PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Σχετικά έγγραφα
IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI (I deo)

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Skup svih mogućih ishoda datog opita, odnosno skup svih elementarnih događaja se najčešće obeležava sa E. = {,,,... }

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

8 Funkcije više promenljivih

(y) = f (x). (x) log ϕ(x) + ψ(x) Izvodi parametarski definisane funkcije y = ψ(t)

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog fajla, obavezno pogledajte fajl ELEMENTARNE FUNKCIJE, jer se na

5. Karakteristične funkcije

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Elementi spektralne teorije matrica

Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Operacije s matricama

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

18. listopada listopada / 13

Kaskadna kompenzacija SAU

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

4 Numeričko diferenciranje

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

1.4 Tangenta i normala

Na grafiku bi to značilo :

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

4 Izvodi i diferencijali

Teorijske osnove informatike 1

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

1 Funkcije više promenljivih: uvodni pojmovi

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Trigonometrijske nejednačine

( , 2. kolokvij)

numeričkih deskriptivnih mera.

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

TAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b)

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

METODA SEČICE I REGULA FALSI

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

1.1 Funkcije dvije i više promjenljivih

8 Predikatski račun kao deduktivni sistem

7 Algebarske jednadžbe

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

f n z n, (2) F (z) = pri čemu se pretpostavlja da red u (2) konvergira bar za jednu konačnu vrednost kompleksne promenljive Z(f n ) = F (z).

Dužina luka i oskulatorna ravan

Granične vrednosti realnih funkcija i neprekidnost

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Transcript:

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati da vas naučimo kako se konkretno traže parcijalni ivodi... Najpre par reči o obeležavanjima: najčešće se u adacima adaje funkcija (, ), pa je: onaka a parcijalni ivod po -su onaka a parcijalni ivod po onaka a dupli parcijalni ivod po -su, a računa se onaka a dupli parcijalni ivod po, a računa se i su mešoviti dupli parcijalni ivodi a traže se i Ovde je najvažnije apamtiti sledeću stvar: Kad tražimo parcijalni ivod po -su tada tretiramo kao konstantu ( broj) Kad tražimo parcijalni ivod po tada tretiramo kao konstantu ( broj) primer 1. Odrediti prve parcijalne ivode a funkciju + + Prvo tražimo parcijalni ivod po. Znači da je konstanta. + + Znamo da je ivod od konstante 0 kad nije veana a funkciju, pa je: 1

+ + + 0 + 0 Sad tražimo po : + + aokruženo su konstante, pa je ivod od njih 0. + + 0 + 0 + + primer. Odrediti prve parcijalne ivode a funkciju 6+ 5 + 7 1 6+ 5 + 7 1 + + + 6 1 0 7 0 9 6 7 Sad su konstante veane a funkciju, njih prepišemo a tražimo normalno ivod od funkcije po, recimo a konstanta je koje prepisujemo a ivod od Da nađemo prvi parcijalni ivod po : je. 6+ 5 + 7 1 + + + 1 6 1 10 0 1 6 10 1 Kad radimo po, sve što ima je konstanta, pa je tako recimo a ira konstanta koju prepisujemo a namo da je od ivod 1. www.matematiranje.com

primer. Odrediti prve parcijalne ivode a funkciju 7 + 7 + 1 7 1 + 7 ( ) 1 7 7 ( ) 1 + + primer 4. Nađi prve parcijalne ivode a funkciju u + ln( ) Paite, ovde imamo i ivod složene funkcije: u + ln( ) u 1 1 1 ( + )` (1 + 0) + + + po u 1 1 ( + )` (0 + ) + + + po primer 5. Nađi prve parcijalne ivode a funkciju 1 ovde radimo kao ln Θ ( )`Θ Θ 1 Za parcijalni ivod po radimo kao : ( a )` a ln a

