ZBIRKA ZADATAKA SA PRIJEMNIH ISPITA NA FAKULTETU TEHNIČKIH NAUKA

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "ZBIRKA ZADATAKA SA PRIJEMNIH ISPITA NA FAKULTETU TEHNIČKIH NAUKA"

Transcript

1 UNIVERZITET U NOVOM SADU FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA NOVI SAD ZBIRKA ZADATAKA SA PRIJEMNIH ISPITA NA FAKULTETU TEHNIČKIH NAUKA (MATEMATIKA) NOVI SAD, 0

2 Izdvč: Fultet tehničih nu Trg Dositej Obrdović 000 Novi Sd Glvni i odgovorni uredni: Prof dr Ilij Ćosić, den Uređivči odbor: Prof dr Ilij Ćosić Prof dr Ilij Kovčević Prof dr Jno Hodolič Prof dr Vldimir Ktić Prof dr Srđn Kolović Tehnič obrd: Mr Rno Bojnić Mr Nend Simeunović Gordn Bjčetić Štmpnje odobrio: Svet z izdvču deltnost Fultet tehničih nu Predsedni Svet z izdvču deltnost: Prof dr Rdomir Folić Informcije: Trg Dositej Obrdović Telefon: (0) 59- F: (0) 58- e-mil: bojnicr@unscrs wwwftnunscrs Tirž: Štmp:

3 OPŠTE INFORMACIJE O PRIJEMNOM ISPITU Prijemni ispit Prijemni ispit iz Mtemtie polžu ndidti oji žele d upišu sledeće oblsti: - Eletrotehni i rčunrstvo (ndidti se upisuju n jedn od sledeć dv studijs progrm: Energeti, eletroni i teleomunicije; Rčunrstvo i utomti) - Sobrćj (ndidti se upisuju n jedn od sledeć dv studijs progrm: Sobrćj i trnsport; Poštnsi sobrćj i teleomunicije) - Grđevinrstvo (ndidti se upisuju n studijsi progrm: Grđevinrstvo) - Mehtroni (ndidti se upisuju n studijsi progrm: Mehtroni) - Geodezij (ndidti se upisuju n studijsi progrm: Geodezij i geomti) - Rčunrs grfi (ndidti se upisuju n studijsi progrm: Animcije u inženjerstvu) b Prijemni ispit iz Mtemtie s proverom slonosti z studije odgovrjuće oblsti polžu ndidti oji žele d upišu sledeće oblsti: - Mšinstvo Mtemti s proverom slonosti z studije mšinstv (ndidti se upisuju n jedn od sledeć četiri studijsа progrmа: Proizvodno mšinstvo; Mehnizcij i onstruciono mšinstvo; Energeti i procesn tehni; Tehnič mehni i dizjn u tehnici) - Industrijso inženjerstvo i inženjersi mendžment Mtemti s proverom slonosti z studije industrijsog inženjerstv i inženjersog mendžment (ndidti se upisuju n jedn od sledeć dv studijsа progrmа: Industrijso inženjerstvo; Inženjersi mendžment) - Grfičo inženjerstvo i dizjn Mtemti s proverom slonosti z studije grfičog inženjerstv i dizjn (ndidti se upisuju n jedn studijsi progrm: Grfičo inženjerstvo i dizjn) - Inženjerstvo zštite životne sredine i zštite n rdu Mtemti s proverom slonosti z studije inženjerstv zštite životne sredine (ndidti se upisuju n jedn od sledeć dv studijs progrm: Inženjerstvo zštite životne sredine; Inženjerstvo zstite n rdu) c Prijemni ispit iz Geometrije s rhitetonsom i opštom ulturom; Slobodoručno crtnje i Prostorn ompozicij polžu ndidti oji žele d upišu sledeću struu (oblst): - Arhitetur (ndidti se upisuju n studijsi progrm: Arhitetur i urbnizm) Nčin bodovnj Uupn broj bodov n osnovu ojeg se vrši rngirnje ndidt z upis n Fultet formir se o zbir bodov ostvrenih po sledećem riterijumu: Opšti uspeh u srednjem obrzovnju - podrzumev zbir prosečnih ocen iz svih predmet u I, II, III i IV rzredu, pomnožen s brojem (dv) Po ovom osnovu ndidt može steći njmnje, njviše 0 bodov Opšti uspeh u srednjem obrzovnju rčun se zoruživnjem n dve decimle Kndidt je položio prijemni ispit (i time steo prvo n rngirnje rdi upis) uolio n prijemnom ispitu osvoji njmnje: - bodov iz mtemtie z ndidte oji polžu smo mtemtiu, - 7 bodov iz mtemtie i 7 bodov iz test provere slonosti z ndidte oji polžu mtemtiu s proverom slonosti z studije odgovrjuće oblsti - bodov iz geometrije s rhitetonsom i opštom ulturom, bod iz prostorne ompozicije i bod iz slobodoručnog crtnj z ndidte oji polžu prijemni ispit z Arhiteturu Uspeh n prijemnom ispitu iz mtemtie z upis n Eletrotehniu i rčunrstvo, Mehtroniu i Rčunrsu grfiu boduje se od 0 do 0 bodov Uspeh n prijemnom ispitu iz mtemtie z upis n Grđevinrstvo, Sobrćj i Geodeziju i geomtiu boduje se od 0 do 0 bodov 5 Uspeh n prijemnom ispitu iz mtemtie s proverom slonosti z studije odgovrjuće oblsti z upis n Mšinstvo, Industrijso inženjerstvo i inženjersi mendžment, Grfičo inženjerstvo i dizjn i Inženjerstvo zštite životne sredine i zštite n rdu boduje se od 0 do 0 bodov: ) Mtemti se boduje od 0 do 0 bodov, b) Prover slonosti z studije odgovrjuće oblsti se boduje od 0 do 0 bodov

4 Uspeh n prijemnom ispitu z upis n Arhiteturu i urbnizm boduje se od 0 do 0 bodov: ) Geometrij s rhitetonsom i opštom ulturom boduje se od 0 do 0 bodov, b) Prostorn ompozicij boduje se od 0 do 5 bod, c) Slobodoručno crtnje boduje se od 0 do 5 bod Msimln broj bodov je 00 Priprem z polgnje prijemnog ispit z upis rhiteture se izvodi n Fultetu toom cele godine Informcije se mogu dobiti n telefon: 0 / 50 9 и 0 / 85 Informcije z pripremnu nstvu iz mtemtie se mogu dobiti n telefon : 0/ PROGRAM PRIJEMNOG ISPITA IZ MATEMATIKE ZA UPIS ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA; GRAĐEVINARSTVA; SAOBRAĆAJA; MEHATRONIKE; GEODEZIJE I GEOMATIKE; RAČUNARSKE GRAFIKE N ispitu iz mtemtie polže se grdivo predviđeno nstvnim plnom i progrmom z srednje obrzovnje Osnovne logiče opercije, pojm funcije Brojevi (prirodni, celi, rcionlni, ircionlni, relni, omplesni) Proporcionlnost veličin i primene Rcionlni lgebrsi izrzi Polinomi 5 Linern funcij Linerne jednčine i nejednčine, sistemi linernih jednčin i nejednčin Stepenovnje i orenovnje 7 Kvdrtn funcij Kvdrtne jednčine i nejednčine Sistemi vdrtnih jednčin 8 Algebrse i ircionlne jednčine i nejednčine 9 Pojm logritm Logritms i esponencijln funcij Logritmse i esponencijlne jednčine i nejednčine 0 Trigonometrijse funcije Identiteti, jednčine i nejednčine Primen trigonometrije Mtemtič inducij i nizovi Aritmetič i geometrijs progresij Kombintori i binomni obrzc Plnimetrij (prvenstveno geometrij trougl, četvorougl i rug) Stereometrij (prizm, pirmid, zrubljen pirmid, vlj, up, zrubljen up, sfer i delovi sfere) 5 Vetori Anlitič geometrij u rvni (prv, ružnic, elips, hiperbol i prbol) 7 Grnične vrednosti nizov i funcij Izvod i primen Litertur Srednjošolsi udžbenici iz mtemtie Zbir zdt s prijemnih ispit, FTN, 00

5 PROGRAM PRIJEMNOG ISPITA ZA UPIS ARHITEKTURE Prijemni ispit z upis Arhitetonse strue sstoji se od (tri ) del i to: - Slobodoručno crtnje, - Prostorn ompozicij, - Geometrij s rhitetonsom i opštom ulturom Progrm prijemnog ispit iz Sloboručnog crtnj Predviđene su četiri teme i liovn područj od ojih će ndidti rditi n dn ispit SAMO JEDNU Odbir teme biće poznt smo i jedino ruovodiocu ispit i to neposredno pred ispit Teme: ) grdsi prostor (trg, ulic, tvrđv, grup uć ili nei drugi urbni mbijent Novog Sd) ) enterijer neog objet (jvn zgrd, bn, hrm itd) ) scenogrfs postv (plstičn i rtiulisn pozorišn scen ili televizijsi deor s mnoštvom element) ) prostorn ompozicij oj se postvlj uoči ispit čine je geometrijs tel, tnin, drveni štpovi, sulptorsi modeli i rznolii predmeti svodnevne upotrebe, o i bilo oji drugi motivi mrtve prirode Progrm prijemnog ispit iz Prostorne ompozicije Ovj deo ispit z ndidte treb d pože njihovo osećnje z prostor, sposobnost slobodoručnog obliovnj n osnovu zdtih element i d otrije njihovo osećnje z meru, poštujući mštu i čvrsto vezivnje z logiu mterijl i obli Osećnje prostor, liovni izrz, rdost ontrolisne igre i stvrlči dr treb d budu u osnovi ovog ispit, oji se u tom smislu niti uči niti može nučiti Orgniztori prijemnog ispit neće do poslednjeg dn odrediti ni mterijle ni elemente od ojih će ov ispitn ompozicij biti prvljen Međutim, ompozicij će svo biti rđen n bzi ppir, rton, drvenih ljsni, testil, žic, np ili bilo og drugog mterijl ili upotrebnog predmet z oji će se omisij odlučiti Progrm prijemnog ispit iz Geometrije s rhitetonsom i opštom ulturom Ispit se sstoji od 8 pitnj n oje je potrebno dti rte odgovore Pitnj su iz oblsti geometrije, rhiteture, njiževnosti, muzie, liovne umetnosti, pozorišt, film, istorije, društv Litertur: Arhitetons ultur: Rno Rdović, Nov ntologij uć, primer rhiteture i urbnizm svet, Grđevins njig, Beogrd, 00 Miln P Ročević, Uvod u rhitetonso projetovnje, Arhitetonsi fultet Univerzitet u Beogrdu, 998 ( čs rhiteture nslov novog izdnj) Jirgen Jedie (Jürgen Joedice), Obli i prostor u rhiteturi, Orion rt, Beogrd, 009 Zbir zdt s prijemnih ispit n Fultetu tehničih nu, FTN, 00 Opšt ultur: Lj Niolić, B Milić, Čitn s njiževno teoretsim pojmovim z III rzred srednje šole, Zvod z udžbenie i nstvn sredstv, Beogrd, 000 Lj Niolić, B Milić, Čitn s njiževno teoretsim pojmovim z IV rzred srednje šole, Zvod z udžbenie i nstvn sredstv, Beogrd, 999 V Glović, B Krdžić, Liovn ultur, z gimnziju i strednje stručne šole, Zvod z udžbenie i nstvn sredstv, Beogrd, 000 S Mrinović, Muzič ultur z gimnziju i stručne šole, Zvod z udžbenie i nstvn sredstv, Beogrd, K Bogdnović, B Burić, Teorij forme Zvod z udžbenie i nstvn sredstv, Beogrd, 999 Zbir zdt s prijemnih ispit n Fultetu tehničih nu, FTN, 00 Geometrij: Srednjošolsi udžbenici iz Mtemtie i Ncrtne geometrije Zbir zdt s prijemnih ispit n Fultetu tehničih nu, FTN, 00

