7. MEHANIČKI VALOVI I ZVUK

Σχετικά έγγραφα
1.4 Tangenta i normala

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

( , 2. kolokvij)

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Vektorska analiza doc. dr. Edin Berberović.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Elementi spektralne teorije matrica

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Oscilacije (podsetnik)

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

n F Δ s= F d s [ J ] =m g h Kinetičku energiju tijelo posjeduje usljed kretanja na nekom putu. zatranslaciju: E k = (m v² ) 2 za rotaciju: E k

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

18. listopada listopada / 13

1 Promjena baze vektora

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

2.7 Primjene odredenih integrala

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

IZVODI ZADACI (I deo)

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

7 Algebarske jednadžbe

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

V(x,y,z) razmatrane povrsi S

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

5 Ispitivanje funkcija

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Kaskadna kompenzacija SAU

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Teorijske osnove informatike 1

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Analitička geometrija

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

numeričkih deskriptivnih mera.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Fizika 2. Auditorne vježbe - 7. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Računarstvo. Elekromagnetski valovi. 15. travnja 2009.

Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Geometrija (I smer) deo 2: Afine transformacije

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

RAD, SNAGA I ENERGIJA

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Prostorni spojeni sistemi

( + ) ( ) Derivacija funkcije y = f x, u tocki x, koja je definirana u intervalu a,b jednaka je granicnoj vrijednosti ili limesu izraza:

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u 1.zadatku.

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Operacije s matricama

Transcript:

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET SARAJEVO INŽENJERSKA FIZIKA I 7. MEHANIČKI VALOVI I ZVUK 7.1 Prostiranje valova u elastičnoj sredini Ako se na jednom mjestu elastične sredine (čvrste, tečne ili plinovite) izazovu oscilacije njenih čestica, tada će se, zbog međudjelovanja čestica, to osciliranje širiti kroz sredinu nekom brzinom v. Proces prostiranja oscilacija u prostoru naziva se val ili talas. Val ne prenosi čestice sredine u kojoj se prostire, one samo vrše osciliranje oko ravnotežnih položaja. Longitudinalni val je takav val kod kojeg čestice osciliraju duž pravca prostiranja. Transverzalni val je takav val kod kojeg čestice osciliraju u smjeru koji je okomit na pravac prostiranja vala. Mehanički transverzalni val nastaje samo u sredini koja sadrži otpor na smicanje. U tečnoj i plinovitoj fazi moguć je nastanak samo longitudinalnih valova. Crtež 7.1 Na crtežu 7.1, prikazano je kretanje čestica pri prostiranju transverzalnog vala. Čestice označene sa 1,,3 itd. pomaknute su jedna od druge na rastojanju 1/4 vt, to je jednako četvrtini puta kojeg val pređe za vrijeme jednog perioda. Čestice koje jedna od druge stoje na rastojanju vt osciliraju u istoj fazi. Rastojanje između najbližih čestica koje osciliraju u istoj fazi naziva se valna dužina. 68

Valna dužina je prema tome jednaka proizvodu brzine vala i perioda. λ v T (7.1) Ako zamijenimo u izrazu (7.1) T s 1/f dobijemo v λ (7.) f Geometrijsko mjesto tačaka do kojeg dolaze oscilacije u momentu vremena t naziva se valni front, to je površina koja dijeli dio prostora koji je zahvaćen u valni proces od oblasti u kojoj još nema oscilacija. Geometrijsko mjesto tačaka koje osciliraju sa istom fazom naziva se valna površina. Valne površine mogu da budu bilo kojeg oblika, najjednostavnije su one koje imaju oblik ravni ili sfere. U tim slučajevima val se naziva ravni ili sferni. U ravnom valu valne površine predstavljaju sistem koncentričnih sfera, crtež 7.. a) Sferni val b) Ravni val Crtež 7. Pravci duž kojih se šire oscilacije od tačke do tačke zovemo zrakama vala, zrake su okomite na valne površine. Iz točkastog izvora u izotropnom sredstvu (tj. sredstvu koje u svim smjerovima ima iste osobine) širi se sferni val čije su valne fronte koncentrične sfere (lopte) crtež 7.a, a zrake radijalni pravci. Ravni val nastaje iz beskonačno dalekog točkastog izvora, valne fronte su ravnine, a zrake paralelni pravci, crtež 7.b. 7. Jednadžba ravnog i sfernog vala 69