primer 6. + Odrediti prve parcijalne ivode a funkciju + Ovde moramo raditi kao ivod količnika: + + ` ` ( + ) po ( + ) + ( + ) po ( + ) ( + ) 1 ( + ) + ( + ) + + + + + ( + ) ( + ) ( + ) ` ` ( + ) po ( + ) + ( + ) po ( + ) ( + ) 1 ( + ) + ( + ) + + + + + ( + ) ( + ) ( + ) primer 7. Odrediti prve parcijalne ivode a funkciju u + + ln( ) u + + ln( ) u 1 1 ( + + )` + + + + + + po u 1 1 ( + + )` + + + + + + po u 1 1 ( + + )` + + + + + + po www.matematiranje.com 4

primer 8. Odrediti prve parcijalne ivode a funkciju u u 1 ` 1 1 u 1 po 1 ` 1 u 1 po u ln primer 9. Odrediti?,?,?,? a funkciju 6+ 5 + 7 1 Naravno, najpre moramo naći prve parcijalne ivode: 6+ 5 + 7 1 6 1 + 0 + 7 0 9 6 + 7 + + + 1 6 1 10 0 1 6 10 1 Sad koristeći njih tražimo dalje: 5

9 6 + 7 + 6 10 1 (9 6+ 7) 18 + (9 6 7) 9 6 + ( 6 10 1) 9 6 ( 6+ 10 1) 10 primer 10. Odrediti?,?,?,? a funkciju e e e ( )` e e e po e ( )` e e e po ( e ) e e ( e ) 1 e + e e (1 + ) ( e ) 1 e + e e (1 + ) ( e ) e e www.matematiranje.com 6

primer 11. Pokaati da je 1 + ln ako je Kod ovog tipa adatka najpre nađemo parcijalne ivode koji se javljaju u adatku ( ovde na levoj strani jednakosti) Zamenimo ih i sredimo da dobijemo desnu stranu: 1 ln Sad prepišemo levu stranu i amenimo parcijalne ivode: 1 + ln 1 1 + ln + ln Dokaali smo traženu jednakost. primer 1. Pokaati da je + ϕ( ) ako je + ϕ( ) 1 + ϕ`( ) ( )`po 1 + ϕ`( ) 1 + ϕ`( ) 0 + ϕ`( ) ( )`po ϕ`( ) ϕ`( ) amenimo u levoj strani: 7

(1+ ϕ`( )) ϕ`( ) + ϕ`( ) ϕ`( ) Dobili smo desnu stranu jednakosti! primer 1. Pokaati da je 0 ako je ( ) ϕ + ϕ + ( ) ` 1 1 ϕ`( + ) ( + ) po ϕ`( + ) ( + )` po ϕ`( + ) + + ϕ`( + ) + ` 1 1 ϕ`( + ) ( + ) po ϕ`( + ) ( + )` po ϕ`( + ) + + ϕ`( + ) + ϕ`( + ) ϕ`( + ) + + ϕ `( ) + + ϕ `( ) + + 0 www.matematiranje.com 8

TOTALNI DIFERENCIJAL funkcije (, ) u onaci d se traži po formuli: d d+ d Dakle, nađemo parcijalne ivode i amenimo ih u formulu. primer 14. Naći totalni diferencijal sledećih funkcija: a) + b) u a) d d+ d d d d + b) u + u u u du d+ d+ d u 1 u ( ) ( + ) ( + ) ( + ) u 1 u ( ) ( + ) ( + ) ( + ) u 1 + 9

Sad ovo amenimo u formulu: u u u du d+ d+ d 1 du d d+ d ( + ) ( + ) + Ako u adacima traže totalni diferencijal višeg reda, onda radimo, na primer: Za u u(, ) je u u du d+ d a totalni diferencijali drugog i trećeg reda bi bili: u u u u u d u d d d dd d ( + ) + + u u u u u u d u d d d d d dd d ( + ) + + + primer 15. Ako je u + + nađi d u u + + u u 6+ 6 6 u u + 6 6+ 6 u u 6+ 6 u u u d u d dd d + + d u (6 6 ) d + ( 6+ 6 ) dd+ (6+ 6 ) d www.matematiranje.com 10

11