6 PROGRAM PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE SA PROVEROM SKLONOSTI ZA STUDIJE ODGOVARAJUĆE OBLASTI ZA UPIS: MAŠINSTVA; INDUSTRIJSKOG INŽENJERSTVA I INŽENJERSKOG MENADžMENTA; GRAFIČKOG INŽENJERSTVA I DIZAJNA; INŽENJERSTVA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I ZAŠTITE NA RADU Ispit se sstoji iz dv del i to: - Mtemti (pet zdt) - Prover slonosti z studije odgovrjuće strue (deset pitnj) Progrm del prijemnog ispit: Mtemti Litertur Osnovne logiče opercije, pojm funcije Brojevi (prirodni, celi, rcionlni, ircionlni, relni), stepenovnje i orenovnje, rcionlni lgebrsi izrzi i polinomi Proporcionlnost veličin i primene Linern funcij Linerne jednčine i nejednčine, sistemi linernih jednčin i nejednčin 5 Kvdrtn funcij Kvdrtne jednčine i nejednčine Sistemi vdrtnih jednčin Algebrse i ircionlne jednčine i nejednčine 7 Pojm logritm Logritms i esponencijln funcij Logritmse i esponencijlne jednčine i nejednčine 8 Trigonometrijse funcije Identiteti, jednčine i nejednčine Primen trigonometrije 9 Mtemtič inducij i binomni obrzc 0 Vetori Srednjošolsi udžbeni iz mtemtie Zbir zdt s prijemnih ispit, FTN, 00

7 jul 00 godine ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO, SAOBRAĆAJ I GRAĐEVINARSTVO (prijemni ispit u julu 00 i septembru 00 i 00 godine je bio isti z ove tri strue) U supu relnih brojev nći sup rešenj nejednčine Nći m to d zbir oren (rešenj) jednčine m m m 0 ( ) bude jedn 0, d proizvod bude jedn Dozti d z svi prirodn broj vži jednost n( n ) n 0 Zbir prv tri čln geometrijsog niz je 9 Ao se zbir prvog i trećeg čln pomnoži s, dobij se drugi čln niz Odrediti prv tri čln niz 5 U supu relnih brojev rešiti jednčinu log ( ) U supu relnih brojev rešiti jednčinu cos sin sin 0 7 Strnic romb je 5, zbir dijgonl d d Izrčunti površinu romb 8 Kolio se petocifrenih brojev može npisti od cifr 0,,, 9, o se cifre mogu ponvljti; b ne mogu ponvljti 9 Dt je prv y 0 i prbol y Nći jednčinu tngente n prbolu u M, y, y < 0, prve i prbole presečnoj tči ( ) Visin i izvodnic upe odnose s o :, njen zpremin je 000π cm Izrčunti površinu upe Svi zdt nosi bodov REŠENJA:,, ( ] [ ) N osnovu Vietovih formul, iz ( m m ) 0 i m sledi d je m D dt jednost vži z svi prirodn broj n dozćemo oristeći princip mtemtiče inducije Z n dt jednost vži, jer je ( ) Pretpostvimo d dt jednost vži z n, tj ( ) Dozćemo d dt jednost vži i z n 5 ( ) ( )( ) ( ) ( ) Dle, n osnovu princip mtemtiče inducije dt jednost vži z svi prirodn broj n

8 Oznčimo s b, b i b prv tri čln geometrijsog niz Iz 0 b b b 9, ( b b ) b, sledi d je 0 b i b b Iz b b i b b 900 sledi d je ( b b, b ) {( 5,0,), (,0,5) }, 5 Iz log ( ) sledi d je ( ) 0 Deljenjem dte jednčine s cos ( cos 0 ) dobij se jednčin rešenjim tg ili tg Iz tg sledi d je sup rešenj ove jednčine π A π : Z B rctg π : Z sup rešenj ove jednčine { }, tj d je rešenje dte jednčine reln broj tg tg 0 s Iz tg sledi d je Sup svih rešenj dte jednčine je sup C A U B 7 Iz d d i 5 sledi d je d d 8 Ko je površin romb P d d to je površin trženog romb P ) V 5 V b) V V Iz y i y ( 9, ) sledi d je ( y, ) (,) ili (, ) ( 9, ) y Dle, tržen tč je M Jednčin tngente u dtoj tči M n prbolu je prv y 0 Ko je H : s :, to je s H Iz r s H sledi d je r H Iz V r π H 000π cm sledi d je H 0cm, p je r 0 cm, s 0cm Dle, tržen površin upe je P r π rπs 00π ( ) cm

9 ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO, SAOBRAĆAJ I GRAĐEVINARSTVO septembr 00 Izrčunti Rešiti nejednčinu 0 n( n ) Dozti d z svi prirodn broj n vži n U jednčini ( ) ( ) 0 odredi reln prmetr to d jedn oren (nul) jednčine bude dv put veći od drugog oren 5 Ao je zbir prv tri čln ritmetičog niz, zbir prvih šest člnov 78, nći zbir prvih devet člnov U supu relnih brojev rešiti jednčinu U supu relnih brojev rešiti jednčinu sin cos 0 8 U prvouglom trouglu dte su tete cm i b cm Odredi visinu oj odgovr hipotenuzi 9 Odrediti presečne tče ružnice y y 0 i prve y 0 0 Prvougli trougo čije su tete cm i b cm rotir oo tete b Nći zpreminu nstlog rotcionog tel Svi zdt nosi bodov REŠENJA: ) ) ( )( ) 0 0,, ( ] [ ) ) n : ; ( ) Pretpostv d tvrđenje vži z n : L Doz d tvrđenje vži z n : ( ) ( ) ( ) ( )( ) L ( ) ( ) ) 9 ( ) 7 7

10 5) S S 78 ( d ) ( 5 d) 78 Rešvnjem sistem jednčin d 7 5d dobijmo i d to d je 0 S 0 ( 9 ) , t, ) ( ) t 9, t, 9, Dle, rešenje je smo reln broj 8± t 8t 9 0, t/ ; 9 nem rešenj 7) cos cos 0 cos sin cos 0 cos cos 0 ( ) cos nem rešenje π, Z 8) c b 5 b ch c hc hc cm 5 9) ( y ) y ( y ) y y 0 A ( 0, ) y 5 B ( 5, ) 0 y 0) V B H, H b cm r cm B r π 9π V 9 π V π cm 8

11 ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO, MEHATRONIKA, SAOBRAĆAJ I GRAĐEVINARSTVO septembr 00 Nći intervl njmnje dužine ojem pripd reln broj to d rešenj, vdrtne jednčine ( ) ( 5) ( ) 0 zdovoljv uslov > Cen neog proizvod povećn je z 0% Z olio procent treb menjti dobijenu cenu, d bi se dobil prosečn cen? Zbir tri uzstopn čln ritmetiče progresije je 5 Ao je njveći od njih dv put veći od njmnjeg, nći proizvod t tri broj Ao je cos cos y, sin sin y b, 0, pozti d je b y tg Nći cos y o funciju od i b ( ) 5 Rešiti jednčinu log log Nći jednčinu ružnice oj spolj dodiruje rušnicu y 5 0 centr joj je u tči C ( 5, ) 7 Dijgonle jednorog trpez su uzjmno normlne Izrčunti njegovu površinu o je r c 5, odnos osnovic : 8 Osnov prve prvilne šestostrne pirmide je upisn u osnovu vlj njen vrh leži u centru gornje osnove vlj Ao je visin pirmide H cm, njen zpremin V cm, nći površinu vlj 9 Nći rešenje jednčine 50 0 Koeficijent četvrtog i šestog čln u rzvijenom obliu binom odnose se o 5:8 Nći vrednost čln oji ne sdrži Svi zdt nosi bodov n REŠENJA: 5 9 > > > < 9, ( ) 0 C- prvobitn cen non povećnj: 0 7 C C C smnjuje se z procent C C C 857%

12 0 58 8,, d d d d d d ( ) cos cos cos cos sin cos cos sin sin b b b b y tg y tg y y tg y y y y y y b 5 log log log log log t t t t t t t ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) 5 :, 5 0 5, 9 : y r C A d r C A d y 7 5 y y h P m c h m c y

13 8 π π π V V P r H r P H B V r t t t t t ( ) 0 5, :8 5 : 0 0 n n n n n n n n Čln oji ne sdrži je 95

14 E LEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO; MEHATRONIKA jul 00 Proizvod oren jednčine 5 b c je Prmetri b i c su relni brojevi Funcij f ( ) 5 b c im msimum z Odrediti orene te jednčine Z oje vrednosti relnog prmetr će izrz: biti negtivn z svi reln broj? U supu relnih brojev rešiti jednčinu: 9 80 Nći sup rešenj nejednčine : log ( 5) < 5 Prvougoni ABCD ispresecn je s prvih oje su prlelne s strnicom AB i 8 prvih oje su prlelne s strnicom BC Kolio uupno im prvougoni n dobijenoj slici? Ne je b, b,, b, geometrijs progresij s oličniom q z oju vži d je zbir n b b b b n b n i d je b b 7( q ) Izrčunti b 00 n 7 Rešiti nejednčinu: sin sin sin 5 < 0 z ( 0, π ) 8 Ne su A (,,), B(,, ) i C (,, ) temen prlelogrm ABCD Izrčunti oordinte temen D i težišt T trougl ABC 9 Ne je nd tetm OA i OB jednoro prvouglog trougl OAB, o nd prečnicim onstruisne ružnice i ) Dozti d tč C pripd hipotenuzi AB, gde su O i C presečne tče ružnic i b) Izrčunti površinu prese rugov oji su određeni ružnicm i, o je OAcm 0 Izrčunti zpreminu lopte upisne u prvilni otedr ivice ( Prvilni otedr se sstoji od dve jednoivične prve prvilne četvorostrne pirmide oje imju zjedniču vdrtnu osnovu, vrhovi tih pirmid su s rzličitih strn te osnove) Svi zdt nosi bodov REŠENJA: c b b c 0 f ( ) 0 b 0 b f ( ) 0 < 0 Dle, z funcij f () im msimum Sledi d su oreni ; Dt jednčin je vdrtn o je 0 Z 0 vrednost izrz f ( ) je f( ) < 0 z svo R Z 0 dti izrz će biti negtivn z svo R o je < 0 i D ( ) ( ) < 0 (,0) Dle, f ( ) < 0 z svo o (, 0] ( ) 80; t t t 90 0 { } t 0, t 9 t 09 9 je rešenje jednčine

15 Dt nejednčin je definisn z > 0, i 5 > 0 tj z ( 0,) (, ) Z > logritm je monotono rstuć funcij p je 5 log ( 5) < 5 < 5 > 0 (, ) (, ) Dle, rešenje je (, ) 5 Z 0 < < logritm je monotono opdjuć funcij p je log ( 5) < 5 > 5 < 0 (,) Dle, rešenje je (0,) Znči sup rešenj je (0,) (, ) 5 5 Ko je proizvoljn prvougoni određen izborom dve prve od horizontlnih ( im ih 8 ) i 8 0 dve prve od vertilnih ( im ih ) to je broj svih prvougoni jedn 0 b S n b b bn b ( q) q b b bq b b( q ) b( q )( q q ) 7( q) 7( q ) b q Sledi d je q b, q p je b 00 bq 7 f ( ) sin sin sin 5 (sin sin 5) sin sin (cos ) 0 π π π π π sin - cos f ( ) - - π π π π Dle, sup rešenj dte nejednčine je,, 8 OD OA OC OB (,,) (,,) (,,) (,0, ) ; 7 OT ( OA OB OC) (,,7) Dle, oordinte su D(,0,); T (,, ) 9 ) Ko su uglovi OCA i OCB svi od 90 0 to su tče A,C, i B olinerne; b) Ao je r poluprečni dtih rugov to je tržen površin r π r π P PΔ OCA r r Ko je u nšem slučju r cm to je P (π ) cm 0 Ne je S centr upisne lopte u otedr ABCDVV, tj prese dijgonl AC i BD vdrt ABCD i ne je T normln projecij tče S n rvn trougl BCV (o je u pitnju prvilnui otedr to tč T mor d bude bš težište trougl BCV) S r oznčimo poluprečni upisne lopte Ao je P sredin ivice BC td iz prvouglog trougl STP sledi d je r ST SP PT ( ) tj r, p je zpremin tržene lopte V π 7

