Poučak o kosinusu (kosinusov poučak) U trokutu ABC vrijede ove jednakosti b + c a a + c b a + b c.

Σχετικά έγγραφα
γ = 120 a 2, a, a + 2. a + 2

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

Priprema za ispit - RJEŠENJA

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.

Budući da je u jednakokračnom pravokutnom trokutu visina osnovice jednaka polovini osnovice, vrijedi: a 2

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

Koliko sati toga dana je razina vode bila iznad 30 cm? A) 5 B) 6 C) 7 D) 9 E) 13 Rješenje: E. Rješenje: A A) 1 B) 2 C) 6 4 D) 3 4 E) 2.

( ) 2. 3 upisana je kocka. Nađite brid kocke.

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

x y 2 9. Udaljenost točke na osi y od pravca 4x+3y=12 jednaka je 4. Koja je to točka?

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Odredjeni integral je granicna vrijednost sume beskonacnog broja clanova a svaki clan tezi k nuli i oznacava se sa : f x dx f x f x f x f x b a f

2n 2, 2n, 2n + 2. a = 2n 2, b = 2n, c = 2n + 2. a b c. a P =

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

2.6 Nepravi integrali

( ) p a. poklopac. Rješenje:

Tada je obujam ostatka kocke jednak: b

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

( ) ( )

Opsezi i površine - DZ

Osnove inženjerskog proračuna

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x


Zdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih:

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Trigonometrijske formule sve iz jednog trokuta i još ponešto

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

1 Ekstremi funkcija više varijabli

Istosmjerni krugovi. 1. zadatak. Na trošilu će se trošiti maksimalna snaga u slučaju kada je otpor čitavog trošila jednak unutrašnjem otporu izvora.

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

Priprema za ispit znanja trigonometrija pravokutnog trokuta

1.4 Tangenta i normala

RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

Многоугао, странице и дијагонале. Број дијагонала многоугла. Obele`i svaki mnogougao, a zatim napi{i kojoj vrsti po broju stranica pripada.

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

MATEMATIČKI KLOKAN C 2018.

Kut je skup točaka ravnine odre - den dvama polupravcima sa. Polupravci a i b su krakovi kuta, a njihov zajednički početak V je vrh kuta.

4 Sukladnost i sličnost trokuta

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

Osnovna škola. b) Koliko prstenova treba objesiti na kukicu s lijeve strane na slici 2 da bi poluga bila u ravnoteži? 1 3 F/N

Metode rješavanja izmjeničnih krugova

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Prostorni spojeni sistemi

Mimoilazni pravci. Ela Rac Marinić Kragić, Zagreb

ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA. školska 2013./2014. godina TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

0 = 5x 20 => 5x = 20 / : 5 => x = 4.

STRUKTURA I SVOJSTVA MATERIJALA METALOGRAFIJA ŽELJEZNIH LEGURA. Prof. dr. sc. Ivica Kladarić

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

4. Relacije. Teorijski uvod

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

Pošto se trebaju napisati sve nastavne cjeline i gradivo sva četiri razreda (opće i jezično) potrajati će duži vremenski period.

LINEARNE JEDNAČINE. za koji važi: a x b

MATEMATIKA 2. seminari. studij: Prehrambena tehnologija i Biotehnologija

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

2.1. KRISTALNA STRUKTURA

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

Matematika - usmeni dio ispita Pitanja i rješenja

FORMULE VEZANE UZ MATEMATIČKE KOLEGIJE PREDDIPLOMSKOG STUDIJA

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja MATEMATIKA

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Temeljni pojmovi trigonometrije i vektorskog računa

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

( , 2. kolokvij)

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

1 Promjena baze vektora

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Popis zadataka. 1. Odredi Re

Transcript:

Zdtk 4 (4, TUŠ) Kolik je mjer njmnjeg kut u trokutu kojemu su strnie duljin 7 m, 8 m i 9 m? Rješenje 4 Trokut je dio rvnine omeñen s tri dužine Te dužine zovemo strnie trokut Nsuprot većoj strnii u trokutu leži veći kut Nsuprot mnjoj strnii u trokutu leži mnji kut Skrtiti rzlomk znči rojnik i nzivnik tog rzlomk podijeliti istim rojem rzličitim od nule i jedinie n = n, n, n oučk o kosinusu (kosinusov poučk) U trokutu vrijede ove jednkosti = + os, = + os, = + os + + + os =, os =, os = Nek je = 7 m, = 8 m i = 9 m udući d se nsuprot njmnje strnie u trokutu nlzi njmnji kut, slijedi: + + ( 8 m) + ( 9 m) ( 7 m) os = = os = os 8 m 9 m 64 m + 8 m 49 m 96 m krtimo rzlomk = os = os 44 m 44 m s 48 m = os = 48 '3'' 3 Vjež 4 Kolik je mjer njmnjeg kut u trokutu kojemu su strnie duljin 4 m, 6 m i 8 m? Rezultt: 48 ' 3'' < < < < < < Zdtk 4 (4, TUŠ) N skii je prikzn konveksn četverokut D u kojem je + = + δ = 8

