznog) lima postavljaju se vezice; Kod ovakvih štapova proverava se samo da li veza može da prenese odgovarajuću silu smicanja; Metalne konstrukcije 1 P6-4

Usaglašen sistem rešetkaste ispune U slučaju neusaglašene ispune treba uzeti u obzir i uticaj torzije! P6-5 Kontrola nosivosti štapova ispune kod rešetkastih višedelnih elemenata d, n d h 0 maksimalna sila u dijagonali ispune n broj paralelih ravni u kojima se nalazi rešetkasa ispuna, d dužina dijagonale, h 0 rastojanje između težišta pojasnih štapova; Kontrola nosivosti ispune se vrši kao kod pritisnutih štapova konstantnog jednodelnog preseka, prema izrazu: d, b, Rd 1,0 gde je b,rd nosivost dijagonale na izvijanje (dužina izvijanja je jednaka dužini dijagonale). Metalne konstrukcije 1 P6-6

Kontrola nosivosti prečki kod višedelnih elemenata ramovskog tipa M π Prečke su opterećene na savijanje jer se višedelni štap ponaša kao irendel nosač; Maksimalni uticaji javljaju se u krajnjim poljima gde je najveća smičuća sila; Kod dvodelnog elementa prečke su opterećene sledećim uticajima: b, a h 0 eze prečki sa pojasevima treba takođe da prenesu ove uticaje! M b, Metalne konstrukcije 1 P6-7 a Specifičnosti dvodelnih štapova od ugaonika leđima okrenuti unakrsno postavljeni Kod unakrsno postavljenih raznokrakih ugaonika izvijanje oko y-y ose može da se proveri sa: i y i 115 gde je i 0 minimalni poluprečnik 0 /, inercije višedelnog elementa. Metalne konstrukcije 1 P6-8