16 ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO; MEHATRONIKA jul 00 U supu relnih brojev uprostiti izrz: tgα, z tg α ) π π π π π π α, b) α,, (8 bodov) U supu relnih brojev rešiti nejednčinu 7 9 < 5 (5 bodov) U supu relnih brojev rešiti sistem jednčin y y 77 7 ( bodov) Nči sup rešenj sistem jednčin log log y 0 5 y (5 bodov) 5 N olio rzličitih nčin se od prvih 7 uzstopnih prirodnih brojev, mogu odbrti tri broj, to d njihov zbir bude deljiv s? (7 bodov) Odrediti to d brojevi,, obrzuju ritmetiču progresiju log 5 log 5 log 5 ( bodov) 7 U supu relnih brojev rešiti nejednčinu tg ( ) tg < 0 ( bodov) 8 Ne su P i Q sredine redom strnic BC i CD prlelogrm ABCD, ne je R prese duži AP i BQ i ne je AB, b BC ) Izrčunti ϕ i ψ o je ϕ ψ b 0 ; ( bodov) b) Ao je PR α PA i RB β QB, td izrziti vetore BP, PR i RB u zvisnosti od vetor i b i slr (relnih brojev) α i β ; ( bodov) c) Izrčunti α i β i AR:RP, oristeći zbir BP PR RB ( bodov) π 9 Izrčunti površinu trpez ABCD čije osnovice su AB8 i CD, uglovi n osnovici su α i π β ( bodov) 0 Izrčunti zpreminu prvilnog tetredr, o mu je rstojnje između sredin dve nsprmne ivice (7 bodov) REŠENJA: tgα tgα tg α tg α tgα tgα tgα tgα tgα tgα tg α tg α π π tgα tgα Ao je α,, td je tgα [,],p je tgα ; tgα tgα π π Ao je α,, td je ( ] tgα,,p je tgα tgα tgα tgα tg α ;

17 π π tgα tgα Ao je α,, td je tgα [, ),p je tgα tgα tgα 7 9 ( 5)( ) < < 0 5,, 5 ( )( ) ( ) ( ) y Smenom u, v dti sistem se svodi n evivlentn sistem u v 77 u v 7 Deljenjem ovih jednčin dobij se u v u v 7, p je (u,v)(9,) odnosno (,y)(,) log log y 0 5 y log log y 0 5 y log log y 0 5 y y 5 y (, y) { (,),(,)} 5 Podelimo tih 7 brojev u tri grupe po 9 brojev to d su u prvoj grupi svi brojevi oji su deljivi s, u drugoj grupi su brojevi oji pri deljenju s dju ostt i u trećoj grupi svi brojevi oji pri deljenju s dju ostt D bi zbir tri izbrn broj bio deljiv s tri morju ti brojevi d budu u 9 istoj grupi ili sv tri broj treb d budu iz rzličitih grup U prvom slučju im ih uupno, 9 u drugom slučju im ih uupno 9, te je rezultt d ih im uupno 9 98 Ko vži log 5, log 5, log 5 to iz uslov d oni tim redom obrzuju log 5 log 5 log 5 ritmetiču progresiju sledi d je log log log log Ko je tg ( ) tg < 0 ( tg )( tg ) < 0 tg (, ) to je rešenje dte π π π π nejednčine nd intervlom, intervl,, nd celim supom relnih brojev unije π π svih intervl obli π, π, gde prolzi roz sup celih brojev 8 ) Ko su vetori i b neolinerni to vži ϕ ψ b 0 ϕ 0 ψ 0 ; b) BP b, PR α ( b ), RB β ( b) ; c) BP PR RB 0 b α ( b ) β ( b) 0 α α ( α β ) ( β ) b 0 α β 0 β 0 α β 5 5 Sledi d je AR : RP : 9 Ao su E i F redom normlne projecije tč D i C n osnovicu AB i o je DECFh, td je AB AEEFFBhh 8, odle sledi d je h, te je tržen površin 8 P ( ) ( ) 0 Ao s M i N oznčimo redom sredine ivic AB i CD tetredr ABCD s AB to iz prvouglog trougl AMN sledi d je ( ) V odnosno d je Sledi d je zpremin tetredr jedn 5

18 ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO; MEHATRONIKA jul 00 U supu relnih brojev rešiti nejednčinu: Z oje vrednosti relnih brojev i b jednčin b 0 im tčno jedno rešenje 0 z oje vži 0 0 U supu relnih brojev rešiti jednčinu tg ( sin ) cos U supu relnih brojev rešiti jednčinu log ( ) log ( ) 5 U supu relnih brojev rešiti sistem jednčin y ; y Dt je oc s temenim A(0,0,0); B(,0,0); C(,,0); D(0,,0); A (0,0, ) ; B (,0,) ; C (,, ) ; D (0,, ) ) Izrčunti ugo između vetor AB i A C ; b) Izrčunti slrni prozvod vetor AB i A C ; c) Izrčunti oordinte težišt T trougl ACB 7 Dte su tče A(,); B(,); C (, ) i ružnic K čij je jednčin ( ) y Odrediti jednčine onih tngenti ružnice K oje su prlelne s simetrlom unutršnjeg ugl od temen A trougl ABC 8 D li postoji geometrijsi niz { } n obrzložiti b od og je ( b b b ) ( b b )? Odgovor n 9 Dozti d z svi prirodn broj n, broj 0 n 0 deljiv s 0 Košrši lub A im n rspolgnju 8 igrč, ošrši lub B im n rspolgnju 9 igrč Svi od lubov z utmicu bir prvu postvu od 5 ošrš Kolio im rzličitih nčin d 0 igrč izđe n pret? Svi zdt nosi bodov REŠENJA: Dt nejednčin je definisn z ,, Rešenj vdrtne jednčine 0 0 su brojevi 0 0; 0 Uvrštvnjem 0 0 u jednčinu b 0 dobij se d je b 0 i td je 0 ( ) 0, p o je 0 0 jedino rešenje te jednčine, sledi d mor d bude 0 Uvrštvnjem 0 u jednčinu b 0 dobij se d je b 0 odnosno b-, p dt jednčin sd glsi 0 Ko je 0 jedino rešenje sledi d mor d bude ili 0 b ili

19 0; ; Sledi d je u ovom slučju ;b Dle, rešenje je b 0 ( 0 b ) ( b ) π Dt jednčin definisn je z π : Z sin tg ( sin ) ( sin ) cos cos cos sin sin 0 sin sin Sup rešenj jednčine sin je π 5π lπ : l Z mπ : m Z, do jednčin sin nem rešenj Dle, sup rešenj π 5π polzne jednčine je lπ : l Z mπ : m Z Dt jednčin je definisn z > log ( ) log ( ) log ( ) log ( ) log ( ) log ( ) log ( ) log ( ) ( ) Rešenje polzne jednčine je smo reln broj, do reln broj nije rešenje, jer dt jednčin je definisn z > y 5 Smenom u, v dti sistem se svodi n evivlentn sistem u v ;u v, s u,v ) (,9 ),( 9, ), y ) (, ),(log 9,log ) rešenjim ( { }, odnosno s rešenjim { } ( AB OB OA (,0,) ( 0,0,0 ) AC sledi d si ) Ao s α oznčimo ugo između vetor (,0, ) A C OC OA (,,) (0,0,) (,,0 ) to iz AB, i cos α AB A C AB A C odnosno π α b) AB AC (,0,) (,,0 ) 0 0 c) OT ( OA OC OB ) ((0,0,0 ) (,,) (,0,)) (,, ) 7 Ko prv bp(a,b) čij je jednčin y zlp ugo 0 s pozitivnim delom -ose, prv π cp(a,c) čij je jednčin y zlp ugo s pozitivnim delom -ose, to π tngente treb s pozitivnim delom -ose d zlpju ugo Dle, tngente treb d imju π oeficijent prvc tg D bi prv p:yn bil tngent ružnice ( ) ( y y ), treb d vži uslov dodir r ( ) ( y n ) Uvrštvjući 0 0 r,0, y0 0,r u uslov dodir dobij se d je tngente su prve t : y ; t : y 0 0,n Dle, tržene n 7

20 8 Pretpostvimo d postoji geometrijsi niz { b n } N osnovu uslov treb d vži b b ( b b b ) ( b b ) ( q q ) ( q q ) Ao je b 0, to sledi d stcionrn niz { bn : bn 0,n N} ispunjv dti uslov Dlje, o je b 0 sledi iz b b ( q q ) ( q q ) 0 ( q )( q q ) q Sledi d su jedini relni geometrisi nizovi oji ispunjvju dti uslov stcionrni nizovi, tj nizovi obli b : b b R,n N { } n n 9 Tvrđenje je tčno z n, jer je broj deljiv s Pretpostvimo d tvrđenje vži z n, tj d je broj 0 0 deljiv s Potrebno je dozti d tvrđenje vži i z n, tj d je broj 0 ( ) 0 deljiv s Ko je: 0 ( ) (0 0) (8 9) i 0 0 M po pretpostvci, to je 0 ( ) 0 (9M 8 9) Dle, po principu mtemtiče inducije, dti broj je deljiv s z svi prirodn broj 8 0 Klub A prvu postvu može izbrti n nčin, lub B prvu postvu može izbrti n nčin Dle, utmic može d zpočne n nčin 9 5 8

21 ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO; MEHATRONIKA jul 005 log Odrediti oblst definisnosti i izrčunti nulu funcije ( ) ( 5 5) f Ne su i rešenj (oreni) u supu omplesnih brojev vdrtne jednčine p q 0 Izrčunti relne brojeve p i q to d vži p i q Rešiti jednčinu Dt je jednčin I : tg ctg π ) rešiti po jednčinu I n intervlu 0, ; π b) rešiti po jednčinu I n intervlu, π 5 Dti su vetori p q i p q, gde je p q i b ( p, q) ) Izrčunti površinu prlelogrm onstruisnog nd vetorim i b b) Izrčunti intezitet vetor c) Ispitti d li su vetori i b normlni π Izrčunti površinu romb čij je strnic, rzli dijgonl d d 9 7 Z omplesne brojeve z i i w i izrčunti z ) z w b) z w c) d) rg ( z) e) z f ) z w n 8 Dt je binom ) d li postoji n Ν z oje prv tri binomn oeficijent u rzvijenom obliu binom obrzuju tri uzstopn čln neog ritmetičog niz? b) Z n odrediti binomni oeficijent uz u rzvijenom obliu binom 9 Kolio im rzličitih 5-cifrenih brojev (prv cifr je rzličit od 0) oji među svojim cifrm sdrže br jednu cifru? 0 Dt je funcij f ( ) e ) Izrčunti y0 z oju tč (, y0 ) b) Nći jednčinu tngente u tči ( 0,0) A pripd grfiu dte funcije O grfi dte funcije c) Ispitti monotoniju i estremne vrednosti dte funcije Svi zdt nosi bodov 9