rvi i D sijeku se u točki T Točk T je 3 m udljen od točke, 6 m od točke D i m od točke Kolik je duljin strnie? 3 m 5 m 7 m D 9 m Rješenje 4 Trokut je dio rvnine omeñen s tri dužine Te dužine zovemo strnie trokut Sličnost trokut Kžemo d su dv trokut sličn ko postoji pridruživnje vrhov jednog vrhovim drugog tko d su odgovrjući kutovi jednki, odgovrjuće strnie proporionlne =, =, =, = = = k Omjer strni sličnih trokut k zovemo koefiijent sličnosti rvi poučk sličnosti (K K) Dv su trokut sličn ko se podudrju u dv kut Drugi poučk sličnosti (S K S) Dv su trokut sličn ko se podudrju u jednom kutu, strnie koje odreñuju tj kut su proporionlne Treći poučk sličnosti (S S S) Dv su trokut sličn ko su im sve odgovrjuće strnie proporionlne Četvrti poučk sličnosti (S S K) Dv su trokut sličn ko su im dvije strnie proporionlne, podudrju se u kutu nsuprot većoj strnii ko su i rojevi, kžemo d je količnik :, omjer rojev i Vrijednost omjer ne mijenj se ko se prvi i drugi roj pomnože ili podijele istim rojem ( ) ( ) ( ) : ( ) : = n : n : = : n : n Rzmjer ili proporij je jednkost dvju jednkih omjer ko je td je rzmjer ili proporij : = k i : d = k, : = : d Umnožk vnjskih člnov rzmjer i d jednk je umnošku unutrnjih člnov rzmjer i : = : d d = Dv su kut suplementn, ko je njihov zroj jednk 8, još kžemo d su ti kutovi sukuti + = 8

S slike vidi se: T = 3, TD = 6, T =, = T T D =, =, D =, D = δ Dokžimo d vrijedi: TD =, DT = TD = TD = 8 TD = 8 metod TD = + = 8 = 8 komprije DT = DT = 8 δ DT = 8 δ metod DT = + δ = 8 = 8 δ komprije 3

Uočimo d su trokuti TD i T slični jer imju jednke kutove (kut DT je zjednički z o trokut, = DT, D = TD ) Nsuprot kutu je: u trokutu TD strni T u trokutu T strni T Nsuprot kutu je: u trokutu TD strni TD u trokutu T strni T Td vrijedi rzmjer: Rčunmo duljinu strnie Odgovor je pod T : T = TD : T T : = 6 : 3 3 T = 6 3 T = 6 /: 3 T = = T T = 3 = 7 Vjež 4 N skii je prikzn konveksn četverokut D u kojem je + = + δ = 8 rvi i D sijeku se u točki T Točk T je 6 m udljen od točke, m od točke D i m od točke Kolik je duljin strnie? Rezultt: 6 m 3 m 34 m D 38 m Zdtk 43 (4, TUŠ) U prvokutnome trokutu mjer jednog šiljstog kut je sedm put već od mjere drugog šiljstog kut Kolik je mjer mnjeg kut tog trokut? 5' 5' 3 ' D 5 4 ' Rješenje 43 Trokut je dio rvnine omeñen s tri dužine Te dužine zovemo strnie trokut Zroj kutov u trokutu je 8 + + = 8 rvokutni trokuti imju jedn prvi kut (kut od 9º) Strnie koje ztvrju prvi kut zovu se ktete, njdulj strni je hipotenuz prvokutnog trokut 4 = 9, + = 9

Kko zpisti d je roj ''n put'' veći od roj? = n, =, = n n Mjer njmnjeg kut prvokutnog trokut doije se iz sustv jedndži + = 9 metod 7 + = 9 8 = 9 8 = 9 /: 8 = 5' = 7 supstituije Odgovor je pod Vjež 43 U prvokutnome trokutu mjer jednog šiljstog kut je osm put već od mjere drugog šiljstog kut Kolik je mjer mnjeg kut tog trokut? D 5 Rezultt: Zdtk 44 (Helen, pedgoški fkultet) Nek je zdn trokut tkv d je < i nek su nd strnim konstruirni kvdrti (slik) Dokžite d je N = N i M R Rješenje 44 Trokut je dio rvnine omeñen s tri dužine Te dužine zovemo strnie trokut Sukldnost trokut Kžemo d su dv trokut sukldn ko postoji pridruživnje vrhov jednog vrhovim drugog tko d su odgovrjući kutovi jednki, odgovrjuće strnie jednkih duljin =, =, =, =, =, = rvi poučk sukldnosti (S S S) Dv su trokut sukldn ko se podudrju u sve tri strnie Drugi poučk sukldnosti (S K S) Dv su trokut sukldn ko se podudrju u dvije strnie i kutu izmeñu njih Treći poučk sukldnosti (K S K) Dv su trokut sukldn ko se podudrju u jednoj strnii i o kut n toj strnii Četvrti poučk sukldnosti (S S K) 5

