Teorija stabilnosti 2014/2015. VJEŽBE 3. Osnovno o problemu stabilnosti krutih tijela povezanih s elastičnim oprugama Konstruktivne vježbe - SAP2000

Σχετικά έγγραφα
- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

1.4 Tangenta i normala

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

numeričkih deskriptivnih mera.

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

Kaskadna kompenzacija SAU

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Iterativne metode - vježbe

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Impuls i količina gibanja

18. listopada listopada / 13

Prostorni spojeni sistemi

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

7 Algebarske jednadžbe

Masa, Centar mase & Moment tromosti

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Savijanje nosaa. Savijanje ravnog štapa prizmatinog poprenog presjeka. a)isto savijanje. b) Savijanje silama. b) Savijanje silama.

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

( , 2. kolokvij)

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Dijagonalizacija operatora

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika

IZVODI ZADACI (I deo)

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Moguća i virtuelna pomjeranja

Računarska grafika. Rasterizacija linije

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

5. ANALIZE STABILNOSTI KOSINA

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

1 Promjena baze vektora

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Uvod. - linearne jednadžbe. - nelinearne jednadžbe

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURAJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

Izravni posmik. Posmična čvrstoća tla. Laboratorijske metode određivanja kriterija čvratoće ( c i φ )

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

konst. Električni otpor

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Teorijske osnove informatike 1

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se:

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

Obrada signala

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

METODA JEDINIČNE SILE

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

Transcript:

Teorija stabilnosti 2014/2015. VJEŽBE 3 Osnovno o problemu stabilnosti krutih tijela povezanih s elastičnim oprugama Konstruktivne vježbe - SAP2000 Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za tehničku mehaniku Katedra za statiku, dinamiku i stabilnost konstrukcija Mario Uroš, Damir Lazarević 1

GEOMETRIJSKA NELINEARNOST Mehanika kontinuuma shema veze pojedinih veličina zadano polje pomaka geometrijski rubni uvjeti polje pomaka volumske sile geometrijske jednadžbe uvjeti ravnoteže polje deformacija zakon ponašanja polje naprezanja prirodni rubni uvjeti zadano polje sila kod lin. ovisnosti formulacija problema se svodi na lin. dif. jed. rješenje problema je jednoznačno (položaj ravnoteže na pravcu) moguća je općenito pojava četiri vrste nelinearnosti 1. materijalna nelinearnost 2. geometrijska nelinearnost 3. nelinearnosti rubnih uvjeta uzrokovana silom 4. nelinearnosti rubnih uvjeta uzrokovana pomakom 2

Nelinearnost veza u mehanici kontinuuma nelinearnost geometrijskih rubnih uvjeta nelinearnost prirodnih rubnih uvjeta û u b geometrijska nelinearnost LrE = 0 E S ˆt materijalna nelinearnost geometrijska nelinearnost jed. ravnoteže i geom. jednadžbe uvjet ravnoteže - definiranje uvjeta rav. na deformiranoj geom. operator L uvodi nelinearnost odnos pomak i deform. (geom. jednadžbe) nelinearan odnos polja pomaka i polja deform. je nelin. ako se očekuju velike deform. lagane konstrukcije, membrane, pneumatske konstrukcije, konstrukcije od gume i sl. 3

Teorija konačnih pomaka P lsinθ P l(1 cos θ ) lθ P EI = l θ lcosθ θ l k k A geom. nelin. koja se odnosi na točnu geometriju pomaka pretpostavka da je materijal elastičan moguće promatrati položaje koji su u stvarnosti nemogući moguće odstupiti od točne geometrije pomaka Taylorov red ( n) f ( x0 ) f ( x0 ) 2 f ( x0 ) 3 f ( x0 ) n f ( x) = f ( x0 ) ( x x0 ) + ( x x0 ) + ( x x0 ) + ( x x0) + Rn ( x) 1! 2! 3! n! k A 4

Teorija konačnih pomaka granična točka Limit point krivulja ima horiz. tangentu točka grananja Bifurcation point - sjecište više krivulja ravn. odnos opterećenja i pomaka nije jednoznačan potrebne nestandardne numeričke metode točka otkazivanja - krivulja ravnoteže naglo prestaje (rušenje?) ne može se uspostaviti ravnoteža uzrok može biti globalno ili lokalno otkazivanje P granična točka primarna krivulja točka grananja sekundarna krivulja tercijalna krivulja stabilno područje nestabilno područje točka otkazivanja u 5