22 REŠENJA: Argument logritmse funcije mor biti pozitivn, imenilc u rzlomu mor biti rzličit od 0, potoren veličin mor biti negtivn: ( ) log > , ( ( log ( 5 5) 0 > ) ) ( log ( 5 5) 0 < ) ,, ( (,] ) [, ) ( ( ]) [ ),, D,, Z D je Dle, domen funcije je ( ] [ ) ( ) log 5 5 f , D { } Dle, funcij f im dve nule: i Z rešenj i vdrtne jednčine J : V: p U : Iz [ ] q p q 0 vže Vietove formule V: q [ ] [ ] q sledi d mor biti 0 i 0, te je I q [ V, ][ V] p q, odle sledi pq [ ] Dlje je [ U ] ( ) p ( ) 0* ( )( ) : p q ( ) ( ) p p p q q q q odle sledi [*] qp qq q q q q q, uvrštvnjem zdnje jednosti u [*] dobijmo p q [ V ] Pri tome je, 0 p Dle, zdt im jedno rešenje: 0

23 Ko je 5 ( 5 ), smenom t 5 ± 0 ( t 5 t t 0) ( t 5 t, {,8} ) ( 5 5 8) log5 8 dobijmo d je jednčin evivlentn s π Funcije tg i ctg su definisne z svo ( 0, ) i svo ( π, π ) () N intervlu ( 0, π ) su pozitivne obe funcije tg i ctg, te je n ( ) π tg ctg Stog je z ( 0, ) jednčin I evivlentn s tg / ctg tg tg 0 tg t tg t t 0 t tg t t tg tg π π π π 0, 0, (b) N intervlu ( π, π ) su negtivne obe funcije tg i ctg, te je n ( π, ) tg ctg Stog je z ( π π ) jednčin J evivlentn s, tg tg / ctg tg ctg tg tg 0 t tg t t 0 t tg t t tg tg π π 5π π, π, π 5 ) Po definiciji vetorsog proizvod, površin prlelogrm je r r ur r ur r ur ur ur r r ur r r b ( p q) ( p q) p p p q q p q q r ur r ur r r 0 p q p q 0 ur r 5 p q ur r 5 p q sin ur r p, q 0, π pozitivn i funcij ( ( )) π 0 sin 0 b) r r r r r ur r ur r ur ur urr rur r r ( pq) ( p q) p ppq qp 9q q ur ur r r ur r ur r π p pq 9 q 0 p q cos ( ( p, q) ) 0 cos 0 7 π negtivn i funcij

24 c) Ko je r r ur r ur r ur ur ur r ur r r r ur ur r r b ( pq) ( p q) p p p qp qq q p p q q ur r ur r p q cos p, q 0, ( ( )) sledi d vetori r i b r nisu ortogonlni Dijgonle romb se seu pod prvim uglom, te n osnovu Pitgorine teoreme sledi d 8 d d d / d d d d d 8 d d d dd 0, odle sledi d je površin romb te uvrštvnjem druge jednosti u prvu dobijmo dd P 80 7 Z omplesne brojeve z i i w i izrčunti ) z w b) z w i( ) z c) i w π d) rg( z) e) z f) 5 π i π, i π z e e e i π, e i n n n nn ( ) 8 ) Binomni oeficijenti, n i obrzuju tri uzstopn čln neog 0 ritmetičog niz o i smo o je srednji jedn ritmetičoj sredini prvog i trećeg: nn ( ) n n n n 5n n n što znči d ne postoji tv prirodn broj n b) pri čemu je 0 0 0

25 Dle, rdi se o binomnom oeficijentu Polzeći od 0 se n isti nčin dobij binomni oeficijent Uupno, rzličitih 5-cifrenih brojev im (prv cifr ne može biti 0) Rzličitih 5-cifrenih brojev oji među svojim cifrm ne sdrže ni jednu cifru im (prv cifr ne može biti ni 0 ni, ostle su rzličite od ) Prem tome, rzličitih 5-cifrenih brojev oji među svojim cifrm sdrže br jednu cifru im () Iz f () e e sledi y0 e (b) N isti nčin o pod () se proverv d O (0,0) pripd grfiu dte funcije Iz f '( ) e e e ( ) f, te je oeficijent prvc tngente u tči O jedn, odnosno tngent u tči O je obli y n Ko tngent treb d prolzi roz oordintni počet O, sledi n 0, te tržen tngent im jednčinu y sledi '(0) (0 ) (c) Z svo je e > 0 i e > 0, te je f '( ) > 0 z svo To znči d je funcij f strogo monotono rstuć n celom supu i nem ni tču minimum ni tču msimum

26 ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO; MEHATRONIKA jul 00 godine Ao su i oreni (rešenj) vdrtne jednčine p q 0, z oje vži jednost, odrediti sup uređenih prov relnih brojev (p,q) z oje su oreni dte jednčine relni brojevi ) Rešiti po jednčinu b) Odrediti oblst definisnosti funcije y f( ) log ) Odrediti sv rešenj jednčine sin sin sin 0 5 b) Rešiti nejednčinu sin cos< 0 Dte su funcije f( ) log, f( ) log, f( ) log, f( ) log Ao među dtim funcijm im jednih, npisti oje su jedne Odgovore obrzložiti uuur ur ) Dt je prviln šestougo ABCDEF strnice s centrom u tči O Ao je AO m i uuur r uuur uuur uuur ur r AB n, izrziti vetore AC, BC, AE preo vetor m i n r ur r r ur r ur r ur r π b) Ao je p q, b pq, gde je p, q, ( p, q ), () odrediti površinu prlelogrm onstruisnog nd vetorim r i b r () proveriti d li su vetori r i b r normlni π Površin romb je P r 8, jedn od njegovih uglov je α Izrčunti površinu omotč tel oje nstje rotcijom romb oo njegove strnice 7 Odrediti sve vrednosti z: ) u supu relnih brojev, b) u supu omplesnih brojev, c) rešenj jednčine 0 u supu relnih brojev, d) rešenj jednčine 0 u supu omplesnih brojev, e) rešenj jednčine 0 u supu relnih brojev, f) rešenj jednčine 0 u supu omplesnih brojev lim n n n 8 ) Izrčunti ( ) n b) Dozti d z binomne oeficijente (iz binomnog obrsc) z svi prirodn broj n vži n n n n n jednost: 0 L n 9 Dt je funcij y f( ) ) Odrediti estremne vrednosti funcije f() b) Ne je s sečic oj prolzi roz tče A(, y ) i B(, y ) grfi funcije f Odrediti jednčinu tngente t grfi funcije f prlelne s sečicom s Odrediti jednčinu normle n u dodirnoj tči tngente t 0 Kolio im rzličitih 7-cifrenih brojev čije su prve cifre rzličiti neprni brojevi, poslednje cifre su prni brojevi?

27 REŠENJA: N osnovu Vietovih prvil je q i p, te iz jednosti sledi q p D bi rešenj vdrtne jednčine bil reln, disriminnt te jednčine mor biti nenegtivn: p q 0 p p 0 p( p ) 0 ( p 0 p) p (, ] [ 0, ) Zljuč: rešenj vdrtne jednčine su relni brojevi z pq { tt t ( ] [ ) } (, ) (, ), 0, ) Ko je 9, uvođenjem smene t dobijmo vdrtnu jednčinu t 8t 9 0, čij 8± su rešenj t, {, 9} Vrćnjem smene dobijmo d jednčin nem rešenj, rešenje jednčine 9 je Zljuč: rešenje jednčine je b) Oblst definisnosti funcije f su oni R z oje je > 0 log 0, odnosno > 0 - Kvdrtn funcij je pozitivn z sve te je > 0 > 0 > - Ko je 0, nule vdrtne funcije, sledi d je su i 0 (, ), te je [ ] Zljuč: oblst definisnosti funcije f su tče [, ] α β α β ) Primenom trigonometrijsih identitet sinα sin β sin cos i cos( α) cosα n prvi i treći sbir dobijmo sin sin sin 0 sin sin cos 0 sin ( cos ) 0 π (sin 0 cos ) ( π, π ±, ) Zljuč: rešenj jednčine su π π π π π 5

28 b) Prvi nčin: π π Z cos 0 tj ± π, uvrštvnjem dobijmo d π, π nisu, π, jesu rešenj nejednčine π π Z cos > 0, tj π, π,, deljenjem nejednčine s cos dobijmo sin cos< 0 tg < 0 tg<, π π z π, π, je poslednj nejednost tčn d π π π, π, π π Z cos < 0, tj π, π,, deljenjem nejednčine s cos dobijmo sin cos< 0 tg < 0 tg<, π π z π, π, je poslednj nejednost tčn d 5π π 7π π π, π,, odnosno π, π, 7π π Zljuč: rešenj nejednčine su π, π, 5π π (što je isto što i π, π, ) π Drugi nčin: sin cos < 0 sin cos < 0 sin( ) < 0 π 7π π ( π π,π) π, π, Ao domene funcij f, f, f, f obeležimo redom s D( f), D( f), D( f), D( f ), td je D( f ) (0, ) D( f ) \ 0 (,0) (0, ),, { } { }, D f { } D( f ) \ 0 (,0) (0, ) ( ) \ (0,) (, ) Stog, eventulno mogu biti jedne smo funcije f i f Ko z > 0 vži log log log log i o su funcije f i f prne, sledi d su i jedne Zljuč: Od dtih funcij, jedne su smo f i f 5 ) AC AO OC AO AB m n, BC AO m, AE AD DE AO ED AO AB mn Zljuč: AC m n, BC m, AE mn

29 b) Po definiciji vetorsog proizvod, površin prlelogrm onstruisnog nd vetorim i b je jedn intenzitetu vetorsog proizvod vetor i b, te oristeći definiciju i osobine vetorsog proizvod dobijmo b ( p q) ( p q) p p p q q p q q, 0 p q p q 0 5p q b 5p q 5 p q 5 p q sin( ( p, q)) 5 5 Zljuč: površin prlelogrm je 5 Vetori su normlni o i smo o je njihov slrni proizvod 0 Korišćenjem definicije i osobin slrnog proizvod dobijmo b ( p q)( p q) pp pq qp qq p pq q pq 9 5 pqsin( ( pq, )) Zljuč: Vetori i b nisu normlni h Ao je strnic romb i h visin romb oj je nsprmn oštrom uglu, td je sinα, te je h Iz 8 Pr h dobijmo Površin P obrtnog tel sstoji se od površine P OV omotč vlj visine i poluprečni osnove h, i dve površine P OK omotč prve upe s izvodnicom i poluprečniom osnove h: POV ( hπ ) π π, POK hπ π 8π, Zljuč: P P P 7π OV OK 7 ), b),, i, i, c),, d),, i, i, e), f), i, i 8 n n n n nn ) lim ( n n n) lim ( n n n) lim n n n n n n n n n n lim lim lim n n n n n n n n 0 n n b) Korišćenjem binomnog obrsc dobijmo n n n n 0 n n n n n 0 n n n n n ( ) 0 n 0 n 7

30 9 0 ) Stcionrne tče (tče među ojim se nlze tče estremnih vrednosti) su nule prvog ' izvod: f ( ) ( )( ) 0 ( ) Ko je f '' ( ) i f '' ( ) < 0i lolni msimum, u tči lolni minimum f '' () > 0, sledi d u tči funcij f im b) Iz A f i B f sledi d je y f( ) i y f() Ko tngent treb d je prleln sečici oj sdrži A i B, sledi d je oeficijent prvc tržene tngente t: y m jedn oeficijentu prvc prve AB, dle 0, tj tngent treb d je prleln s -osom Koeficijent prvc tngente u ( ) ' dodirnoj tči M ( 0, y 0) je vrednost prvog izvod f ( ) funcije f u tči, te iz 0 ' f ( 0) 0 0 dobijmo 0 ili 0 (postoje dve tve tngente) Z 0 je y0 f( 0), te uvrštvnjem M (, ) u jednčinu tngente dobijmo m, odnosno tngentu t: y Norml grfi funcije u tči M (, ) je prv oj je normln n tngentu u toj tči Ko je tngent prleln s -osom, norml je prleln s y-osom, te je njen jednčin N isti nčin z 0 i odgovorjuće y 0 dobijmo tngentu y i njenu normlu Zljuč: Jednčine trženih tngenti su redom t : y i t : y, tržene normle su redom n : i n : Neprnih cifr im 5 (,, 5, 7 i 9), o i prnih (0,,, i 8), te e trženi broj je ( ) ( ) Svi zdt nosi bodov 8