Valna jednadžba naziva se izraz koji daje pomjeranje ψ oscilirajuće točke kao funkciju njenih koordinata x, y, z i vremena t ψ ψ ( x, y, z, t) (7.3) Funkcija (7.3) mora da bude periodična kako u odnosu na vrijeme, t tako i u odnosu na koordinate x, y, z. Nađimo oblik funkcije u slučaju ravnog vala koji se prostire duž ose x ψ ψ ( x,t) (7.4) Valne površine normalne su na osu x. Neka oscilacije tačaka koje leže u ravni x 0 imaju oblik ψ ψ ( 0, t) Acosωt (7.5) Nađimo oblik osciliranja čestice u ravni koja odgovara proizvoljnoj vrijednosti x. Da bi val prešao put od ravni x 0 do ravni x valu je potrebno vrijeme τ x τ (7.6) v gdje je v brzina prostiranja vala. Oscilacije čestica koje leže u ravni x zaostaju u vremenu, za τ Crtež 7.3. Prema tome, jednadžba ravnog vala može se napisati u obliku x ψ Acosω( t τ ) Acosω t Pri ovome pretpostavljamo da je amplituda oscilacija u svim tačkama jedna ista, tj. nema apsorpcije valova. Neka je vrijednost faze u jedndžbi (7.7) jednaka nekoj stalnoj vrijednosti x ω t const. (7.8) Izraz (7.8) daje vezu između vremena t i onog mjesta x u kojem se u danom momentu ostvaruju iste vrijednosti faze. Diferenciranjem (7.8) dobivamo brzinu kojom se pomjera dana vrijednost faze 1 dt dx 0 (7.9) v odnosno dx + v (7.10) dt (7.7) 70

Prema tome, brzina prostiranja vala u jednadžbi (7.7) jeste brzina pomjeranja faze, pa se zove fazna brzina. Iz jednadžbe (7.10) slijedi da je brzina vala pozitivna, prema tome (7.7) opisuje val koji se rasprostire u stranu rasta x (slijeva u desno), val koji se rasprostire u stranu suprotnu ima oblik x ψ Acos ω t + (7.11) Izjednačimo fazu sa konstantom i diferencirajmo, dobijemo dx v (7.1) dt Rezultat pokazuje da se val kreće u suprotnom smjeru. Jednadžbi ravnog vala može se dati simetričan oblik u odnosu na t i x. Uvedimo valni broj k, π k (7.13) λ Veza između valnog broja k i kružne frekvencije ω i fazne brzine vala v ima oblik ω v (7.14) k Jednadžba ravnog vala može se napisati u obliku ( t kx) ψ A cos ω ± (7.15) Promatrajmo jednadžbu sfernog vala. Sferni val nastaje od izvora koji se može smatrati točkom. U slučaju da je brzina prostiranja u svim smjerovima ista val koji nastaje od izvora (točkastog) mora biti sferni. Neka je faza osciliranja jednaka ω t tada tačke koje leže na valnoj površini radijusa r mora r oscilirati sa fazom ω t. Amplituda osciliranja u tom slučaju ako sredina ne apsorbira energiju vala neće ostati konstantna, ona se smanjuje po zakonu 1/r Jednadžba sfernog vala ima oblik A r ψ cos ω t r v (7.16) Ova jednadžba vrijedi samo za velike r, u odnosu na dimenziju izvora. Kad r teži nuli amplituda postaje beskonačna, što upravo pokazuje o neprimjenjivosti jednadžbe (7.16) za male vrijednosti r. 7.3 Jednadžba ravnog vala koji se prostire u proizvoljnom smjeru Nađimo jednadžbu ravnog vala koji se prostire u pravcu koji sa osama x, y, z obrazuje uglove αβγ,,. Neka oscilacije koje prolaze kroz koordinatni početak, crtež 7.4, imaju oblik ψ 0 Acosωt (7.17) Uzmimo valnu površinu koja od koordinatnog početka stoji na rastojanju l. Oscilacije u toj ravni 1 zaostaju za oscilacijama (.17) za vrijeme τ v l ψ Acos ω t (7.18) Izrazimo l preko radijus vektora r. Lako je uočiti da skalarni proizvod jediničnog vektora normale n s radijus vektorom r bilo koje tačke površine ima istu vrijednost koja je jednaka l n r r cos ϕ l (7.19) Uvrštavanjem izraza (7.19) u (7.18) dobivamo 71