Teorija konačnih pomaka dinamički proboj unaprijed sustava i uspostavljanja novoga ravnotežnog stanja strategija numeričkog proračuna se mjenja točke zaokreta ili Turning points vert. tangenta na krivulju dolazi do proboja unatrag ako se primjenjuje kontrolirani prirast pomaka. P točka grananja proboj naprijed točka otkazivanja točka zaokreta proboj natrag točka grananja u stabilno područje nestabilno područje 6

Zadatak proboj 1.S.S. (SAP2000) P λ l = 1m h = 2 2 m λ n + 1 λ n λ π α = 4 2a = 2 m k = 1 kn / m λ λ λ = + n+ 1 n u n u n + 1 u mješovite metode = inkrementalna + iterativna kontrola sile Load Control - uzlazna grana krivulje P-u nagib tangente na krivulju jednak nuli ili je negativan metoda Newton-Raphson - tangentna krutost u koraku Constant-stiffness modifikacija metode gdje je krutost unutar inkrementa konstantna pojedina inačica metoda se primjenjuje ovisno o potrebnoj brzini kriterij konvergencije i točnosti proračuna

Displacement Control - kontrolirani prirast pomaka rezultat P(u) koja može biti sa negativnim nagibom tangente izabrati stupanj slobode i zadati mu traženi pomak analiza se provodi tako da se u svakom intervalu pomak odabranog stupnja slobode mijenja za konstantni u amplituda zadane sile (sustava sila) se računa iz ravnoteže potrebno zadati sustav sila da se ostvari traženi pomak dijagram P-uće biti različit za razne sustave sila iako imaju isti traženi pomak 8

Buckling analiza linearizacija problema stabilnosti Buckling analiza - problem vlastitih vrijednosti efikasno kod jednostavnijih konstrukcija gdje je područje prije gubitka stabilnosti linearno - numerički nije zahtjevna Buckling analiza ne uzima u obzir promjenu geometrije konstrukcije ni promjenu uzdužne sile u elementu na početnoj geometriji se odredi vrijednost uzdužne sile koja direktno (uz duljinu) predstavlja geometrijsku krutost elementa rezultat je kritična vrijednost sile (vlastita vrijednosti) i pripadni oblik izvijanja određen do na konstantu za većinu sluč. daje za zadovoljavajuće vrijednost krit. sile. 9

Statika točna geometrija pomaka teorija velikih pomaka Large Displacements uključuje točne vrijednosti rotacije i translacije elementa dok su geometrijske jednadžbe i dalje linearne (vrijedi pretpostavka da je odnos pomaka i deformacija mali) relativni pomaci na svakom pojedinom elementu ne smiju biti veliki (kabeli i užad) u koraku iteracije potrebno je voditi računa o maksimalnoj vrijednosti koraka iteracije u takvim slučajevima treba podijeliti elemente na više manjih 10

P Rezultati analize l = 1m h = 2 2 m π α = 4 k = 1 kn / m 2a = 2 m

Statika P- analiza P- analiza kod velikih uzdužnih naprezanja u elementima uzdužna sile smanjuje ili povećava krutost elementa moguće je da krutost elementa bude jednaka nuli - gubitak stab. P- analiza pretpostavlja male pomake i male deformacije dok se uvjeti ravnoteže postavljaju na deformiranoj geometriji iterativno se izračunava nova krutost u svakom koraku (promjena samo geometrijskog člana) uzdužna sila mjenja krutost što utječe na raspodjelu unutarnjih sila (s time mijenja i uzdužnu silu - iteracija) P- obuhvaća nelinearnost u krivulji ravnoteže prije gubitka stabilnosti vrijedi teorija jako malih pomaka pretpostavka P- je konst. uzdužna sila u elementu u inkrementu 12

Statika P- analiza def. linija štapnog konačnog elementa polinom 3.stupnja pri P- utjecaju se prirast momenta od uzdužne sile računa u odnosu na polinom pri velikim uzdužnim tlačnim silama (blizu kritične sile) deformacijska linija je trigonometrijska funkcija, dok je pri vlačnim silama hiperbolna funkcija podijeliti element na više manjih i s time se približiti točnom rješenju 13

Rezultati analize P- postupak daje prevelike vrijednosti kritične sile uzrok ovoj netočnosti je nelin. dio krivulje do granične točke P- analiza pretpostavlja male pomake i kutove zaokreta 14

Rezultati analize 15