31 ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO; MEHATRONIKA jul 007 godine Ne je P K površin а O obim rug K i ne je Δ ABC jednostrničn trougo upisn u rug K P Ao je olični 0, nći: ) poluprečni r rug K, b) obim trougl O Δ ABC, c) površinu trougl Δ ABC Ne je : f Nći: ) nule funcije f, b) estremne vrednosti funcije f, c) intervl u ome funcij f opd, d) tču A(, y ) grfi funcije f s celobrojnim oordintm u ojoj je tngent grfi prleln s prvom y Ne je : f definisn s ( ) ( )( ) f funcij definisn s f ( ) ) Rešiti jednčinu f ( ) 0, log b) Odrediti oblst definisnosti funcije f, f o g f g c) Ao je ( ), v ( ) g odrediti funciju ( )( ) ( ) Ne je (,, 8 ) i b ( 8,, ) ) D li se tč A (,, 8 ) i B( 8,,) 5 Ne je : v nlze u istom otntu? Odgovor obrzložiti v v b) Izrčunti intenzitete vetor i b i ugo između njih, v v c) Izrčunti površinu prlelogrm onstruisnog nd vetorim i b, v v d) Izrčunj intenzitet vetor b, v v uv b v vv vv e) Izrčunti ugo između vetor p v v i q b b b f funcij definisn s ( ) f ) Rešiti jednčinu f ( ) 0 b) Nći sup svih rešenj nejednčine f ( ) > 0 f 5 c) Rešiti jednčinu ( ) ) Nd intervlom [ 0, π ] rešiti nejednčinu cos( ) > b) Nd intervlom [ ] ( ) 7 0, π rešiti jednčinu sin sin cos n n Dozti d je n z svi prirodn broj n ( ) 8 Sve bočne ivice prve, prvilne, trostrne pirmide jedne i ne su i uglovi između sve dve bočne ivice jedni π ) Izrčunti zpreminu i površinu pirmide b) Izrčunti visinu pirmide 9

32 9 Ao je z i i z i, odrediti: z 007 ) z z A, o je A, z, z z, b) Sup { } { } 0 ) N olio nčin se mogu smestiti uglice rzličite težine u 5 utij rzličite veličine, to d je u svoj utiji njviše jedn uglic i d z sve dve uglice vži d je tež uglic u većoj utiji? b) N olio nčin se mogu smestiti uglice rzličite težine u n utij rzličite veličine, to d je u svoj utiji njviše jedn uglic i d z sve dve uglice vži d je trženuglic u većoj utiji? Svi zdt nosi bodov REŠENJA: Iz PK 7 r π 0 sledi r 0 Ztim iz 0 O rπ h r i h sledi 0, p je obim K trougl ABC jedn 0 Površin trougl ABC je ) Nule polinom b) 00 su i, te su,, 7 sve nule funcije f f '( ) 5 0,5 Ko je ''( ) f i f ''( ) < 0, 00 f ''(5) > 0, to je msimum u tči M (, ), minimum u tči N(5, ) 7 c) Funcij opd u intervlu (,5) d) Koeficijent prvc tngente je f '( ) 5 tj 7 0, Dle, zbog uslov zdt zdovoljv smo tč A(, ) ) b) f ( ) 0 log ( )( ) > 0 > 0 ( )( ) Dle, oblst definisnosti funcije f je (, ) U(,) U (, ) c) ( f o g)( ) log log 0

33 ) Tče se nlze u istom otntu o su im sve odgovrjuće oordinte istog zn Ko su od tč A i B već prve oordinte rzličitog zn, sledi d tče A i B nisu u istom otntu r r π rr b) b ( 8) ( 8) 9 i ugo izmedju njih je zbog b 0 c) Ko je tj prlelogrm vdrt strnice 9, to je tržen površin 8 r r r d) Ko je intenzitet vetor b jedn površini prlelogrm onstruisnog nd vetorim i b r r r to je trženi intenzitet jedn b 8 r r r r ur r b r r r r b r r r r r r e) pq ( r r )( b b) ( )(9 9 b) ( b)( b) b 0, b 9 9 ur uur π p je ( pq, ) 5 ) b) c) 0/: 0 > 0/: > 0 > 0 > ( ) / : t t t 0 log ) b) π π cos> cos> U ( π, π) π π π π π π 7π 9π U ( π, π) KU( π, π) U(, ) U(, ) UK Prese ove unije intervl svih rešenj, s supom [ ] π 7π 0, U, π 8 8 0,π, je trženi sup svih rešenj sin (sin cos ) sin sin cos ( cos ) sin sin π π π cos π 8 π 5π što u preseu s [ 0,π ] dje, 8 8

34 7 Doz izvodimo mtemtičom inducijom Diretnom proverom utvrdjujemo d je jednost tčn z n Pretpostvimo d je tčn z: ( ) K Sledi doz z : ( ) ( ) ( ) K ( ) ( ) ( ) ( ( )) ( ) ( ) ( ) (( ) ) ( )(( ) ) 8 ) Ao bočnu strnu pirmide uzmemo z osnovu, td je to pirmid čij osnov je prvougli trougo čije tete su jedne, visin pirmide je todje, p je zpremin jedn Površin se sstoji od površine tri prvougl trougl i površine jednog jednostrničnog trougl strnice, p je površin jedn ( ) ( ) b) Ao sd uzmemo d je osnov pirmide jednostrnični trougo strnice, td je ( ) zpremin pirmide jedn H, odle je H 9 ) b) * * z i i i i i z i i i π π 007 π π z (cos isin ) cos(007 ) isin(007 ) cos8π i sin8π * nlogno dobijmo 007 z Dle, { z 007 z A} {} 0 ) Ne je {,, } sup od tri uglice od ojih su sve dve rzličite težine i ne je {,,,, 5} sup od 5 utij od ojih su sve dve rzličite veličine Ao sd u prvoj vrsti npišemo uglice po težini, u drugoj vrsti ispod sve uglice npišemo utiju u oju je smešten, td će zbog uslov zdt d je tež uglic u većoj utiji slediti d u drugoj vrsti su brojevi (utije) poredjni po veličini tj svi nčini su: Primetimo d su to sve rstuće funcije tročlnog sup {,, } u sup {,,,, 5}, todje drug vrst predstvlj sve tročlne podsupove petočlnog sup {,,,, 5}, to jesu sve moguće KOMBINACIJE BEZ PONAVLJANJA OD 5 ELEMENATA 5 TREĆE KLASE, ojih im 0 n b) N osnovu rešenj pod ) sledi d je rešenje

35 ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO; MEHATRONIKA jul 008 godine Svi zdt nosi bodov

36 REŠENJA:

37 ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO; MEHATRONIKA jul 009 godine Svi zdt nosi bodov 5

38 REŠENJA: 5 7 8

39 9 0 7

40 ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO; MEHATRONIKA jul 00 godine

41 REŠENJA: 5 7 9

42 00

43 SAOBRAĆAJ I GRAĐEVINARSTVO jul 00 godine Rešiti nejednčinu: < 5 5 Rešiti jednčinu: log ( ) Rešiti jednčinu: cos sin 0 Dozti d z svo n N vži: n 7 7 (n 5) (n ) n Ne su i rešenj jednčine: 5(m ) ( m ) 0 Odrediti prmetr m to 5 de je : Dti su brojevi i b 8 Odrediti brojeve i y, <<y<b, to d,,y čine ritmetiču,y,b geometrijsu progresiju 7 Pun ugo je podeljen n tri del (ugl) oji se odnose o :: Z olio je stepeni drugi deo veći od prvog, z olio je treći veći od drugog? Z olio procent je drugi deo veći od prvog, z olio je treći veći od drugog? 8 Ao je površin rug upisnog u romb jedn π, jedn ugo romb je dijgonle romb o 0, izrčunti 9 Prv prviln šestostrn pirmid osnovne ivice i bočne ivice s 0 presečen je rvni oj prolzi roz sredinu visine prleln je rvni osnove Izrčunti površinu dobijene zrubljene pirmide 0 Ne su P,Q,R,S redom sredine strnic AB,BC,CD i DA proizvoljnog četvorougl ABCD i ne je AB p, BC q i CD r Ao je { M } PR QS, izrziti vetor AM u zvisnosti od vetor p, q i r Svi zdt nosi bodov REŠENJE < < 0 < 0 (,) (, ) Dt jednčin je definisn z svo log ( ) ( ) 8 0 je rešenje dte jednčine cos sin 0 sin sin 0 (sin )(sin ) 0 { () π : Z }

44 D dt jednost vži z svi prirodn broj n dozćemo oristeći princip mtemtiče inducije Z n dt jednost vži, jer je 7 Pretpostvimo d dt jednost vži z n, tj 7 7 ( 5) ( ) Dozćemo d dt jednost vži i z n 7 7 ( 5) ( ) (( ) 5) (( ) ) ( ) ( 7) 7 Dle, n osnovu princip mtemtiče inducije dt jednost vži z svi prirodn broj n 5 ( ) ( 5(m )) 5 5 m m 0 0 m, (Primetimo d je m Iz ( m ) m sledilo bi d su rešenj 0, 5, tj d dt jednost nije definisn) Iz činjenice d su b,, člnovi ritmetiče progresije sledi d je y y Iz činjenice d su, yb, člnovi geometrijse progresije sledi d je y y b Rešvjući dti sistem jednčin dobij se d je ; y 8 7 Oznčimo uglove s α, β, γ Iz uslov α ; β ; γ ; α β γ π 0 o α 80 o, β 0 o, γ 0 o o 00 β α 0, γ β 0 Ugo β je veći od ugl α z 50% ugo γ od ugl α z % 8 Oznčimo s r poluprečni upisnog rug, h visinu romb, s d, d dijgonle o romb r π π r ; h r ; α < DAB 0 Dle, trougo ABD je h jednostrničn Sledi d je d BD AB 8; d AC h 8 9 VA : VA A B : AB VO : VO : A B s 5 9 l h s l P B B M h (5 9 9) 0 AM AP PM Ko je PQRS prlelogrm (PQ i RS su prlelne i podudrne o srednje linije trouglov ABC i CDA) to sledi d je AM AP PR AB ( PB BC CR) ( AB AB BC CD) ( p q r ) o

45 SAOBRAĆAJ I GRAĐEVINARSTVO Rešiti nejednčinu: jul 00 godine U jednčini m (m ) 0 odrediti prmetr m to d jednčin im orene i rzličitog zn z oje je 5 Rešiti nejednčinu : 5 < to d je sin sin sin sin 5 Dozti d z svo n N vži: n 5 (n ) (n ) n Rešiti sistem: log log y (log ) log (y ) Nći [ 0,π ) 7 Prvi, treći i sedmi čln ritmetičog niz čine prv tri čln geometrijsog niz Nći olični geometrijsog niz Koje mesto u ritmetičom nizu zuzim četvrti čln geometrijsog niz? 8 U rug poluprečni 9 cm upisn je četvorougo ABCD s normlnim dijgonlm, oje se seu u tči S Rstojnj dijgonl od centr rug O su cm i 7cm Izrčunti površinu četvorougl ABCD i odnos u ome tč S deli dužu dijgonlu BD 9 Poprečni prese nl je jednori trpez s osnovicm 0cm (gornji deo nl), bcm (dno nl) i rom c5cm Kopnje nl je trjlo dn i svog dn je isopno 00m dužine Koli je zpremin isopne zemlje i olio dn bi trjlo opnje d je svog dn isopno 0m dužine? 0 Ne je S sredin strnice CD prlelogrm ABCD, O prese dijgonl AC i BD ) Ao je BO p, BC q, izrziti vetor AS preo vetor p q ; b) Ao je A(,0,-), B(,-,5), C(0,,0), odrediti oordinte tče S Svi zdt nosi bodov REŠENJA: i Z 0 vži [ 0,) ; Z < 0 vži (,0) ; Dle, sup rešenj polzne jednčine je sup (,) (m ) 5 ( ) 5 5 m {,} m m Iz uslov m < 0 sledi d je rešenje m m 5 < ( ) 5 < 0 (,8) ( 0,8 ) (, ) cos cos cos sin sin sin sin cos8 cos cos cos5 0 S obzirom d se trže rešenj nd intervlom π π π π 7π π 9π [ 0,π ) to je sup rešenj dje jednčine,,,,,,

