KUPA I ZARUBLJENA KUPA

Σχετικά έγγραφα
PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

( ) 2. 3 upisana je kocka. Nađite brid kocke.

PRIMENA INTEGRALA

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

2.6 Nepravi integrali

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

Primer 3.1 Ugaona brzina i ugaono ubrzanje prenosnog elementa:

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)


( ) p a. poklopac. Rješenje:

REDUKCIJA SISTEMA NA TAČKU KOORDINATNOG POČETKA Glavni vektor Glavni moment. = xi. F r. r = j. M i. M r

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

4. Relacije. Teorijski uvod

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

γ = 120 a 2, a, a + 2. a + 2

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

GEOMETRIJSKA VEROVATNOĆA. U slučaju kada se ishod nekog opita definiše slučajnim položajem tačke u nekoj oblasti, pri čemu je proizvoljni položaj

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

Gravitacija ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD STUDENATA OSNOVE FIZIKE 1

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Zbirka rešenih ispitnih zadataka iz Osnova elektrotehnike

KONSTRUKTIVNI ZADACI (TROUGAO) Rešavanje konstruktivnih zadataka je jedna od najtežih oblasti koja vas čeka ove godine.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Priprema za ispit znanja trigonometrija pravokutnog trokuta

IZVODI ZADACI (I deo)

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Budući da je u jednakokračnom pravokutnom trokutu visina osnovice jednaka polovini osnovice, vrijedi: a 2

Многоугао, странице и дијагонале. Број дијагонала многоугла. Obele`i svaki mnogougao, a zatim napi{i kojoj vrsti po broju stranica pripada.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

RAVAN. Ravan je osnovni pojam u geometriji i kao takav se ne definiše. Ravan je određena tačkom i normalnim vektorom.

sektorska brzina tačke

2.7 Primjene odredenih integrala

Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

IZVODI ZADACI (I deo)

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.

Trigonometrijske nejednačine

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Poučak o kosinusu (kosinusov poučak) U trokutu ABC vrijede ove jednakosti b + c a a + c b a + b c.

Priprema za ispit - RJEŠENJA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA. školska 2013./2014. godina TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

Moguća i virtuelna pomjeranja

7 Odreženi integrali. Neka je funkcija f(x) definisana na intervalu [a, b]. Ako ovaj interval podelimo

1 Ekstremi funkcija više varijabli

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

Odredjeni integral je granicna vrijednost sume beskonacnog broja clanova a svaki clan tezi k nuli i oznacava se sa : f x dx f x f x f x f x b a f

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

ΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 3: Αντωνυμίες (Zamenice) Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών

Mimoilazni pravci. Ela Rac Marinić Kragić, Zagreb

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

VEKTOR MOMENTA SILE ZA TAČKU. Vektor momenta sile, koja dejstvuje na neku tačku tela, za. proizvoljno izabranu tačku.

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

OBRASCI ELEMENTARNE MATEMATIKE SY jun 2008.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

18. listopada listopada / 13

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

SLOŽENO KRETANJE TAČKE

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

LINEARNE JEDNAČINE. za koji važi: a x b

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1

MATEMATIKA 2. seminari. studij: Prehrambena tehnologija i Biotehnologija

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

Dinamika krutog tijela. 14. dio

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Transcript:

KUPA I ZAUBLJENA KUPA KUPA Povšin bze B Povšin omotč M P BM to jet P B to jet S O o kupe Oni peek Obim onog peek O op Povšin onog peek P op Pimen pitgoine teoeme vnotn jednkotn kup je on kod koje je, p je oni peek jednkotnicni tougo. III mtemtik Pof. Bojn Šunjkić

ZAUBLJENA KUPA Povšin donje bze B Povšin gonje bze B Povšin omotč M P B B M to jet P [ ] B B B B to jet Oni peek Obim onog peek O op Povšin onog peek P op D - Pimen pitgoine teoeme n ov dv pvougl tougl - D n deni tougo n levi tougo III mtemtik Pof. Bojn Šunjkić