Dv su trokut sukldn ko se podudrju u dvije strnie i kutu nsuprot većoj strnii Četverokut je dio rvnine omeñen s četiri dužine Četverokut je ztvoren geometrijski lik koji im četiri kut i četiri strnie Kvdrt je četverokut kojemu su sve strnie sukldne, dijgonle meñusono sukldne i okomite N M S slike vidi se: R = = R = R =, M = MN = N = = =, =, = N = 9 + = 9 +, = + 9 = + 9 N N M M R Uočimo trokute N i z koje vrijedi: Td je: N N =, =, N = + 9 =, =, = + 9 R 6

N = + 9 N = = + 9 Dkle, promtrni trokuti N i imju dvije strnie jednke duljine i jednke kutove meñu tim strnim N = =, = = N = o drugom poučku o sukldnosti trokut (S K S) trokuti N i sukldni su (podudrju se u dvije strnie i kutu meñu njim) p im je i treć strni jednke duljine, tj Dokz gotov N Vjež 44 Svki vnjski kut trokut jednk je zroju dvju unutrnjih kutov trokut koji s njime nisu susjedni Rezultt: = ' ' + + = 8 ' + = 8 Zdtk 45 (Helen, pedgoški fkultet) Nek je ' = + = ED i = E (slik) Dokžite d je D = E D Rješenje 45 Trokut je dio rvnine omeñen s tri dužine Te dužine zovemo strnie trokut Sukldnost trokut Kžemo d su dv trokut sukldn ko postoji pridruživnje vrhov jednog vrhovim drugog tko d 7 E

su odgovrjući kutovi jednki, odgovrjuće strnie jednkih duljin =, =, =, =, =, = rvi poučk sukldnosti (S S S) Dv su trokut sukldn ko se podudrju u sve tri strnie Drugi poučk sukldnosti (S K S) Dv su trokut sukldn ko se podudrju u dvije strnie i kutu izmeñu njih Treći poučk sukldnosti (K S K) Dv su trokut sukldn ko se podudrju u jednoj strnii i o kut n toj strnii Četvrti poučk sukldnosti (S S K) Dv su trokut sukldn ko se podudrju u dvije strnie i kutu nsuprot većoj strnii D E Uočimo trokute i ED z koje vrijedi: = E, = DE =, = ED D D E E o trećem poučku o sukldnosti trokut (K S K) trokuti i ED sukldni su (podudrju se u jednoj strnii i o kut n toj strnii) p vrijedi: S slik vidi se: Dokz gotov D =, = ED = E D + D = + E D = D + = + E D + = + E D = E 8

Vjež 45 Zroj vnjskih kutov trokut jednk je punom kutu (36 ) Rezultt: ' + + = 8 ' = + ' + ' + ' = + + + + + ' + ' + ' = 36 ' = + ' = + Zdtk 46 (Nik, gimnzij) Duljine ktete i hipotenuze prvokutnog trokut su dv uzstopn prirodn roj Kvdrt ktete trokut je: + + D Rješenje 46 ' ( + ) = + + Trokut je dio rvnine omeñen s tri dužine Te dužine zovemo strnie trokut rvokutni trokuti imju jedn prvi kut (kut od 9º) Strnie koje ztvrju prvi kut zovu se ktete, njdulj strni je hipotenuz prvokutnog trokut itgorin poučk Trokut je prvokutn ko i smo ko je kvdrt nd hipotenuzom jednk zroju kvdrt nd ktetm Skup svih prirodnih rojev oznčvmo s N i pišemo: Zkon soijije z zrjnje Kko zpisti dv uzstopn prirodn roj? ' { n n } N =,, 3, 4, 5,,, +, ( + ) + = + ( + ) n, n +, n, n udući d su duljine ktete i hipotenuze prvokutnog trokut dv uzstopn prirodn roj, vrijedi: = n, = n + n + = ( n + ) = ( n + ) n = n + n + n + = = n + n + n = n + = n + n + = n + n + Odgovor je pod = n = + = n + ( ) 9