46 5 D dt jednost vži z svi prirodn broj n dozžemo oristeći princip mtemtiče inducije Z n dt jednost vži, jer je 5 5 Pretpostvimo d dt jednost vži z n, tj 5 ( ) ( ) Dozćemo d dt jednost vži i z n 5 ( ) ( ) ( ) ( 5) ( ) ( 5) 5 Dle, n osnovu princip mtemtiče inducije dt jednost vži z svi prirodn broj n Dti sistem je definisn z ( 0,) (, ) ; y ( 0, ) log log y log log y y y (log ) log (y ) log (y ) log y log Sledi d je, y, immo d je rešenje sistem ( ) 7 Z ritmetiči niz { } n d) ( d) d 7 ( Z geometrijsi niz { } b d 7 q b bq ( n ) d 8 n 5 b d d b se dobij d je 8 Ne je O normln projecij centr rug O n dijgonlu BD dtog četvorougl, O normln projecij centr rug O n dijgonlu AC dtog četverougl Sledi d je BD O B 9 cm, AC BD AC O A 9 7 cm Dle, P ABCD 9cm, DS : SB ( 7) : ( 7) 9 Oznčimo s h dubinu nl ( visin jednorog trpez) b b ABCD h c m; B P h 8 m ; H m; H Zpremin je V BH m ; trženi broj dn n je n ) AS AD DS q DC q ( DB BC) ( q p) b) OS ( OC OD) ( OA OC OB) (,, ) (,, ) Dle, tč S(,, ) n

47 SAOBRAĆAJ I GRAĐEVINARSTVO jul 00 godine 8 Nći rešenj nejednčine: U jednčini ( m ) m 0 odrediti vrednost prmetr m to d zbir rešenj dte jednčine bude jedn zbiru njihovih vdrt Rešiti jednčinu : 9 0 Rešiti jednčinu log 8 log, > 0, 9 π 5 Rešiti jednčinu cos( ) cos Dte su tče A(,); B(5,5) Odrediti tču C u ojoj simetrl duži AB seče y osu, ztim npisti jednčinu ružnice s centrom u tči C oj prolzi roz tče A i B 7 Oo rug poluprečni cm opisn je jednori trpez površine 0cm Nći strnice tog trpez 8 Dt je oc ABCDA BC D zpremine cm Ao je S sredin ivice A D odrediti površinu pirmide ABCDS 9 Peti čln ritmetičog niz je, rzli osmog i trećeg čln je 5 Odrediti prvi čln niz i rzliu Kolio člnov ovog niz treb sbrti d bi zbir iznosio? n 0 U rzvoju binom, zbir binomnih oeficijent prv tri čln je 9 Odrediti n i izrčunti drugi čln u rzvoju binom Svi zdt nosi bodov REŠENJA: Dt nejednčin je definisn z ; (, ] [,) Ne su i rešenj dte jednčine ( ) ( m ) ( m ) ( m ) m m 0 m, 9 0 ( ) 7 0 Ao stvimo t dobijmo vdrtnu jednčinu t t 7 0 s rešenjim t, t 9 Jednčin nem rešenj 9 Dle, sup rešenj dte jednčine je { } log 8 log9 log9 log 9 log 9 log 9 Ao stvimo log 9 t dobijmo log log 9 9 vdrtnu jednčinu t t 0 s rešenjim t, t log 9 ;log 9 9 Dle, sup rešenj dte jednčine je, 9 5

48 π 5 cos( ) cos sin cos sin sin sin sin 0 Ao stvimo sin t dobijmo vdrtnu jednčinu t t 0 s rešenjim π 5π t, t sin π : Z lπ : l Z π sin mπ : m Z Dle, sup rešenj dte jednčine je π 5π π π : Z lπ : l Z m π : m Z Oznčimo s i oeficijente prvc prve AB i simetrle s duži AB, respetivno Td je 5 i Sredin S duži AB im oordinte S(,) Jednčin simetrle s je 5 prv y ( ), odnosno prv y 5 Ko tč C ( 0, y0 ) pripd simetrli s sledi d je y 5, odnosno C (0,5) Ko je ( 0 ) (5 ) r AC 5 poluprečni dte 0 ružnice, sledi d je jednčin tržene ružnice ( y 5) 5 b 7 Iz P h 0, h r sledi d je b 0 Ko je četvorougo tngentni to je b b c c 5 Iz c h sledi d je b Sd iz b 0 i b sledi d je 8 i b h 8 V ; B B h PΔ ADS 8 h h AS 5 PΔ ABS 5 h h SS A B PΔ BCS 8 P B P P P 8( 5 ) Δ ADS ΔABS ΔBCS 9 d ;8 ( 7d ) ( d ) 5d 5 d ; d n S n ( ( n )d ) n n 5 0 n 5 0 n n n n( n ) n 0 9 n 7 ( ) T 8

49 SAOBRAĆAJ I GRAĐEVINARSTVO n 7 n n R n n N n 5n 5 n n Dt je rcionlni lgebrsi izrz: ( ),, ) Uprostiti dti izrz, b) Nći lim R( n) n 9 Rešiti nejednčine: Rešiti jednčinu: 5 5 log y Rešiti sistem jednčin: log( 5), log ( 5) log 9 5 Rešiti jednčinu: cos sin 0 Dozti d z svo N vži n n ( n-) y n n ( )( n) jul 005 godine 7 Brojevi <b<c su prv tri čln ritmetičog niz Ao broj povećmo z 8, dobijmo prv tri čln geometrijsog niz Ao je zbir ov tri čln dobijenog geometrijsog niz, odrediti brojeve, b i c 8 Ne su i b redom dužine ivic donje i gornje osnove prve prvilne četvorostrne zrubljene o pirmide ABCDAB CD Ao je α 5 ugo između bočne ivice s i donje osnove ABCD nći površinu pirmide 9 Dt su temen A(0,0,0), B(,0,0), C(,,0), D(0,,0), A (0,0,), (,0,), C(,,), D(0,,), oce ABCDAB CD ) Ao je tč M prese dijgonl vdrt ABCD, N prese dijgonl vdrt BCC B, pozti d su vetori MN i A b) Odrediti ugo između vetor BA i BC B 0 Nći jednčine tngente i normlne ružnice pripd Svi zdt nosi bodov y y 0 u teči ( y ),, 0 y 0 > 0 oj joj REŠENJA: R ( n) ( n )( n n 9) 5 ( n ) ( n ) ( n ) ( n 9) ( n )( n ) n n n n n ) ( n n 9) n 9 n n 9 5 n 9 n n 9 n n lim lim lim n n n b) R( n) 9 5 n n 7

50 Polzn nejednost je evivlentn s f ( ) ( )( ) 0 Poslednju nejednost rešvmo pomoću tbele i dobijm d je (, ] [,) Uvođenjem smene 5 t, t > 0 esponencijln jednčin se svodi n je dnčinu t 75, 5 t tj n t 0t 75, 0 čij su rešenj t 5 t 5 Zbog t>0 rešenje t se odbcuje, iz t sledi d je jedino rešenje polzne jednčine Rešenje mor d zdovolji uslov 5 > 0, y > 0, y Sistem se primenom prvil logritmovnj svodi n evivlentni sistem log ( 5) log y, log ( 5) log y, oj se smenm log ( 5) t, log y s svodi n sistem linernih jednčin t s t s, čije je rešenje ( t, s) (, ) Dle : ( 5) t log 5, s log y log y, y, 8 p je ončno rešenje sistem ( ), 8 5 cos sin 0 cos ( cos ) 0 cos cos 0 π cos cos - cos ± π, Z 8

51 9 Oznčimo s ( ) N n n T, dto tvrđenje Doz sprovodimo inducijom Z n je ( ) ( )( ) T Predpostvimo d je ( ) ( )( ) : ) ( T tčno i dožimo ( ) ( )( ) ( )( )( ) : ) ( T Dodvnjem ()() i levoj i desnoj strni jednosti T(), dobij se: ( ) ( )( ) ( )( ) ( )( ) ( ) ( ) [ ] ( ) ( ) ( )( )( ), čime je tvrđenje dozno 7 Brojevi,b,c su uzstopni elementi ritmetičog niz, p možemo npisti d je bd i cd Brojevi 8, d i d su uzstopni elementi geometrijsog niz, odle sledi d je ( ) ( )( ), 8 d d njihov zbir je, te immo d d d d 8 8 Uvrštvnjem ovog rezultt u predhodnu jednčinu dobij se: ( )( ) Rešenje 0 odbcujemo budući d iz njeg sledi d je d-, što protivreči uslovu d brojevi,b i c prestvljju uzstopne elemente rstućeg ritmetičog niz, to d je jedino zdovoljvjuće rešenje -, d, odle su trženi brojevi -, b, c8 8 Trougo A А A je jednoro prvougli, p je H A A te iz jednorog trpez A ACC immo ( ) b H b H Poprečni prese pirmide je jednori trpez PQRS čije su osnovice i b, r visin bočne strne h, visin jedn H Stog je H b h Površin pirmide je 5 h b b M B B P

52 9 ) M sredin AC M,, N sredin BC N,, uuuur MN,,,0, uuur AB ( uuur 0, 0 uuuur 0, 0 ) (, uuur 0, ) uuuur Dle, AB MN, p su AB i MN olinerni Npome n: Duž MN je srednj linij trougl CA B p je MN A B, uuuur uuuuur odnosno vetori A B i MN olinerni uuur uuuur ( BA BC) uuur uuuur BA BC ( ) ( ) 0 0, rccos rccos rccos BA BC I nčin Jednčin ružnice se može npisti u obliu ( y ) 5 iz og se vidi d n ružnici immo dve tče s -oordintom : (,) i (,-5), od ojih smo prv zdovoljv uslov y 0 > 0 Dle, jednčinu tngente y y0 t( 0) i normle y y0 n( 0) tržimo u tči ( 0, y0 ) (,) Esplicitni obli jednčine dte ružnice je y ± 5 Prvi izvod je y p 5 je t y ( ) Prem tome jednčin tngente je 9 y ( ) y Ko je n, jednčin normle je t y ( ) y II nčin Jednčin prve oj prolzi roz tču (,) je y ( ) Zmenivši y u jednčinu ružnice dobijmo d je 0 8 ( ( ) ) ( ) ( ) ( ) ( ) 0 D bi posmtrn prv bil tngent ružnice dovoljno je d disriminnt poslednje vdrtne jednčine po bude jedn nuli, tj D ( 8 ) ( )( ) 0 ( ) 0 Dle, jednčin tržene tngente je 9 y ( ) y odnosno normle y ( ) y π 50