ω ψ Acos ωt n r Crtež 7.4 Omjer v ω jednak je valnom broju k. Vektor k k n koji je po modulu jednak valnom broju k π λ (7.1) i koji ima smjer normale na površinu naziva se valni vektor. Uvođenjem k u (7.0), dobijemo ψ r, t Acos ωt k r (7.) Jednadžba (7.) daje otklon od ravnotežnog položaja s radijus vektorom r u momentu vremena t. Da bi prešli od radijus vektora tačke r njenim koordinatama x, y, z, izrazimo skalarni proizvod k r projekcijama vektora na koordinatne ose: k r k x x + k y y + k z z (7.3) Tada jednadžba ravnog vala dobiva oblik ψ x, y, z, t Acos ωt k x k y k z (7.4) ( ) ( ) gdje je x y z π π π k x cos α, k y cos β, k z cos γ (7.5) λ λ λ U slučaju kada se r podudara sa osom x, tada je k x k, k y k z 0 te jednadžba (7.4) prelazi u jednadžbu (7.15). Jednadžba ravnog vala ponekad se piše i u obliku ψ Ae ω i t k r pri čemu se podrazumijeva da se koristi samo realni dio tog izraza, npr. [ ( ωt kx) + i sin( t kx) ] (7.6) ψ A cos ω (7.7) 7.4. Valna jednadžba Jednadžba bilo kojeg vala je rješenje diferencijalne jednadžbe koju zovemo valna jednadžba. 7

Promatrajmo ravni val u smjeru ose x ψ x, t ψ Acos ωt kx (7.8) ( ) ( ) Nađimo drugu parcijalnu derivaciju po koordinatama i vremenu od funkcije ψ ( xt, ) 1 ψ ω Acos( ωt kx) ω ψ ψ k Acos( ωt kx) k ψ (7.9) Iz jednadžba (7.9) dobivamo ψ k ψ (7.30) ω k 1 Uzevši u obzir vezu, dobivamo ω v ψ 1 ψ (7.31) v Jednadžba (7.31) predstavlja valnu jednadžbu. Ovo možemo analogno proširiti na sve tri dimenzije, pa valna jednadžba u tri dimenzije ima oblik ψ ψ ψ 1 ψ + + (7.3) y z v Jednadžba (7.3) može se napisati koristeći Laplasov operator ψ ψ ψ ψ + + y z odnosno 1 ψ ψ v (7.33) (7.34) 7.5 Brzina prostiranja elastičnih valova Neka se u pravcu x ose prostire longitudinalni ravni val. Izdvojimo u sredini cilindrični volumen visine x sa površinom koja je jednaka jedinici. Ako osnova cilindra sa koordinatom x ima u nekom trenutku pomjeranje ψ onda će pomjeranje osnove s koordinatom x+ x biti ψ + ψ. Prema tome, razmatrani volumen se deformira i dobiva izduženje ψ (ako je ψ < 0 to predstavlja sažimanje). ψ Veličina, ε predstavlja srednju relativnu deformaciju cilindra. Zbog toga što se ne mijenja po x linearnom zakonu, stvorena deformacija na raznim presjecima cilindra neće biti jednaka. Da bismo dobili deformaciju na presjeku x potrebno je da x teži nuli. Prema tome je 1 Funkcija ψ ( xyzt,,,), je funkcija četiri nezavisno promjenjive, pa se ovdje moraju uvesti parcijalni izvodi funkcije, koji se pišu simbolima,, y, z,. Parcijalni izvod za funkcije više promjenjivih, po nekoj određenoj promjenjivoj, računamo kao običan izvod po toj promjenjivoj, s tim da se ostale varijable smatraju konstantne. Laplasov operator: + +. y z 73

