STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

Σχετικά έγγραφα
PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

1.4 Tangenta i normala

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKKULTET ZAVRŠNI RAD

18. listopada listopada / 13

Osnovne vrste naprezanja: Aksijalno naprezanje Smicanje Uvijanje. Savijanje. Izvijanje

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA

Prostorni spojeni sistemi

Savijanje nosaa. Savijanje ravnog štapa prizmatinog poprenog presjeka. a)isto savijanje. b) Savijanje silama. b) Savijanje silama.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

TEHNIČKA MEHANIKA I 9. PREDAVANJE SILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA. Str knjiga Poglavlje 12 Unutrašnje sile

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

Izvođenje diferencijalne jednačine elastične linije elastična linija kod proste grede elastična linija kod konzole

OTPORNOST MATERIJALA 1

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

SILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA

TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

20 mm. 70 mm i 1 C=C 1. i mm

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURAJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

IZVODI ZADACI (I deo)

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

METODA JEDINIČNE SILE

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

ISBN

Kaskadna kompenzacija SAU

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

( , 2. kolokvij)

5.2 GRAFOSTATIKA. Prosta greda. Greda sa prepustima

1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2

Masa, Centar mase & Moment tromosti

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Savijanje statički neodređeni nosači

Teorijske osnove informatike 1

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

zastori sunset curtain Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

Prof. dr. sc. Vedrana Kozulić TEHNIČKA MEHANIKA 2 Predavanja Akad. god. 2008/09

30 kn/m. - zamenimo oslonce sa reakcijama oslonaca. - postavimo uslove ravnoteže. - iz uslova ravnoteže odredimo nepoznate reakcije oslonaca

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Dijagonalizacija operatora

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

radni nerecenzirani materijal za predavanja

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

MANUELA KANIŠKI ZAVRŠNI RAD

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

S K R I P T A SKRAĆENA PREDAVANJA (PRVI DIO)

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

ZASTORI SUNSET CURTAIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

METALNE KONSTRUKCIJE I

Transcript:

STTIČKI ODREĐENI SUSTVI

STTIČKI ODREĐENI SUSTVI SVOJSTV SUSTV Kod statički određenih nosača rješenja za reakcije i unutrašnje sile su jednoznačna. F C 1. F x =0 C 2. M =0 3. F y =0 Jednoznačno rješenje iz uvjeta ravnoteže. F Rješenje nije jednoznačno S=0 S=F F mehanizam.

STTIČKI ODREĐENI SUSTVI Kod statički određenih nosača reakcije i unutrašnje sile ne ovise o obliku i veličini poprečnog presjeka elemenata niti o materijalu iz kojeg su napravljeni pojedini elementi nosača. Pomaci ovise o istom. M x

STTIČKI ODREĐENI SUSTVI Kod statički određenih sustava ne pojavljuju se reakcije i unutrašnje sile zbog djelovanja promjene temperature, popuštanja oslonaca ili uslijed netočno izvedenog pojedinog elementa u sustavu. Desi se samo pomak konstrukcije kao krutog diska. t v

STTIČKI ODREĐENI SUSTVI ko se kod statički određenog sustava opterećenje na dijelu jednog diska zamijeni statički ekvivalentnim opterećenjem, neće doći do promjene reakcija kao ni unutarnjih sila na ostalom dijelu sustava izvan tog područja. F Q M(x) M1 M2 M3 M(x) M1 M2 M3

STTIČKI ODREĐENI SUSTVI ko se promjeni oblik nekog elementa statički određenog sustava, bez promjene opterećenja i bez promjene veza u sustavu, ta promjena ne izaziva promjenu sila u ostalim dijelovima tog sustava. Q Q

STTIČKI ODREĐENI SUSTVI ko je statički određen sustav složen i ima osnovni i sekundarni dio. Opterećenje osnovnog dijela ne izaziva sile u sekundarnom dijelu nosača, dok opterećenje sekundarnog dijela izaziva sile u osnovnom dijelu.

STTIČKI ODREĐENI SUSTVI Statički određeni nosači nemaju rezervu u pogledu stabilnosti ako dođe do raskida neke vanjske ili unutrašnje veze. ko dođe do popuštanja na mjestu jedne veze, dolazi do gubitka stabilnosti sustava ili dijela sustava.

UNUTRNJE SILE T T Uravnotežujuće sile u nekom presjeku sustava. Predznaci unutarnjih sila : po konvenciji +T +M +N +T N N +N +M N N

UNUTRNJE SILE Unutarnje sile očitavaju se u lokalnom kordinatnom sustavu +N +M +M +M +N +T +N +T +T Kompjuterski rezultati unutarnjih sila su smjeru definiranog lokalnog kordinatnog sustava. Očitavaju se na početku i kraju elementa. T 1 y x 1 2 M N

UNUTRNJE SILE Unutarnje sile- za što služe? One su baza za dimenzioniranje elemenata i spojeva konstrukcije.