53 SAOBRAĆAJ I GRAĐEVINARSTVO b b Dt je izrz I (, b) b b jul 00 godine ) Uprostiti dti izrz b) Izrčunti vrednosti dtog izrz z i, b 5 5 Dt je funcij f ( ) ) Rešiti nejednčinu f ( ) f b) Nći ( ) Rešiti nejednčinu 0 > 0 Rešiti sistem jednčin: log log9 y 5 log log y π 5 Ao je tgα, izrčunti sin α 5 Dte su tče U(8,), V(,-0) i W(,) uuuur uuur ) Pozti d su vetori WU i WV ortogonlni b) Npisti jednčinu ružnice čiji je prečni duž UV i jednčinu njene tngente u tči U 7 Odrediti tri uzstopn čln opdjuće ritmetiče progresije,o je njihov zbir 5, zbir njihovih ubov 5 8 Prese dijgonl jednorog trpez PQRS s osnovicm PQ i RS b je tč M Ao 0 je ugo RMS jedn 0, digonl tog trpez d, c 5, izrčunti površinu trpez 9 Ne je ocu ABCDAB CD strnice m upisn up čij je upisn u vdrt ABCD, vrh je u središtu vdrt ABCD Odrediti odnos R : r, gde je R poluprečni sfere opisne oo te upe, r poluprečni sfere upisne u upu 0 Ao se binomni oeficijent drugog čln prem binomnom oeficijentu trećeg čln n u rzvoju binom odnosi o :7, odredi čln u rzvoju oji ne zvisi od Svi zdt nosi bodov 5

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH ) .RIZMA ( =+M = ).Izrčunti površinu i zpreminu kvr čij je ijgonl ug 0m, užine osnovnih ivi su m i m. D 0m m b m,? D 00 b 00 8 8 b b 87 87 0 87 8 87 b 87 87 87 8 87. Ivie kvr onose se ko :: ijgonl je ug.oreiti

Διαβάστε περισσότερα

PRIJEMNI ISPIT MATEMATIKA

PRIJEMNI ISPIT MATEMATIKA PRIJEMNI ISPIT MATEMATIKA Skupovi Brojevi Osnovni zkoni Opercije Rcionlizcij Proporcije Polinoi Množenje, deljenje, rstvljnje n činioce, njnji zjednički sdržilc, njveći zjednički delilc Ekvivlentne trnsforcije

Διαβάστε περισσότερα

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx. Odred eni integrli Osnovne osobine odred enog integrl: fx), fx) fx) b c fx), fx) + c fx), 4 ) b αfx) + βgx) α fx) + β gx), 5 fx) F x) b F b) F ), gde je F x) fx), 6 Ako je f prn funkcij fx) f x), x R ),

Διαβάστε περισσότερα

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla. Mnogougo oji im četii stnice nziv se četvoougo. ČETVOROUGAO D δ δ γ C A α β B β Z svi četvoougo vži im je zi unutšnji i spoljšnji uglov isti i iznosi 0 0 α β γ δ 0 0 α β γ δ 0 0 Njpe žemo četvoouglovi

Διαβάστε περισσότερα

IZVOD FUNKCIJE Predpostvimo d je unkcij deinisn u nekom intervlu, i d je tčk iz intervl, iksirn. Uočimo neku proizvoljnu tčku iz tog intervl,. Ov tčk može d se pomer levo desno, p ćemo je zvti promenljiv

Διαβάστε περισσότερα

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5 Rijeseni neki zdci iz poglvlj 4.5 Prije rijesvnj zdtk prisjetimo se itnih stvri koje ce ns prtiti tijekom njihovog promtrnj. Definicij: (Trigonometrij prvokutnog trokut) ktet nsuprot kut ϕ sin ϕ hipotenuz

Διαβάστε περισσότερα

Matematički osnovi Z transformacije

Matematički osnovi Z transformacije Mtemtiči osnovi Z trnsformcije Uvod u Z-trnsformciju: Z-trnsformcij i njen invern trnsformcij se u mtemtici rmtrju i rlog što ovve trnsformcije imju neposrednu primenu u eletrotehnici i to prvenstveno

Διαβάστε περισσότερα

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F SLIČNOST TROUGLOV Z dve figure F i F kžemo d su slične ( s koefiijentom sličnosti k ) ko postoji trnsformij sličnosti koj figuru F prevodi u figuru F. Činjeniu d su dve figure slične obeležvmo s F F. Sličnost

Διαβάστε περισσότερα

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA Sinusn terem glsi: Strnie trugl prprinlne su sinusim njim nsprmnih uglv. R sinβ sinγ Odns dužine strni i sinus nsprmng ugl trugl je knstnt i jednk je dužini

Διαβάστε περισσότερα

Многоугао, странице и дијагонале. Број дијагонала многоугла. Obele`i svaki mnogougao, a zatim napi{i kojoj vrsti po broju stranica pripada.

Многоугао, странице и дијагонале. Број дијагонала многоугла. Obele`i svaki mnogougao, a zatim napi{i kojoj vrsti po broju stranica pripada. Многоугао Многоугао, странице и дијагонале. Број дијагонала многоугла 1 Obele`i svki mnogougo, ztim npi{i kojoj vrsti po broju strnic pripd. Petougo Ncrtj osmougo FGH. Obele`i wegov temen. ) Npi{i temen

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRVOKUTNOG TROKUT - DEFINIIJ TRIGONOMETRIJSKIH FUNKIJ - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKIJ KUTOV OD - PRIMJEN N PRVOKUTNI TROKUT - PRIMJEN U PLNIMETRIJI 4.1. DEFINIIJ TRIGONOMETRIJSKIH

Διαβάστε περισσότερα

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su ALJAK ljk je geometijsko telo ogničeno s dv kug u plelnim vnim i delom ilindične povši čije su izvodnie nomlne n vn ti kugov. Os vljk je pv koj polzi koz ente z. Nvno ko i do sd oznke su: - je povšin vljk

Διαβάστε περισσότερα

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi NEKE POVŠI U Pvrši kje se njčešće sreću u dcim su:. Elipsidi. Hiperlidi. Prlidi 4. Knusne pvrši 5. Cilindrične pvrši. Elipsidi Osnvn jednčin elipsid ( knnsk) je : + + = c, i c su dsečci n, i si. Presek

Διαβάστε περισσότερα

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta 4. Trigonometrij prvokutnog trokut po školskoj ziri od Dkić-Elezović 4. Trigonometrij prvokutnog trokut Formule koje koristimo u rješvnju zdtk: sin os tg tg ktet nsuprot kut hipotenuz ktet uz kut hipotenuz

Διαβάστε περισσότερα

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. Osnove elektrotehnike I prcijlni ispit 3..23. RIJNT Prezime i ime: roj indeks: Profesorov prvi postult: Što se ne može pročitti, ne može se ni ocijeniti... U vzdušni pločsti kondenztor s rstojnjem između

Διαβάστε περισσότερα

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

KUPA I ZARUBLJENA KUPA KUPA I ZAUBLJENA KUPA KUPA Povšin bze B Povšin omotč M P BM to jet P B to jet S O o kupe Oni peek Obim onog peek O op Povšin onog peek P op Pimen pitgoine teoeme vnotn jednkotn kup je on kod koje je, p

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi MEHANKA FLUDA Pritisk tečnosti n rvne površi. zdtk. Tešk brn dimenzij:, b i α nprvljen je od beton gustine ρ b. Kosi zid brne smo s jedne strne kvsi vod, gustine ρ, do visine h. Odrediti ukupni obrtni

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza Mte Vijug: Rijesei zdci iz mtemtike z sredju skolu. ARITMETICKI I GEOMETRIJKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. Aritmeticki iz Opci oblik ritmetickog iz: + - d Gdje je: prvi cl ritmetickog iz ti cl ritmetickog

Διαβάστε περισσότερα

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi Zdtk 0 (Anstzij, gimnzij) Provjeri je li funkcij f log( 5) + + injekcij Rješenje 0 Kžemo d funkcij f im svojstvo injektivnosti ili d je on injekcij ko vrijedi f ( ) f ( ) Dkle, funkcij je injekcij ko rzličitim

Διαβάστε περισσότερα

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β TRUG Mngug kji im ti stnie zve se tug. snvni elementi tugl su : - Temen,, - Stnie,, ( p dgvu stnie se eležvju nsupt temenu, np nspm temen je stni, itd) - Uglvi, unutšnji α, β, γ i spljšnji α, β, γ γ α

Διαβάστε περισσότερα

= 10, a u drugom slučaju je broj mogućnosti ( ( 2! = 15. Prema tome krajnji rezultat je S5 3 = ( (

= 10, a u drugom slučaju je broj mogućnosti ( ( 2! = 15. Prema tome krajnji rezultat je S5 3 = ( ( REŠENJA ZADATAKA SA PRIJEMNOG ISPITA IZ MATEMATIKE ZA ELEKTROTEHNIKU, RAČUNARSTVO, ANIMACIJU U INŽENJERSTVU I MEHATRONIKU, FTN NOVI SAD 0070 Na hipotenuzi AB pravouglog trougla ABC date su tače D i E,

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata] Zdtk (Tihomir, tehničk škol) c = 8 i. Rješenje Prikži vektor c ko linernu kombinciju vektor i b ko je = i + 3 j, b = 4 i 3 j, Nek su i b vektori i α, β relni brojevi. Vektor c = α + β b nzivmo linernom

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod Glv Neodreeni integrli. Teorijski uvod Nek je funkcij f :, b R. Definicij: ϕ- primitivn funkcij funkcije f ϕ f, b Teorem: ϕ- primitivn funkcij funkcije f ϕ+c- primitivn funkcij funkcije f Definicij: f

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču PIRAMIDA I ZARULJENA PIRAMIDA Slično ko i kod pizme i ovde ćemo njpe ojniti oznke... - oeležvmo dužinu onovne ivice - oeležvmo dužinu viine pimide - oeležvmo dužinu viine očne tne ( potem) - oeležvmo dužinu

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENI 2000/2001. TEHNIČKE FAKULTETE PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNU PRIPREMU PRIJEMNOG ISPITA NA

POTPUNO RIJEŠENI 2000/2001. TEHNIČKE FAKULTETE PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNU PRIPREMU PRIJEMNOG ISPITA NA POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNU PRIPREMU PRIJEMNOG ISPITA NA TEHNIČKE FAKULTETE 000/00. Zdte riješili i grfiči obrdili * IANA i MLADEN SRAGA * Tehniči-fulteti 000./00. Zdci su uzeti iz

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zdci II deo U sledećim zdcim ćemo korisii poznu grničnu vrednos: li i mnje vrijcije n i 0 n ( Zdci: ) Odredii sledeće grnične vrednosi: Rešenj: 4 ; 0 g ; 0 cos v) ; g) ; 4 ;

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA Trignmetrij je prvitn predstvlj lst mtemtike kje se vil izrčunvnjem nepzntih element trugl pmću pzntih. Sm njen nziv ptiče d dve grčke reči TRIGONOS- št znči trug

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i Sdržj 4 INTEGRALI 64 4. Neodredeni integrl........................ 64 4. Integrirnje supstitucijom.................... 68 4. Prcijln integrcij....................... 7 4.4 Odredeni integrl i rčunnje površine

Διαβάστε περισσότερα

2.6 Nepravi integrali

2.6 Nepravi integrali 66. INTEGRAL.6 Neprvi integrli Definicij. Nek je f : [, R funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom podsegmentu [, ] od [,. Ako postoji končn es f() (.4) ond se tj es zove neprvi integrl funkcije f n [,

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.