ψ ε lim (7.35) x0 x Postojanje deformacije istezanja svjedoči o postojanju normalnog naprezanja σ koje je pri malim deformacijama proporcionalno veličini deformacije. Suglasno Hookeovom (Hukovom) zakonu, σ E ε, gdje je E Youngov (Jang) modul a σ normalno naprezanje (σ F ), imamo s σ E ε E (7.36) Napomenimo da relativna deformacija a prema tome i naprezanje u fiksiranom momentu vremena zavise od x. Tamo gdje su otkloni čestice od položaja ravnoteže maksimalni, deformacije i naprezanja su jednaki nuli. U mjestima gdje čestice prolaze kroz položaj ravnoteže deformacija i naprezanje dostižu maksimalnu vrijednost pri čemu se pozitivne i negativne deformacije (istezanje i sabijanje) naizmjenično smjenjuju (longitudinalni val ), crtež 7.5. Napišimo jednadžbu kretanja za jedinični ci1indar. Uzimajući da je x veoma malen, ubrzanje sistema može se smatrati konstantno. Masa cilindra jednaka je ρ xs, gdje je gustoća nedeformirane sredine. Crtež 7.5 Crtež 7.6 Sila koja djeluje na cilindar, jednaka je razlici sila na presjeku FF -F 1.Prema (7.36) imamo x x i na presjeku x0 tj. 74

F SE (7.37) x 0 Veličinu možemo razviti u red 3 za male vrijednosti x kao + x + x 0 0 Uvrštavanjem u relaciju (.37) dobivamo F SE x SE x x x ψ (7.38) Sa druge strane, sila je prema II Newtonovom zakonu jednaka F ψ ψ ψ m ρ V ρs x (7.39) Izjednačavanjem relacija (7.39) i (7.38) dobivamo jednadžbu oblika valne jednadžbe ψ ρ ψ (7.40) E 1 ρ Uspoređivanjem jednadžbe (7.40) sa valnom jednadžbom (7.31 ) vidimo da je. Prema v E tome brzina longitudinalnih valova jednaka je kvadratnom korijenu iz Youngovog modula podjeljnog s gustoćom sredine v E ρ Analogna računanja za transverzalne valove dovode do slijedećeg izraza za brzinu (7.4) G v ρ gdje je G modul smicanja. 7.6 Energija elastičnog vala (7.41) Promatrat ćemo sredinu u kojoj se prostire longitudinalni ravni val, izdvojivši elementarni volumen V, ali tako malen da se deformacije i brzina mogu smatrati istim i jednakim u svim tačkama. Da bi izračunali ukupnu energiju sistema moramo prethodno izračunati potencijalnu energiju elastične deformacije pri istezanju ili sabijanju. Energiju istegnutog (sabijenog) štapa za l, dobit ćemo preko rada vanjskih si1a. Pošto je sila promjenljiva, rad je jednak. W l 0 F dx (7.43) gdje je x - izduženje u procesu deformacije i ide od 0 do l. Znači, sila koja odgovara izduženju x, prema Hookeovom zakonu ima oblik E S F x (7.44) l Uvrštavanjem (7.44) u (7.43) možemo izračunati rad, odnosno energiju deformisanog tijela. 3 Funkcija F(x) može se razviti u Mac Lorinov red, za male (infinitezimalne) vrijednosti x kao ( ) ( 0) '( 0) F x F + F x+ 75

