TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

Σχετικά έγγραφα
SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

Trigonometrijske nejednačine

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

( ) 2. 3 upisana je kocka. Nađite brid kocke.

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

Budući da je u jednakokračnom pravokutnom trokutu visina osnovice jednaka polovini osnovice, vrijedi: a 2


1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Многоугао, странице и дијагонале. Број дијагонала многоугла. Obele`i svaki mnogougao, a zatim napi{i kojoj vrsti po broju stranica pripada.

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

REDUKCIJA SISTEMA NA TAČKU KOORDINATNOG POČETKA Glavni vektor Glavni moment. = xi. F r. r = j. M i. M r

LINEARNE JEDNAČINE. za koji važi: a x b

TAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b)

Priprema za ispit znanja trigonometrija pravokutnog trokuta

sektorska brzina tačke

TRIGONOMETRIJSKI KRUG

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

PRIMENA INTEGRALA

γ = 120 a 2, a, a + 2. a + 2

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

Sli cnost trouglova i Talesova teorema

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

2.6 Nepravi integrali

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Relativno mirovanje tečnosti. Translatorno kretanje suda sa tečnošću

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Mašinski fakultet, Beograd - Mehanika 1 Predavanje 4 1. Spreg sila A C = AC OC = OC CB OC D B = OD = CBF AC CB = =

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA. školska 2013./2014. godina TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD

Elementi spektralne teorije matrica

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Elementi analitičke geometrije u prostoru R 3

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

1. APSOLUTNA GEOMETRIJA

IZVODI ZADACI (I deo)

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

4. Relacije. Teorijski uvod

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Priprema za ispit - RJEŠENJA

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.

ΗΛΙΑΣΚΟΣ ΦΡΟΝΤΙΣΤΗΡΙΑ. Θετικής - Τεχνολογικής Κατεύθυνσης Μαθηματικά Γ Λυκείου Ολοκληρώματα ΥΠΗΡΕΣΙΕΣ ΠΑΙΔΕΙΑΣ ΥΨΗΛΟΥ ΕΠΙΠΕΔΟΥ ΣΤΕΦΑΝΟΣ ΗΛΙΑΣΚΟΣ

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod

Poučak o kosinusu (kosinusov poučak) U trokutu ABC vrijede ove jednakosti b + c a a + c b a + b c.

KONSTRUKTIVNI ZADACI (TROUGAO) Rešavanje konstruktivnih zadataka je jedna od najtežih oblasti koja vas čeka ove godine.

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

povratnog napona 6 prekidača na slici 1.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

GEOMETRIJSKA VEROVATNOĆA. U slučaju kada se ishod nekog opita definiše slučajnim položajem tačke u nekoj oblasti, pri čemu je proizvoljni položaj

Računarska grafika. Rasterizacija linije

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Operacije s matricama

Glava 1. Vektori. Definicija 1.1. Dva vektora su jednaka ako su im jednaki pravac, smer i intenzitet.

Primer 3.1 Ugaona brzina i ugaono ubrzanje prenosnog elementa:

Dru{tvo matemati~ara Srbije. Republi~ki seminar 2011, Novi Sad, Srbija. Pripremawe u~enika osnovnih {kola za takmi~ewa iz matematike

Tretja vaja iz matematike 1

7 Odreženi integrali. Neka je funkcija f(x) definisana na intervalu [a, b]. Ako ovaj interval podelimo

Podloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Σηµειώσεις Μιγαδικής Ανάλυσης Θέµης Μήτσης

SERVICE MANUAL RE-2 PROJECTION TV CHASSIS. KP-41S5K RM-862 OIRT SCC-N62D-A KP-41S5R RM-862 Russian SCC-N62C-A KP-41S5U RM-862 UK SCC-N61B-A

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

( , 2. kolokvij)

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Aksiome podudarnosti

RAVAN. Ravan je osnovni pojam u geometriji i kao takav se ne definiše. Ravan je određena tačkom i normalnim vektorom.

Transcript:

TRUG Mngug kji im ti stnie zve se tug. snvni elementi tugl su : - Temen,, - Stnie,, ( p dgvu stnie se eležvju nsupt temenu, np nspm temen je stni, itd) - Uglvi, unutšnji α, β, γ i spljšnji α, β, γ γ α β β snvne elije z uglve i stnie tugl su: ) Zi unutšnjih uglv u tuglu je 80 0 tj. α β γ 80 0 ) Zi spljšnjih uglv je 0 0 tj. α β γ 0 0 ) Spljšnji i njemu susedni unutšnji ug su upedni,tj. α α β β γ γ 80 0 ) Spljšnji ug tugl jednk je ziu dv nesusedn unutšnj ugl, tj α β γ β α γ γ α β 5) Svk stni tugl mnj je d zi već d zlike duge dve stnie, tj < < < < < < ) Nspm većeg ugl nlzi se već stni i nut. k je α β nd je k je nd je α β www.mtemtinje.m

Četii znčjne tčke tugl su: ) tent (H) ) Težiste (T) ) ent upisne kužnie (S) ) ent pisne kužnie () tent se nlzi u peseku visin tugl h,h, h. ( Visin je njkće stjnje d temen d nspmne stnie). Kd štuglg tugl je u tuglu, kd pvuglg u temenu pvg ugl kd tupuglg vn tugl. h H h h h h h H tent Težišn duž tugl je duž kj spj teme s sedinm nspmne stnie. Težišne duži seku se u jednj tčki, t je TEŽIŠTE TRUGL. Težište deli težišnu duž u zmei :. t t T t t t t T T : T T : T T : T : : : www.mtemtinje.m

ent upisne kužnie je tčk pesek simetl uglv i kd svih tuglv je u lsti tugl. S S S S β s s s α β γ S ent pisne kužnie je tčk pesek simetl stni. Kd štuglg tugl je u tuglu, kd pvuglg n sedini hiptenuze i kd tupuglg vn tugl. s s s s s s www.mtemtinje.m