Διαβάστε περισσότερα

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE Fakultet Tehničkih Nauka, Novi Sad PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE 1 Za koje vrednosti parametra p R polinom f x) = x + p + 1)x p ima tačno jedan, i to pozitivan realan koren? U skupu realnih

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji. Mt Vijug: Rijsni zdci iz vis mtmti 9. NEPRAVI INTEGRALI 9. Opcnito o nprvim intgrlim Intgrl oli f d s nziv nprviln o: ) jdn ili oj grnic intgrcij nisu oncn vc soncn:, ) pod intgrln funcij f j prinut u

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

LINEARNE JEDNAČINE. za koji važi: a x b

LINEARNE JEDNAČINE. za koji važi: a x b LINERNE JEDNČINE Pod linernom jednčinom po x podrzumevmo svku jednčinu s nepozntom x koj se ekvivlentnim trnsformijm svodi n jednčinu olik: gde su i dti relni rojevi. x Rešenje ove jednčine je svki reln

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Το άτομο του Υδρογόνου

Το άτομο του Υδρογόνου Το άτομο του Υδρογόνου Δυναμικό Coulomb Εξίσωση Schrödinger h e (, r, ) (, r, ) E (, r, ) m ψ θφ r ψ θφ = ψ θφ Συνθήκες ψ(, r θφ, ) = πεπερασμένη ψ( r ) = 0 ψ(, r θφ, ) =ψ(, r θφ+, ) π Επιτρεπτές ενέργειες

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1, 1 1., BD 1 B 1 1 D 1, E F B 1 D 1. B = a, D = b, 1 = c. a, b, c : (1) 1 ; () BD 1 ; () F; D 1 F 1 (4) EF. : (1) B = D, D c b 1 E a B 1 1 = 1, B1 1 = B + B + 1, 1 = a + b + c. () BD 1 = BD + DD 1, BD =

Διαβάστε περισσότερα

Matematika za ekonomiste Časlav Pejdić, (064)

Matematika za ekonomiste Časlav Pejdić, (064) Mtemtik z ekonomiste Čslv Pejdić, (06) 09 0 SADRŽAJ SADRŽAJ UVOD DEO RELACIJE I FUNKCIJE DEO ALGEBRA 6 DEO NIZOVI I REDOVI DEO NEPREKIDNOST I DIFERENCIJABILNOST FUNKCIJE 7 5 DEO LIMESI I IZVODI 9 6 DEO

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum 27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote

Διαβάστε περισσότερα

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa: Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika KOLOKVIJUM 1 Prezime, ime, br. indeksa: 4.7.1 PREDISPITNE OBAVEZE sin + 1 1) lim = ) lim = 3) lim e + ) = + 3 Zaokružiti tačne

Διαβάστε περισσότερα

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA) ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ Φύση του σύμπαντος Η γη είναι μία μονάδα μέσα στο ηλιακό μας σύστημα, το οποίο αποτελείται από τον ήλιο, τους πλανήτες μαζί με τους δορυφόρους τους, τους κομήτες, τα αστεροειδή και τους μετεωρίτες.

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού. Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού. Περιοδικός πίνακας: α. Είναι µια ταξινόµηση των στοιχείων κατά αύξοντα

Διαβάστε περισσότερα

Relativno mirovanje tečnosti. Translatorno kretanje suda sa tečnošću

Relativno mirovanje tečnosti. Translatorno kretanje suda sa tečnošću Reltivno irovnje tečnosti Trnsltorno kretnje sud s tečnošću Zdtk Cistern čiji je orečni resek elis oluos i b nunjen je tečnošću ustine i kreće se rvolinijski jednklo ubrzno ubrznje w o orizontlnoj rvni

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom: Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b

Διαβάστε περισσότερα

( ) p a. poklopac. Rješenje:

( ) p a. poklopac. Rješenje: 5 VJEŽB - RIJEŠENI ZDI IZ MENIKE LUID 1 1 Treb odrediti silu koj drži u rvnoteži poklopc B jedinične širine, zlobno vezn u točki, u položju prem slici Zdno je : =0,84 m; =0,65 m; =5,5 cm; =999 k/m B p

Διαβάστε περισσότερα

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor I. VEKTORI d. sc. Min Rodić Lipnović 009./010. 1 Pojm vekto A B dužin A B usmjeen (oijentin) dužin (n se koj je točk početn, koj kjnj) A B vekto - kls ( skup ) usmjeenih dužin C D E F AB je epeentnt vekto

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske nejednačine

Trigonometrijske nejednačine Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja

Διαβάστε περισσότερα

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1 A MATEMATIKA (.5.., treći kolokvij). Zdn je z 3 + os. () Izrčunjte ngib plohe u pozitivnom smjeru -osi. (b) Izrčunjte ngib pod ) u točki T(, ). () Izrčunjte z u T(, ). (5 bodov). Zdn je z 3 ln. () Izrčunjte

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore MEANIKA FLUIDA Isticnje krz velike tvre 1.zdtk. Krz veliki ptvr u bčn zidu rezervr blik rvnkrkg trugl snve i keficijent prtk µ, ističe vd. Odrediti prtk krz tvr k su pznte veličine 1 i (v.sl.). Eleentrni

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

M A T E M A T I Č K A A N A L I Z A

M A T E M A T I Č K A A N A L I Z A Miloš Miličić M A T E M A T I Č K A A N A L I Z A Akdemsk miso Beogrd, 2012 Dr Miloš Miličić redovni profesor Držvnog univerzitet u Novom Pzru MATEMATIČKA ANALIZA Recenzenti Dr Ćeml Dolićnin redovni profesor

Διαβάστε περισσότερα

7 Odreženi integrali. Neka je funkcija f(x) definisana na intervalu [a, b]. Ako ovaj interval podelimo

7 Odreženi integrali. Neka je funkcija f(x) definisana na intervalu [a, b]. Ako ovaj interval podelimo 7 Odreženi integrli 63 7 Odreženi integrli Nek je funkcij f(x) definisn n intervlu [, ]. Ako ovj intervl podeo n n delov tčkm = x < x < x

Διαβάστε περισσότερα

ΝΟΜΟΣ ΤΗΣ ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΤΗΤΑΣ : Οι ιδιότητες των χηµικών στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

ΝΟΜΟΣ ΤΗΣ ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΤΗΤΑΣ : Οι ιδιότητες των χηµικών στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού. 1. Ο ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ Οι άνθρωποι από την φύση τους θέλουν να πετυχαίνουν σπουδαία αποτελέσµατα καταναλώνοντας το λιγότερο δυνατό κόπο και χρόνο. Για το σκοπό αυτό προσπαθούν να οµαδοποιούν τα πράγµατα

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Ι ΙΟΤΗΤΕΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ. Παππάς Χρήστος Επίκουρος Καθηγητής

Ι ΙΟΤΗΤΕΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ. Παππάς Χρήστος Επίκουρος Καθηγητής ΗΛΕΚΤΡΟΝΙΚΗ ΟΜΗ ΚΑΙ Ι ΙΟΤΗΤΕΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ Παππάς Χρήστος Επίκουρος Καθηγητής ΤΟ ΜΕΓΕΘΟΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ Ατομική ακτίνα (r) : ½ της απόστασης μεταξύ δύο ομοιοπυρηνικών ατόμων, ενωμένων με απλό ομοιοπολικό δεσμό.

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA. školska 2013./2014. godina TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD

ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA. školska 2013./2014. godina TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA školsk 0./04. godin TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD Test koji trebš riješiti im 0 zdtk. Z rd je predviđeno 0 minut. Zdtke ne morš rditi prem redoslijedu

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log = ( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a: Zenica, 70006 + y+ z+ 4= 0 y+ z : i ( q) : = = y + z 4 = 0 a) Napisati pavu p u kanonskom, a pavu q u paametaskom obliku b) Naći jednačinu avni koja polazi koz pavu p i okomita je na pavu q ate su pave

Διαβάστε περισσότερα

ΠΕΡΙΟΔΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ

ΠΕΡΙΟΔΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ ΠΕΡΙΟΔΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ Περίοδοι περιοδικού πίνακα Ο περιοδικός πίνακας αποτελείται από 7 περιόδους. Ο αριθμός των στοιχείων που περιλαμβάνει κάθε περίοδος δεν είναι σταθερός, δηλ. η περιοδικότητα

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa, Alitičk geoetrij i lier lger Vektori KOORDINATNI SUSTAV Krteijev prvokuti koorditi sustv Krteijev trodieioli prvokuti koorditi sustv čie eđusoo okoite osi: O os pscis O os ordit O os plikt točk O ishodište

Διαβάστε περισσότερα

!"#$ % &# &%#'()(! $ * +

!#$ % &# &%#'()(! $ * + ,!"#$ % &# &%#'()(! $ * + ,!"#$ % &# &%#'()(! $ * + 6 7 57 : - - / :!", # $ % & :'!(), 5 ( -, * + :! ",, # $ %, ) #, '(#,!# $$,',#-, 4 "- /,#-," -$ '# &",,#- "-&)'#45)')6 5! 6 5 4 "- /,#-7 ",',8##! -#9,!"))

Διαβάστε περισσότερα

τροχιακά Η στιβάδα καθορίζεται από τον κύριο κβαντικό αριθµό (n) Η υποστιβάδα καθορίζεται από τους δύο πρώτους κβαντικούς αριθµούς (n, l)

τροχιακά Η στιβάδα καθορίζεται από τον κύριο κβαντικό αριθµό (n) Η υποστιβάδα καθορίζεται από τους δύο πρώτους κβαντικούς αριθµούς (n, l) ΑΤΟΜΙΚΑ ΤΡΟΧΙΑΚΑ Σχέση κβαντικών αριθµών µε στιβάδες υποστιβάδες - τροχιακά Η στιβάδα καθορίζεται από τον κύριο κβαντικό αριθµό (n) Η υποστιβάδα καθορίζεται από τους δύο πρώτους κβαντικούς αριθµούς (n,

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη

Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη Άσκηση 8 Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη Δ. Φ. Αναγνωστόπουλος Τμήμα Μηχανικών Επιστήμης Υλικών Πανεπιστήμιο Ιωαννίνων Ιωάννινα 2013 Άσκηση 8 ii Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη Πίνακας περιεχομένων

Διαβάστε περισσότερα

Diferencijabilnost funkcije više promenljivih

Diferencijabilnost funkcije više promenljivih Matematiči faultet Beograd novembar 005 godine Diferencijabilnost funcije više promenljivih 1 Osnovne definicije i teoreme, primeri Diferencijabilnost je jedan od centralnih pojmova u matematičoj analizi

Διαβάστε περισσότερα

SLUČAJNE PROMENLJIVE-FUNKCIJA RASPODELE

SLUČAJNE PROMENLJIVE-FUNKCIJA RASPODELE SLUČAJNE PROMENLJIVE-FUNKCIJA RASPODELE Do sd smo već definisli skup Ω elementrnih dogđj Ako se elementrni dogđji ω mogu predstviti ko relni brojevi, ond se eksperiment može zmisliti ko izbor jedne promenljive

Διαβάστε περισσότερα

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18.

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18. Deljivost 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18. Rešenje: Nazovimo naš izraz sa I.Važi 18 I 2 I 9 I pa možemo da posmatramo deljivost I sa 2 i 9.Iz oblika u kom je dat

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Integralni raqun. F (x) = f(x)

Integralni raqun. F (x) = f(x) Mterijl pripremio Benjmin Linus U mterijlu su e definicije, teoreme, dokzi teorem (rđenih n predvƭu i primeri. Dodo sm i neke done primere d bih ilustrovo prikznu teoriju. Integrlni rqun Definicij. Nek

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Kompleksna analiza Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu

Διαβάστε περισσότερα

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012 MATERIJAL ZA VEŽBE Predmet: MATEMATIČKA ANALIZA Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić Asistent: dr Tibor Lukić Godina: 202 . Odrediti domen funkcije f ako je a) f(x) = x2 + x x(x 2) b) f(x) = sin(ln(x

Διαβάστε περισσότερα

Determinante. Inverzna matrica

Determinante. Inverzna matrica Determinante Inverzna matrica Neka je A = [a ij ] n n kvadratna matrica Determinanta matrice A je a 11 a 12 a 1n a 21 a 22 a 2n det A = = ( 1) j a 1j1 a 2j2 a njn, a n1 a n2 a nn gde se sumiranje vrši

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi

Διαβάστε περισσότερα