UNUTRNJE SILE Dijagrami unutarnjih sila: U karakterističnim točkama se računaju veličine un. sila. T(x),N(x),M(x)= funkcija (x,opterećenja, stat. sustava, l)

UNUTRNJE SILE Na zakrivljenom nosaču: P Ra T Rb dijagram okomito na os nosača T dijagram na projekciju ose nosača N T(x),N(x),M(x)= funkcija (x,, opterećenja, stat.sustava, l)

UNUTRNJE SILE M Unutarnja sila je funkcija koja svakoj točki duž nosača x pridružuje vrijednost unutarnje sile y po nekoj f-ji. Ovisi o položaju x, opterećenju, st.sistemu. Postoje pravila za dijagrame-ovisna o opterećenju. Deformacija je vezana sa un.silom. Dijagrami f-je max 3 reda(x 3 ). T

DIJGRMI UNUTRNJIH SIL PRVIL : Skok u dijagramu poprečnih sila pojavljuje se na mjestu djelovanja koncentrirane sile u iznosu same sile. Na tom mjestu u dijagramu momenata savijanja pojavljuje se lom tangenti-u smjeru djelovanja opterećenja.

DIJGRMI UNUTRNJIH SIL Moment savijanja je parabolična f-ja gdje je q(x) jednoliko opterećenje. Oblik parabole u dijagramu je smjera kontinuiranog opterećenja. Što je veće opterećenje veća je i zakrivljenost.

DIJGRMI UNUTRNJIH SIL ko je T=0 tada dijagram T mijenja predznak. Moment savijanja poprima ekstremnu vrijednost gdje je poprečna sila =0, odnosno nagib tangente je tg = = dm/dx=t=0. tg α = 0

DIJGRMI UNUTRNJIH SIL Skok u dijagramu momenata savijanja pojavljuje se samo na mjestu gdje djeluje koncentrirani moment. Skok u dijagramu je u smjeru koncentriranog M- iz punog u prazno.

DIJGRMI UNUTRNJIH SIL Poprečna sila je konstantna gdje je q(x)=0, odnosno linearna f-ja gdje je q(x) jednoliko opt. Moment savijanja je linearna f-ja gdje je q(x)=0 q T M 0 konstantan linearan Konstantan linearan kvadratna parabola Linearan kvadratna parabola kubna parabola

UNUTRNJE SILE-krivulje.kod kontinuiranog opterećenja

UNUTRNJE SILE Osnovni statički sustavi PROST GRED a P b q L =Pb/L = Pa/L L ==ql/2 M(X) M=Pab/L M=qL 2 /8 P T(x)

UNUTRNJE SILE =ql/6 = ql/3 a M b q = =M/L L L Ma/L M(X) Mb/L M=qL 2 /9 3 T(x) M/L M/L L/ 3

UNUTRNJE SILE q q q = = ql/4 L L = = ql/4 M(X) M=qL 2 /12 M=qL 2 /24 T(x)

UNUTRNJE SILE L q 1 q 2 L/4 P P P = q 1 L/3 = q 2 L/3 = = 1.5 P M(x) M=0.06325( q 1 + q 2 ) L 2 M=PL/2 T(x)

UNUTRNJE SILE I ovo statički sustavi proste grede: Poligonalna prosta greda Zakrivljena prosta greda Rešetka- prosta greda

UNUTRNJE SILE KONZOL L LIJEV DESN M P P M =P M =PL =P M =PL M(x) PL PL T(x) P P + -

UNUTRNJE SILE M q M M =M M =ql M =ql 2 /2 M(x) M ql 2 /2 T(x) ql

UNUTRNJE SILE a GRED S PREPUSTOM L P P a L =P(L+a)/L =Pa/L a = =P/2 L M(X) M=Pa M=PL/4 T(x) P

UNUTRNJE SILE a L q q =q(l+a) 2 /2L =q(l+a)((l-a)/2l) =qa (1+a/2L) =-q(a 2 /2L) M(X) M =-qa 2 /2 M= 2 /2q M =-qa 2 /2 T(X) qa qa

UNUTRNJE SILE a L q M ==ql/2 =-=M/L M(X) M=qL 2 /8 M=M T(X)

UNUTRNJE SILE a L a GRED S DV PREPUST q P P ==q(l+2a)/2 ==P M(x) M =M =-qa 2 /2 M=q(L 2 /8-a 2 /2) M =M = M=-Pa T(x) qa qa P P

UNUTRNJE SILE a L a q q q ==ql/2 ==qa M(x) M=qL 2 /8 M =M =M=-Pa 2 /2 T(x) qa qa

RVNOTEŽ, RVNOTEŽ

DIFERENCIJLNE VEZE UN. SIL I OPTEREĆENJ dt/dx=-p dn/dx=-n dm/dx= T d 2 M/dx 2 =-p

DIFERENCIJLNE VEZE p TUMČENJE DIF. VEZ T(N) +T dt/dx=-p M(Nm) +M T dm/dx=t= tg α Nagib poprečne sile u nekom presjeku x jednak je vrijednosti opterećenja na tom mjestu, dt/dx=-p. Nagib tangente na krivulju momenta savijanja u nekoj točci jednak je poprečnoj sili na tom mjestu, dm/dx=t= tg α.

DIFERENCIJLNE VEZE Primjer: M f=2,75 f=80 50 10 20 1 2 3 4 5 4.0 8.0 4.0 2.0 15 15 10 f=3,75 P q=1,25 kn/m q=10 kn/m M=35 knm M=25 knm M=10 knm q=7,5 kn/m T 36,25 + 1,25 + - 15-5 - 43,74

STTIČKI ODREĐENI SUSTVI Složeni statički sustavi Trozglobni sustavi Ojačani sustavi Poduprti sustavi Sustavi sa zategama Ovješeni sustavi