Vjež 46 Duljine ktete i hipotenuze prvokutnog trokut su dv uzstopn prirodn roj Kvdrt ktete trokut je: + + D Rezultt: Zdtk 47 (etr, strukovn škol) Nrtni su usporedni prvi p i q i po dvije točke n svkome od njih Koj je tvrdnj točn z površine trokut i D prikznih n skii? Rješenje 47 = 5 D = D = 5 D D = D Trokut je dio rvnine omeñen s tri dužine Te dužine zovemo strnie trokut loštin trokut izrčunv se po formuli v v, v = =, = loštin trokut jednk je polovii produkt duljine jedne njegove strnie i duljine visine koj odgovr toj strnii D E v v v = v = D = E

= = v v v S slike vidi se d trokuti i D imju jednku osnoviu (zu), visine su jednke duljine jer su prvi p i q usporedni ovršine trokut i D jednke su Odgovor je pod Vjež 47 Nrtni su usporedni prvi p i q i po dvije točke n svkome od njih Koj je tvrdnj točn z površine trokut D i D prikznih n skii? D p q Rezultt: D = 5 D D = D D = 5 D D D = D Zdtk 48 (Ivn, gimnzij) Rzlik duljin hipotenuze i jedne ktete prvokutnog trokut je 8 m, duljin je druge ktete 36 m Kolik je površin trokut? Rješenje 48 ( x + y) = x + x y + y Trokut je dio rvnine omeñen s tri dužine Te dužine zovemo strnie trokut rvokutni trokuti imju jedn prvi kut (kut od 9º) Strnie koje ztvrju prvi kut zovu se ktete,

njdulj strni je hipotenuz prvokutnog trokut itgorin poučk Trokut je prvokutn ko i smo ko je kvdrt nd hipotenuzom jednk zroju kvdrt nd ktetm loštin prvokutnog trokut čije su ktete i dn je formulom Iz zdne pretpostvke doije se sustv jedndži = = 8 = 8 + itgorin poučk ( 8 ) 36 36 36 + = + = = = + 64 + 6 + = + 96 64 + 6 + = + 96 64 + 6 = 96 6 = 96 64 6 = 3 6 = 3 /: 6 = 77 ovršin prvokutnog trokut iznosi: = 77 m, = 36 m 77 m 36 m = = 386 m = 4 Vjež 48 Rzlik duljin hipotenuze i jedne ktete prvokutnog trokut je 4 m, duljin je druge ktete 8 m Kolik je površin trokut? Rezultt: 4 m Zdtk 49 (Le, gimnzij) Koliki su kutovi jednkokrčnog trokut, ko je = 33 m i v = 5 m? Rješenje 49 Trokut je dio rvnine omeñen s tri dužine Te dužine zovemo strnie trokut N osnovi odnos meñu duljinm strni trokut može iti: ) rznostrničn, ) jednkokrčn, 3) jednkostrničn Kod jednkokrčnog trokut duljine dviju strni su jednke Strnie jednkih duljin zovemo krim trokut Visine su trokut dužine kojim je jedn krj vrh trokut, drugi sjeište okomie (koj prolzi promtrnim vrhom) s prvem n kojem leži suprotn strni trokut Zroj svih kutov u trokutu je 8º + + = 8 Z jednkokrčn trokut vrijedi: + = 8 Tngens šiljstog kut prvokutnog trokut jednk je omjeru duljine ktete nsuprot tog kut i duljine ktete uz tj kut Gledj slike!

v v v Iz prvokutnog trokut, čije su ktete v i, hipotenuz uz pomoć funkije tngens, doije se: v v v v 5 m tg = tg = tg = = tg tg = 33 m 3 m 3 m 3 = tg = tg = tg = 4 6'5'' 33 m 33 m 33 Rčunmo kut + = 8 + 4 6 '5'' = 8 + 84 3 '5 '' = 8 = 4 6 '5'' 6 ' = 8 84 3 '5 '' = = 79 59 '6 '' 84 3 '5 '' = 95 7 ' '' ' = 6 '' Vjež 49 Koliki su kutovi jednkokrčnog trokut, ko je = 66 m i v = 3 m? Rezultt: = 95 7 ' '', = 4 6 '5 '' Zdtk 5 (Le, gimnzij) U jednkokrčnom trokutu je = = 3 m i = 5 m Simetrle kutov n osnovii trokut sijeku se u točki D Koliki je kut D? Rješenje 5 Skrtiti rzlomk znči rojnik i nzivnik tog rzlomk podijeliti istim rojem rzličitim od nule i jedinie n =, n, n n Trokut je dio rvnine omeñen s tri dužine Te dužine zovemo strnie trokut N osnovi odnos meñu duljinm strni trokut može iti: ) rznostrničn, ) jednkokrčn, 3) jednkostrničn Kod jednkokrčnog trokut duljine dviju strni su jednke Strnie jednkih duljin zovemo krim trokut Visine su trokut dužine kojim je jedn krj vrh trokut, drugi sjeište okomie (koj prolzi promtrnim vrhom) s prvem n kojem leži suprotn strni trokut 3