Vste tuglv: Tuglvi se dele pem stnim i pem uglvim. Pem stnim: Pem uglvim: ) jednkstnični ) štugli ) jednkkki ) pvugli ) nejednkstnični ) tupugli Nejednkstnični β h P h h ili P s( s )( s )( s ) ili P s ili P R gde je: s pluim s, -plupečnik upisne kužnie i R-plupečnik pisne kužnie. www.mtemtinje.m

Pvugli: p h q P ili h P dvde je: h Pitgin teem R ; ; h pq ; p ; q ; pq Jednkkki : h h _ vde je snv i kk ( ki) h h P Pimen Pitgine teeme: h ( ) www.mtemtinje.m 5

Jednkstnični: h y i P Visin h ; y h ; h Kd vg tugl sve četii znčjne tčke se nlze u jednj tčki. Sednj linij tugl (m) je duž kj spj sedine dve stnie i uvek je jednk plvini plelne stnie. m/ m/ m/ www.mtemtinje.m

Pdudnst Δ Δ (SSS) k su sve stnie jedng tugl jednke dgvjućim stnim dugg tugl. (SUS) k su dve stnie i zhvćeni ug jedng tugl jednki dvem stnim i zhvćenm uglu dugg tugl. (USU) k su stni i n nju nlegli uglvi jedng tugl jednki s stnim i n nju nleglim uglvim dugg tugl. (SSU) k su dve stnie i ug nspm veće d njih jedng tugl jednki dvem stnim i uglu nspm veće d njih dugg tugl. Sličnst Δ ~ Δ,, :, :, : - k su dv ugl jedng tugl jednk s dv ugl dugg tugl. - k su ti stnie jedng tugl ppinlne tim stnim dugg tugl. - k su dve stnie jedng tugl ppinlne dvem stnim dugg tugl i uglvi izmedju tih stni jednki. - k su dve stnie jedng tugl ppinlne s dgvjućim stnim dugg tugl, uglvi nspm dveju d tih dgvjućih stni su uglvi iste vste (ili šti, ili pvi, ili tupi). ZDI ) Dt je pvugli tug. Plupečnik pisng kug je R5, plupečnik upisng kug je. dediti snvie. R 5??? Pšt se di pvuglm tuglu, vže fmule: R i R 5 0 0 Sd ćem iskistiti Pitginu teemu. ±, ( ) 0 7 8 900 0 8 8 8 0 z 8 z 8 8 Kvdtn p Dkle stnie tugl su 8,,0 7

8 ) Plupečnik kug upisng u jednkki tug snvie je. Izčunti pvšinu i im tugl. M D eležvm s M pdnžje visine iz s ent upisne kužnie i s D pdnžje plupečnik n stniu Tuglvi M i D su slični.kenućem ih d i učili tu sličnst. M D Iz sličnsti tuglv sledi ppinlnst dgvjućih stni, Sd pimenjujem Pitginu teemu n tug M Pdelim s i ešvm k kvdtnu jednčinu... 0 5 8, ± Nemguće 8 8 5 h h??, P : : : : 0 5 9 ) ( ) ( ) ( 0 8 8 P P h P

) Uglvi tugl se dnse k ::7. Dužin njmnje stnie je. dediti plupečnik R pisne kužnie. α : β : je α k β k γ 7k : : 7 k k 7k k 80 80 k k 5 80 0 0 α 0 0 β 5 0 γ 05 0 5 5 Pvučem visinu s0 tg0 Stnie i sin 5 s0 su jednke sin 5 tg0 D sklpim sd ezultte: Pvšin tugl je: ( ) 9

0 ( ) ( ) ( ) ( ) P R R P P R sktim R ) Dužin luk izmedju dv susedn temen jednkstničng tugl upisng u kug plupečnik je π l. dediti pvšinu tugl. Pšt se im vg kug sstji iz ti vkv luk: Plupečnik pisne kužnie je: (inlišem) π π π π

P ( ) P 5) Pvšin štuglg tugl čije dve stnie su 5 i je P. dedi im tugl. I NČIN 5 P? Jedn d z z pvšinu je: P sinγ 5 sinγ sinγ 5 5

Pšt je: sin γ s γ s γ sin γ s γ 5 9 sγ ± 5 sγ ± 5 Sd ćem iskistiti ksinusnu teemu: sγ 5 5 5 5 9 8 Mm vde menjti e vednsti z s ili 5 5 8 Pšt je tug štugli uzećem je i u suptnm s stnim,,5 i pvugli. 8 II NČIN 5 P Jedn d z z pvšinu tugl je P s( s )( s )( s ) 8 8 8 8 5 8 8 (8 )(8 )( )( ) 57 ( )( ) Smen t 57 ( t)( t ) 57 t 5 t t t 8t 8 0 Kvdtn p t 8 ± t, t 5 t

Dkle: 5 5 ili v su ist ešenj k kd pvg nčin... ) im pvuglg tugl je, plupečnik upisng kug je. dediti im pisng kug. k? dvde izzim Pzi: ( ) ( ).../ : 8 ( ) ( ) 8 0 8 0 08 0 08 0 Kvdtn p ±, 9 9 9 5 Pšt je: R R 5 im pisng kug je: Rπ 5π