ZADAI Povšin kupe je 4, povšin njene onove je 9. Izčunti zpeminu kupe. ešenje P 4cm B 9cm? B 9 cm M cm 4cm 9 B 9 4 cm Dužin viine i izvodnice pve kupe odnoi e ko 4 njen zpemin je 96. Nći povšinu kupe. ešenje 4 96 P? Čim immo neku zmeu koitimo tik k 4 4k i k Ikoitimo Pitgoinu teoemu k k 9k k 4k 6k Pošto nm je dt zpemin k 4k 96 96 k k 8 k 4k 8 k 0 k 6 Sd čunmo povšinu P P 6 6 0 P 96 III mtemtik Pof. Bojn Šunjkić

Pvougli tougo ktetm i b oti oko hipotenuze. Nći zpeminu dobijenog obtnog tel. ešenje I ovde će lik biti ''peudn'' AZMIŠLJAMO N ovj nčin e dobijju dve kupe piljubljene Polupečnik onove obe kupe je h h Zbi viin ove dve kupe dje hipotenzu c Zpeminu momo d izčunmo peko i b c je je Iz obzc z povšinu pvouglog tougl je h h b b h b i b h b ch b ch b III mtemtik Pof. Bojn Šunjkić 4

4 Zpemin zubljene kupe jednk je 84, polupečnici onov u 0 i 7. Nći viinu zubljene kupe. ešenje 84 0 7? 84 0 7 0 7 84 00 49 70 84 9 84 7 8 N kom tojnju od vh kupe, čij je viin, teb potviti vn plelno onovom koj deli omotč kupe n dv del jednkih povšin. ešenje Nek je tženo odtojnje. Očigledno d ovkvim peekom kupe dobijmo mnju kupu i zubljenu kupu. III mtemtik Pof. Bojn Šunjkić

6 Izvucimo oni peek n tnu Iz ličnoti tougl očigledno poizilzi Od n e tži d omotči budu jednki, tj. d omotč kule M bude iti omotčem zubljene kupe M Dkle Ako ovo upkujemo već dobijenom popocijom, dobijmo Kko je M M Pof. Bojn Šunjkić III mtemtik

7 6 Kvdt ABD tnice oti oko oe koje polzi koz teme plelno BD. Nći zpeminu dobijenog tel. ešenje Pžljivo nctjte liku, je i ovde on ve govoi. S like e vidi d e di o dve piljubljene zubljene kupe iz kojih je izvučen po jedn kup. Očigledno je d polupečnik veće onove zubljene kupe dijgonl kvdt, polupečnik mnje onove zubljene kupe je, tj. polovin dijgonle kvdt. itovemeno i kupe. Tkodje je viin i kupe i zubljene kupe tkodje polovin dijgonle, tj. Zpeminu tel ćemo nći kd od zpemine zubljene kupe oduzmemo zpeminu kupe, p to pomnožimo dv. K ZK Pof. Bojn Šunjkić III mtemtik

Znimljivo d bi povšinu tel nšli ko zbi povšin omotč zubljene kupe i kupe, p putu dv. P M ZK MK Ali e ovo u zdtku ne tži, i možete di tening uditi i ovo. 7 Pv zubljen kup im izvodnicu i polupečnike onov i. Nći polupečnik onove pvog vljk koji im njom jednku viinu i povšinu omotč. ešenje Omotč zubljene kupe je M Dkle M M 0 iinu zubljene kupe ćemo dobiti iz Pitgoine teoeme 6 9 Ovo je itovemeno i viin vljk Omotč vljk je M M 0 0 6 Dkle, polupečnik onove vljk je III mtemtik Pof. Bojn Šunjkić 8

8 Izčunj povšinu onog peek zubljene kupe ko je povšin omotč 0 M 0 i ugo izvodnice pem vni onove je 0. ešenje M 0 P OP? Izvucimo tougo n kome pimenjujemo Pitgoinu teoemu M 0 0 0 Odvde je o in 0 in 0 Povšin onog peek je povšin tpez o P OP P P P OP OP OP 0 III mtemtik Pof. Bojn Šunjkić 9