Zroj svih kutov u trokutu je 8º + + = 8 Kosinus šiljstog kut prvokutnog trokut jednk je omjeru duljine ktete uz tj kut i duljine hipotenuze E D F E D F E D F N N S slik vidi se: = = 3, = 5, N = N =, = ND =, DN =, ND = DN Visin N okomit je n osnoviu i trokut dijeli n dv sukldn prvokutn trokut: N i N romtrjmo, n primjer, prvokutn trokut N omoću funkije kosinus doije se: N 5 m os N = os N = os N = 3 m 5 m 5 5 5 os N = os N = os N = os N = 3 m 6 6 5 N = os N = 65 '3 '' Td je ND = N ND = 65 '3'' = 6 ' ND = 64 8 '3 '' ND = 3 4'6 Zog ND = DN, slijedi ND + D + DN = 8 D = 8 ( ND + DN ) D = 8 ND D = 8 65 '3 '' = 6 ' D = 8 3 44 '64 '' D = 79 59 '6 '' 3 45'4 '' ' = 6 ' D = 49 4 '56 '' N 4

Vjež 5 U jednkokrčnom trokutu je = = 6 m i = 5 m Simetrle kutov n osnovii trokut sijeku se u točki D Koliki je kut D? Rezultt: = 95 7 ' '', = 4 6 '5 '' Zdtk 5 (Mtij, gimnzij) Duljine strni trokut jednke su m, m i 3 m Rzlik duljin dviju krćih strni sličnog trokut iznosi m Kolike su duljine strni sličnog trokut? Rješenje 5 Trokut je dio rvnine omeñen s tri dužine Te dužine zovemo strnie trokut Sličnost trokut Kžemo d su dv trokut sličn ko postoji pridruživnje vrhov jednog vrhovim drugog tko d su odgovrjući kutovi jednki, odgovrjuće strnie proporionlne = k,, = = =, = = = k = k = k Omjer strni sličnih trokut k zovemo koefiijent sličnosti Zkon distriuije množenj prem zrjnju ( ) ( ) + = +, + = + ko trokut im duljine strni, i, td njemu sličn trokut im duljine strni, i tko d vrijedi: = k = k = k Tržimo koefiijent sličnosti k udući d je rzlik duljin dviju krćih strni sličnog trokut jednk m, vrijedi: = metod k k = k ( ) = = k k komprije ( ) k = k = k = Duljine strni sličnog trokut iznose: = k = = = m = k k =, = = = 3 m 3 = k = = 3 = 43 m 5

Vjež 5 Duljine strni trokut jednke su m, m i 3 m Zroj duljin dviju krćih strni sličnog trokut iznosi 53 m Kolike su duljine strni sličnog trokut? Rezultt: = m, = 3 m, = 43 m Zdtk 5 (ntun, tehničk škol) U tupokutnome trokutu mjer kut u vrhu je 3, duljine strni su = m i = 3 m Kolik je duljin visine iz vrh? Rješenje 5 477 m 577 m 677 m D 777 m Trokut je dio rvnine omeñen s tri dužine Te dužine zovemo strnie trokut loštin trokut izrčunv se po formuli v v, v = =, = loštin trokut jednk je polovii produkt duljine jedne njegove strnie i duljine visine koj odgovr toj strnii loštin trokut zdnog dvjem strnim i kutom izmeñu njih = sin, = sin, = sin oučk o kosinusu (kosinusov poučk) U trokutu vrijede ove jednkosti = + os, = + os, = + os 3 m S slike vidi se: 3 m =, = 3, = 3 Duljinu, treće strnie trokut, izrčunmo primjenom kosinusovog poučk = + os = + os / = + os = + 3 3 os 3 = 398 m 6