l l E S E S x E S l l W xdx (7.45) l l 0 0 l Konačno imamo da je potencijalna energija jednaka E V E ε p (7.46) Izraz za potencijalnu energiju elementarnog volumena V ima oblik ρv E p V (7.47) gdje je, E ρv, Youngov modul elastičnosti, ε, relativna deformacija. Promatrani volumen sadrži također i kinetičku energiju ρ V E k (7.48) gdje je, m ρ V, masa i v brzina danog elementa V. Sabiranjem izraza (7.48) i (7.47) dobit ćemo ukupnu energiju ρ E Ek + E p + v (7.49) Dijeljenjem energije E sa volumenom V u kojem se ona sadrži, dobit ćemo gustoću energije E 1 u ρ + v (7.50) V Parcijalnim diferenciranjem jednadžba ravnog vala po t i po x dobivamo x ωasinω t i ω x Asin ω t (7.51) v Uvrštavanjem izraza (7.51) u (7.30) dobit ćemo izraz za gustoću energije ρ x u A ω sin ω t ili u ρa ω sin ( ωt kx) (7.5) Vidimo da se gustoću energije mijenja po zakonu kvadrata sinusne funkcije. Pošto je srednja vrijednost kvadrata sinusa jednaka 1/, srednja vrijednost gustoće energije po volumenu u svakoj točki sredine biće jednaka ρ u A ω (7.53) Gustoću energije proporcionalna je gustoći sredine, kvadratu frekvencije i kvadratu amplitude vala. Energija se prenosi samim valom od izvora oscilacije do različitih tačaka sredine, prema tome val sa sobom prenosi energiju. Količina energije koju prenosi val kroz neku površinu u jedinici vremena naziva se tok energije ili fluks kroz površinu. 76

Fluks energije je skalarna veličina čije su dimenzije jednake dimenziji energije podijeljene sa dimenzijom vremena, tj. podudara se sa dimenzijom snage. Prema tome fluks se mjeri u vatima (W). Fluks energije u raznim točkama sredine može imati različitu intenzivnost. Za karakteristiku fluksa energije u raznim točkama prostora uvodi se vektorska veličina koja se zove gustoća toka energije. Smjer vektora gustoće fluksa energije podudara se s smjerom u kojem se prenosi energija. Neka se kroz površinu S okomitu na pravac prostiranja vala prenosi za vrijeme t energija E. Tada će gustoća fluksa energije po definiciji biti jednaka E j S t S obzirom da je E fluks energije t φ φ j S Kroz površinu S za vrijeme osnovom S i visinom v t, crtež 7.7., kroz površinu S može se pisati (7.54) (7.55) t prenijet će se energija koja je sadržana u volumenu valjka sa Crtež 7.7 Ako su dimenzije valjka dovoljno male tako da bismo gustoću energije u svim tačkama valjka mogli smatrati jednakom, onda se E može naći kao proizvod gustoće energije i volumena valjka, S v t, tj. E u S v t (7.56) Kad taj izraz za E uvrstimo u formulu (7.54) dobit ćemo j u v Razmatrajući faznu brzinu v kao vektor čiji se pravac podudara sa smjerom prostiranja vala može se napisati j u v (7.57) Srednja vrijednost vektora gustoća fluksa energije jednaka je 1 j sr u v ρa ω v (7.58) Intenzitet vala I jednak je srednjoj vrijednosti energije, koju val prenosi kroz jediničnu površinu u jedinici vremena, a to je upravo skalarna vrijednost vektora tj. I 1 ρva ω j sr (7.59) 77