Uporom formul z ploštinu trokut odredimo duljinu visine iz vrh, v v = metod v = sin 3 komprije = sin 3 v sin 3 = sin 3 / v = Odgovor je pod v 3 sin 3 = 677 398 v = m Vjež 5 U tupokutnome trokutu mjer kut u vrhu je 3, duljine strni su = 4 m i = 6 m Kolik je duljin visine iz vrh? Rezultt: 954 m 354 m 3354 m D 3554 m Zdtk 53 (Ivn, srednj škol) Izrčunj visinu n strniu u trokutu čiji su vrhovi ( 3, ), (, ) i ( 3, 3) Rješenje 53 Zkon distriuije množenj prem zrjnju n, d n = =, = d ( ) ( ) + = +, + = + Trokut je dio rvnine omeñen s tri dužine Te dužine zovemo strnie trokut Visine su trokut dužine kojim je jedn krj vrh trokut, drugi sjeište okomie (koj prolzi promtrnim vrhom) s prvem n kojem leži suprotn strni trokut Jedndž prv olik y = k x + l nziv se ekspliitni olik jedndže prv ili krće, ekspliitn jedndž prv roj k nziv se koefiijent smjer prv roj l nzivmo odsječk prv n osi y rv točkm (x, y ), (x, y ), x x, im koefiijent smjer: y y k = x x Uvjet okomitosti: ko su prvi dni ekspliitnim jedndžm y = k x + l, y = k x + l, k, k, td su okomiti ko i smo ko je k k = k = k = k k Koefiijenti, dkle, morju imti suprotne predznke i morju iti meñusono reipročni Jedndž prv zdnog koefiijentom smjer k i točkom T(x, y ) glsi 7

( ) y y = k x x Odredimo koefiijent smjer k prv (n kojem leži strni trokut ) ( x, y ) = ( 3, ) y y 3 3 k = k = k ( ) ( ) ( 3) = k 3 = x,, x x 4 y = + udući d je prv kojemu pripd visin v okomit n strniu, z njegov koefiijent smjer k vrijedi: 4 k / k = k k = k = k = k = k = k 3 3 k 3 4 4 Jedndž prv kojemu pripd visin v je: ( ) ( ) ( ) 4 k =, x, y = 3, 3 3 4 4 y 3 = ( x ( 3) ) y 3 = ( x + 3) 3 3 y y = k x x 4 4 4 y 3 = x + 4 y = x + 4 + 3 y = x + 7 3 3 3 Vjež 53 Izrčunj visinu n strniu u trokutu čiji su vrhovi ( 3, ), (, ) i ( 3, 3) Rezultt: y = x 4 Zdtk 54 (Helen, gimnzij) N skii je prikzn prlelogrm D kojemu je strni duljine 5 m, visin n tu strniu 8 m Točk S je sjeište njegovih dijgonl, točk T polovište dužine S Izrčunjte površinu trokut T 8

D S 8 m T Rješenje 54 5 m d, = = d d d Skrtiti rzlomk znči rojnik i nzivnik tog rzlomk podijeliti istim rojem rzličitim od nule i jedinie n =, n, n n rlelogrmi su četverokuti kojim su po dvije nsuprotne strnie usporedne (prlelne) Dijgonl prlelogrm je spojni dv nesusjedn vrh rlelogrm im dvije dijgonle koje se meñusono rspolvljju Trokut je dio rvnine omeñen s tri dužine Te dužine zovemo strnie trokut Visine su trokut dužine kojim je jedn krj vrh trokut, drugi sjeište okomie (koj prolzi promtrnim vrhom) s prvem n kojem leži suprotn strni trokut loštin trokut izrčunv se po formuli v v, v = =, = loštin trokut jednk je polovii produkt duljine jedne njegove strnie i duljine visine koj odgovr toj strnii = = v v v 9

D v = 8 m S h T S slike vidi se: 5 m = D = 5, = D, v = 8, h visin okomit n D Izrčunmo ploštinu trokut D T = S T = D T = D 4 S = D v 5 8 D = m D = D = loštin trokut D može se izrčunti i n sljedeći nčin D h D = romtrjmo trokute D i T Imju zjedničku visinu h, z ze vrijedi: T = D 4 omoću omjer doije se ploštin treokut T T h T h T T T T T T = = = = D h D h D D D D D D D 4 D T T 4 T T = D = = = 4 D D D D D 4 T / m 5 m = 4 D T = 4 D T = 4 T = D Vjež 54 N skii je prikzn prlelogrm D kojemu je strni duljine 5 m, visin n tu strniu 8 m Točk S je sjeište njegovih dijgonl, točk T polovište dužine S Izrčunjte površinu trokut T

D S 8 m T Rezultt: 6 m 6 m Zdtk 55 (Snj, gimnzij) Opseg prvokutnog trokut je jednk Duljin hipotenuze je jednk 78 Koliki je polumjer trokutu upisne kružnie? Rješenje 55 Trokut je dio rvnine omeñen s tri dužine Te dužine zovemo strnie trokut rvokutni trokuti imju jedn prvi kut (kut od 9º) Strnie koje ztvrju prvi kut zovu se ktete, njdulj strni je hipotenuz prvokutnog trokut ko su i duljine ktet, duljin hipotenuze prvokutnog trokut, ond je formul z opseg O = + + ko je zdn prvokutni trokut duljin ktet i i hipotenuze, td je polumjer r upisne kružnie dn formulom + r = Skrtiti rzlomk znči rojnik i nzivnik tog rzlomk podijeliti istim rojem rzličitim od nule i jedinie n =, n, n n r S inči O = + + = + + 78 = + = 78 + = = 78 = 78 olumjer trokutu upisne kružnie iznosi:

+ = + 78 44 44 r = r = r = r = r = = 78 inči O = + + = + + + + r = r = r = = 78 = 78 + + 78 56 44 44 r = r = r = r = r = r = Vjež 55 Opseg prvokutnog trokut je jednk 4 Duljin hipotenuze je jednk 56 Koliki je polumjer trokutu upisne kružnie? Rezultt: 44 Zdtk 56 (Lilly, gimnzij) Duljine strni trokut su = 5, = 6 i = 8 Kko se odnose visine trokut? Rješenje 56 Skrtiti rzlomk znči rojnik i nzivnik tog rzlomk podijeliti istim rojem rzličitim od nule i jedinie n =, n, n n Trokut je dio rvnine omeñen s tri dužine Te dužine zovemo strnie trokut loštin trokut izrčunv se po formuli v v, v = =, = loštin trokut jednk je polovii produkt duljine jedne njegove strnie i duljine visine koj odgovr toj strnii ko su i rojevi, kžemo d je kvoijent :, omjer rojev i Vrijednost omjer ne mijenj se ko se prvi i drugi roj pomnože ili podijele istim rojem ( ) ( ) ( ) : ( ) : = n : n : = : n : n Rzmjer ili proporij je jednkost dvju jednkih omjer ko je td je rzmjer ili proporij ko postoji n jednkih omjer produženi rzmjer je : = k i : d = k, : = : d : = k : = k 3 : 3 = k n : n = k, : : 3 : : n = : : 3 : : n

v v = = / v = v v = = / v = v : v : v : : = v v = = / v = člnove rzmjer v : v : v = : : krtimo s v : v : v = : : v : v : v : : = = 5 = 6 v : v : v = : : 5 6 8 = 8 člnove rzmjer proširimo s v : v : : : : : : : v = 5 6 8 v v v = 5 6 8 v : v : v 4 : : 5 = Vjež 56 Duljine strni trokut su = 3, = 4 i = 5 Kko se odnose visine trokut? Rezultt: v : v : v = : 5 : Zdtk 57 (Snny, gimnzij) S krov kuće visine 5 m vidi se podnožje tornj pod kutom depresije od 35' 8'', njegov vrh pod kutom elevije od 8 39' 4'' Kolik je visin tornj? Rješenje 57 Trokut je dio rvnine omeñen s tri dužine Te dužine zovemo strnie trokut rvokutni trokuti imju jedn prvi kut (kut od 9º) Strnie koje ztvrju prvi kut zovu se ktete, njdulj strni je hipotenuz prvokutnog trokut Tngens šiljstog kut prvokutnog trokut jednk je omjeru duljine ktete nsuprot tog kut i duljine ktete uz tj kut Kut elevije kut od horizontlnog prv prem gore Kut depresije kut od horizontlnog prv prem dolje kut elevije horizontlni prv kut depresije 3

D h d I h h D h d I h h S slik vidi se: = 35'8'', = 8 34 '4 '', = d, = h, D = h, D = h Uočimo prvokutne trokute D i omoću funkije tngens doije se: D h h d h tg = / tg tg d = = = d d tg tg metod h h d h komprije tg = tg = tg = / d = d d tg tg h h h h / h tg = = tg h = tg tg tg tg tg Visin h tornj iznosi: h tg h h h h h h h tg = + = + = + tg tg tg8 39 '4 '' h = 5 m + h = 3767 m tg 35'8'' Vjež 57 S krov kuće visine 3 m vidi se podnožje tornj pod kutom depresije od 35' 8'', njegov vrh pod kutom elevije od 8 39' 4'' Kolik je visin tornj? Rezultt: 7535 m 4

Zdtk 58 (Ivn, gimnzij) ovršin trokut jednk je 44 m, dv su njegov kut = 35 5' i = 7' Kolike su duljine strni ovog trokut? Rješenje 58 = 6 ', ' = 6 ' Trokut je dio rvnine omeñen s tri dužine Te dužine zovemo strnie trokut Zroj kutov u trokutu je 8 + + = 8 ovršin trokut zdnog duljinom jedne njegove strnie i mjerm sv tri kut dn je izrzom: sin sin sin sin sin sin =, =, = sin sin sin odsjetimo se poučk o sinusim (sinusovog poučk) U trokutu vrijedi = = = R, sin sin sin pri čemu je R polumjer opisne kružnie tog trokut Njprije odredimo mjeru kut + + = 8 = 8 + = 8 35 5' + 7 ' ( ) ( ) = 8 36 3 ' = 79 6 ' 36 3 ' = 43 8' Iz zdne površine izrčunmo, n primjer, duljinu strnie sin sin sin sin sin sin = = / = sin sin sin sin sin sin sin sin = / = sin sin sin sin 44 m sin 35 5' = = 95 m sin 7 ' sin 43 8' D ismo odredili duljine strni i primijenit ćemo poučk o sinusim: sin = = / sin = sin sin sin sin sin 95 m sin 7 ' = = 354 m sin 35 5 ' sin = = / sin = sin sin sin sin sin 95 m sin 43 8' = = 83 m sin 35 5' 5

Vjež 58 ovršin trokut jednk je 85768 m, dv su njegov kut = 35 5' i = 7' Kolike su duljine strni ovog trokut? Rezultt: = 383 m, = 658 m, = 4566 m Zdtk 59 (Ivn, gimnzij) N horizontlnom zemljištu nlzi se neoder Njegov se vrh vidi iz udljenosti d pod kutom elevije Z koliko se tremo priližiti neoderu d i se kut elevije udvostručio? Rješenje 59 Trokut je dio rvnine omeñen s tri dužine Te dužine zovemo strnie trokut rvokutni trokuti imju jedn prvi kut (kut od 9º) Strnie koje ztvrju prvi kut zovu se ktete, njdulj strni je hipotenuz prvokutnog trokut Tngens šiljstog kut prvokutnog trokut jednk je omjeru duljine ktete nsuprot tog kut i duljine ktete uz tj kut Kut elevije kut od horizontlnog prv prem gore tg tg = tg n n m n + m d d n,,,, = = = = = d d d Zkon distriuije množenj prem zrjnju ( ) ( ) + = +, + = + Skrtiti rzlomk znči rojnik i nzivnik tog rzlomk podijeliti istim rojem rzličitim od nule i jedinie n =, n, n n h D S slike vidi se: x d d - x D = x, D = d x, = d, = h Uočimo prvokutne trokute i D omoću funkije tngens doije se: 6

h D x d d - x h D x d d - x tg = h h tg = tg = / d d d h h tg = tg = tg = / ( d x) D d x d x h = d tg metod d tg = ( d x) tg h = ( d x) tg komprije ( ) d tg = d tg x tg x tg = d tg d tg x tg = d tg tg ( ) d tg tg tg x tg = d ( tg tg ) / x = tg = tg tg tg tg tg tg tg tg ( tg ) d tg d d tg tg tg x = x = x = tg tg tg tg tg tg tg tg + tg 3 tg + tg 3 tg + tg 3 d d d tg tg tg x = x = x = tg tg tg tg tg tg 7

( 3 ) ( ) tg ( ) ( ) d tg + tg d tg + tg d + tg d + tg x = x = x = x = tg tg tg Vjež 59 N horizontlnom zemljištu nlzi se neoder Njegov se vrh vidi iz udljenosti 6 m pod kutom elevije Z koliko se tremo priližiti neoderu d i se kut elevije udvostručio? Rezultt: = ( + ) x 3 tg m Zdtk 6 (Deny, gimnzij) Izrčunj duljinu hipotenuze prvokutnog trokut ko polumjer tom trokutu upisne kružnie iznosi 4 m, jedn kut trokut 67º 5' Rješenje 6 + = +, = = n n n Skrtiti rzlomk znči rojnik i nzivnik tog rzlomk podijeliti istim rojem rzličitim od nule i jedinie n =, n, n n Trokut je dio rvnine omeñen s tri dužine Te dužine zovemo strnie trokut rvokutni trokuti imju jedn prvi kut (kut od 9º) Strnie koje ztvrju prvi kut zovu se ktete, njdulj strni je hipotenuz prvokutnog trokut Sinus šiljstog kut prvokutnog trokut jednk je omjeru duljine ktete nsuprot tog kut i duljine hipotenuze Kosinus šiljstog kut prvokutnog trokut jednk je omjeru duljine ktete uz tj kut i duljine hipotenuze ko je zdn prvokutni trokut duljin ktet i i hipotenuze, td je polumjer r upisne kružnie dn formulom + r = r r r S slike vidi se: r = 4 m, = 67 5', sin =, os = Rčunmo duljinu hipotenuze + + r + r r = r = / = = + 8

zmjen r r r = + = + sin = = sin + os os = r r r = sin + os / = = sin + os sin + os sin + os 4 m = = 63 m sin 67 5' + os 67 5 ' Vjež 6 Izrčunj duljinu hipotenuze prvokutnog trokut ko polumjer tom trokutu upisne kružnie iznosi 8 m, jedn kut trokut 67º 5' Rezultt: 56 m 9